Dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i modna dizajnerka, priprema novu kolekciju inspirisanu našom prirodnom i bogatom kulturnom baštinom. Ovoga puta tematski je vezana za Bihorski ćilim, koji je od 2016. godine zaštićeno nematerijalno kulturno dobro. Revija će biti prezentirana javnosti 5. aprila u Lipskoj pećini-paleolitskom nalazištu, koje je postalo jedna od najvećih turističkih atrakcija kod nas.
Na inicijativu dr Anastazije Miranović, dok je bila na čelu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, zaštićena je većina naših nematerijalnih kulturnih dobara, što će doprinjeti njihovoj adekvatnoj valorizaciji i očuvanju. U toj funkciji su i tematske modne revije dr Miranović, koje se uglavnom, bave našom kulturnom baštinom.
“Meni je čast i zadovoljstvo što sam uspjela, radeći taj posao, da zaštitim većinu nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore, kojih, za sada, imamo 16 na listi, a poslednje zaštićeno je Bihorski ćilim. Prilikom posjete Bihoru i Petnjici bila sam fascinirana ljepotom ovog ručnog rada i odlučila da neku od svojih narednih kolekcija posvetim ćilimu. Cilj jeste valorizacija kulturne baštine, koju na ovaj način smještamo u savremeni kontekst. Jer, nije dovoljno da je čuvamo pohranjenu u našim arhivima ili sjećanjima već da je približimo, na prijemčiv način, mlađoj generaciji”, kazala je za Radio Bar i Bar info dr Anastazija Miranović koja objašnjava kako je nastalo ćilimarstvo.
“Riječ ćilim potiče od turske riječi kilim, a kolijevka ovog rada su Persija i Anadolija. Ćilimarstvo je ekspanziju doživjelo u turskom periodu, počev od XV vijeka. Kod nas je karakteristično za sjeverne krajeve, gdje su osnovane privatne radionice, a prva državna radila je u Rožajama, polovinom prošlog vijeka. Ćilimarstvo je veoma zahtjevna djelatnost, kojoj prethodi ovčarstvo i proizvodnja vune. Ćilim se tka na drvenom razboju i može da ima rutavo lice, a glatko naličje, tzv. hav. Danas se, uglavnom, rade ćilimi koji imaju isto lice i naličje. Petnjička džamija čuva preko 500 autentičnih ćilima, od kojih je svaki unikatan. Kombinacija floralnog i geometrijskog, sazvučja i hromatsko slaganje boja, što je karakteristično za bihorski ćilim, imaju estetsku dimenziju i umjetničku vrijednost, a ne samo utilitarnu i upotrebnu u domaćinstvu, kao tepih, prekrivač… I, ova modna revija jedan je od pokušaja da se sačuva od zaborava ova vanredna, drevna vještina”, ističe dr Miranović, koja navodi i primjer koliko je ćilim značajan u tradiciji našeg naroda.
“Crnogorska nošnja je nešto čime se ponosimo, a postojao je običaj kod naših predaka, da svoje bližnje sahranjuju u najljepšim primjercima te nošnje. U Bihoru je, takođe, dio običajnog prava i kulture, sahranjivanje najmilijih sa ćilimom, odnosno obmotavanje umrlih u specijalno rađene ćilime”, ističe dr Miranović, koja se posebno zahvalila Ismetu Latiću, na čiju inicijativu je zaštićeno nematerijalno dobro Bihorski ćilim, zatim predsjedniku Opštine Petnjica Samiru Agoviću i zaposlenima u tamošnjem Kulturnom centru koji su inicirali kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara valorizaciju Bihorskog ćilima.
Najnovija kolekcija dr Anastazije Miranović nastaje u modnom studiju “Stil” u Baru.
“Zadovoljna sam saradnjom sa Vernesom Hasanagić, koja je radila i moje prethodne revije, pa i ovoga puta nijesam mijenjala provjereni tim. Trudim se da materijali uvijek budu kvalitetni, pa su i ovoga puta svi modeli rađeni isključivo od svile, a detalji od jednog autentičnog ćilima. Štampu je radio studio ‘Maruška’ iz Čačka sa kojim, takođe dugo sarađujem, jedini u regionu koji radi štampu na svili. Koristila sam boje, motive i dezene sa ćilima, ali i kombinovala boje, šare , unijela neke svoje ideje i lično autorstvo”, kazala je dr Miranović.
Sve modne revije dr Anastazije Miranović čine koherentnu cjelinu i povezanu umjetničku priču. Zato će revija biti prezentirana na specifičnoj lokaciji-u Lipskoj pećini, koja je svojevrsna prirodna baština Crne Gore i turistička atrakcija.
“Lipska pećina je prirodno nalazište vanredne ljepote, ne samo u ovom vremenu. Poznato je da su Njegoš i kralj Nikola svoje prijatelje i zvaničnike dovodili u ovu pećinu i po tome je prostor dobio naziv ‘Kraljeva’ i ‘Njegoševa dvorana’. Dakle, biće ovo kulturno-turistička i umjetnička priča, koju su prepoznali i podržali rukovodstvo Lipske pećine, na čelu sa Tomom Kneževićem i direktor TO Cetinje Oscar Huter. Modnom revijom biće otvorena Lipska pećina za posjetioce i ovogodinja turistička sezona Prijestonice”, kazala je autorka kolekcije “Bihorski ćilim”, dr Anastazija Miranović.
Potpunoj umjetničkoj priči doprinos će dati orkestar “Nuovo” kao muzička podloga reviji i koreografija studija “Da Qui” Sonje Štilet.
IZVOR: BARinfo
http://barinfo.me/text.php?kategorija=4&id=13698
