Danas je u skupštinskoj sali u zgradi Opštine Petnjica održano predavanje na temu “Higijena mlijeka”, a gosti predavači bili su Gojko Babović, načelnik odjeljenja za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva, Sonja Baćević savjetnica i Stanimir Kovačević u ime Ministarstva poljoprivrede.
Načelnik odjeljenja za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva Gojko Babović istakao je da obično na ovakvim predavanjima očekuje da prisustvuje više proizvođača jer je Petnjica mjesto sa velikim brojem gazdinstava i prerađivača mlijeka.
“Zahtjevi za ostvarenje premije za mlijeko koje se prodaje mljekarama promijenili su se u odnosu na nekadašnje zahtjeve, jer je razlika u broju bakterija koje smiju biti dozvoljene. Nekada je broj bakterija po jednom mililitru mlijeka bio dovoljen na million bakterija, dok je danas uslov za dobijanje premije da se broj bakterija svede na 600.000. Teži se smanjenju broja bakterija u predstojećim godinama, baš onako kako standardi EU nalažu, ali mi svi znamo da bez obzira na standard svi moramo priizvoditi zdravo”, istakao je Babović.
Baćević Sonja je takođe ukazala na osnovu prilikom proizvodnje zdravog mlijeka, a to je higijena. Kod prerade mlijeka obično se svi vode konceptom “od njive do trpeze” što znači da svi u lancu vode računa o postupcima kako bi se proizvelo zdravo.
“Da bi se smanjio broj mikroorganizama u mlijeku odgovarajuća higijena je najvažnija. Danas se većina ljudi prilikom prerade mlijeka odlučuje za HASSAP sisteme, koji posebnim pravilima nalažu način prerade, međutim oni nijesu svuda primjenljivi. Takođe, na kvalitet mlijeka utiče i zdravlje životinjam, a velika prednost kod prerađivača sa područja Petnjice ili nekih sjevernih predjela je što životinje veći dio godine provode na ispaši i ne provode u zatvorenom prostoru”, istakla je Baćević.
Da bi se zadržao kvalitet mlijeka, najpreporučljivije ga je čuvati u laktofrizima koji su sada dostupni na tržištu, ali da se u njima mora dolivati 1/3 mlijeka jer svaka manja količina se ledi i gubi na kvalitetu.
Irfana Agovića je zanimalo kakvi su uslovi ostvarenja podške za laktofrize u kozarstvu, na šta je dobio odgovor da je uslov da domaćinstvo broji najmanje dvije krave, 20 koza i 20 ovaca, ali da je laktofriz neisplativo nabavljati za tu količinu mlijeka.
Haso Rastoder, koji raspolaže sa stočnim fondom od 20 krava i koji ljetnji period provodi na planini Pločnik zbog ispaše, kazao je da je nezadovoljan stanjem otkupa sira u našoj opštini. On je predložio da Ministarstvo poljoprivrede preduzme neko konkretnio rješenje, jer je kako kaže “minimalna i mizerna cijena” po kojoj se prodaje sir na našem tržištu.
ALDIJANA NOVALIĆ
