MURATOVIĆ: I JA SAM VIDIO TITA MARŠALA

Salem Muratović

Nakon teksta koji je Radio Petnjica objavio o radnim akcijama za vrijeme ex Jugoslavije I učešću Bihorca Haćima Durakovića u njima kao poznatog brigadira, udarnika I učesnika mnogih radnih akcija, potrebu da se javnosti o ovoj temi obrati imao je I Salem Muratović, koji je želio da upozna javnost detaljnije o učesnicima u ovakvim akcijama iz Bihora, kao i da ukaže na značaj radnih akcija na kojima je on sa ljudima iz cijelog Bihora učestvovao.
Povod tome je I bio 1. april Dan omladinskih radnih akcija, dan kada je generacija kojoj su ‘’cvjetali karanfili’’ i koja je uz pjesmu, bratstvo I jedinstvo obnovila ratom razorenu zemlju.
Salem Muratović je 1978. Godine sa drugovima iz Bihora bio clan 7. Omladinske brigade, koja je gradila prugu Šamac-Sarajevo.
Sa nostalgijom se sjeća tih dana, kada duh mladosti koji je bio potrhranjen harizmom neprikosnovenog lidera druga Tita danonoćno radio na stvaranju ambijenta za život u postratnoj Jugoslaviji. Kroz kampove širom tadašnje Jugoslavije mladići su sticali radne navike, disciplinu, učili da žive u harmoniji I skladu.
Salem ističe da je sa 17 godina prvi put otišao na radnu akciju,kada je sa oko još 100 brigadira sa republičkog nivoa otišao na radnu akciju. Na čelu 7. Omladinske brigade tada je bio Hamdo Kočan, nekadašnji predsjednik mladih Socijalističkog saveza Crne Gore. Pored njega, Salem se prisjeća da su tu bili i Avdija Muratović, Fadil Rastoder, a Petnjica se nekada ponosila I još jednim udarnikom, Misinom Ličinom.
Kao jedan od najradosnijih trenutaka u životu Salem ističe trenutak kada je imao priliku da vidi Tita. Našalio se Salem da mu je bilo tada drago što je niži rastom, jer oni niži su bili u prvim redovima pa su mogli bolje da vide Tita koji je u Plavom vozu tada prošao prugom koju su izgradili akcijaši.
Još jedan od motiva da Salem ispriča svoju priču su i tadašnje aktivnosti na lokalnom nivou. Kaže da mu smeta kada svakodnevno čita I sluša saopštenja sa lokalnog nivoa, I dok gleda omladinu koja ne radi, a kao paralelu navodi izgradnju vodovoda Popča, koji je napravljen zahvaljujući lokalnim radnim akcijama. Omladina je tada ručno kopala kanale za cijevi I brže izgradila vodovod neko što se radi sadašnji sa kompletnom mehanizacijom. Takođe su nekada mladići čistili krugove fabrika, čistili korita rijeka. Nije zaostajao u tome ni društveni život, pa su organizovali I davali predstave u svakom selu u omladinskim domovima.
Svakoga ko će pročitati ovaj članak Salem savjetuje da se dobro zamisli kuda vodi ovakav način života, oličen u neradu, nezainteresovanosti, sujeti, ljubomori i svim drugim stvarima koje razaraju naše društvo dok nam omladina izmiče van granica nekada imperije zvane Jugoslavija, a danas brdovitog, trusnog I krvavog Balkana.

D.R.