NADI BUKILIĆ PRVA NAGRADA, NUROVIĆU DRUGA I SOFTIĆU TREĆA

Sinoć je u Centru za kulturu Petnjica održano ‘’Veče nagrađenih pisaca’’ u okviru Festivala priče – Zavičajne staze – Bihor 2016. Prva nagrada na ovogodišnjem konkursu pripala je Nadi Bukilić za priču Grančica, drugo mjesto pripalo je Redžepu Nuroviću za priču Priča o Bihoru i još ponečemu, a treće Faizu Softiću za priču Bijeg.
Specijalna nagrada Festivala pripala je priči  Taksi autor Fajko Kadrić.

Član žirija Mehmed Đedović u obraćanju petnjičkoj publici kazao je da se potvrdilo da je potpuno opravdano i nadasve neophodno održavanje jednog ovakvog konkursa.

Zavičajne staze - pano
Zavičajne staze – pano

‘’Dobro sam oslušnuo Bihor kroz ove tekstove, mrznuo se u mećavama, čuvao stada sa ovčarima, strahovao od vukova, putovao do udaljenih sela sa prvom učiteljicom, vraćao se u svoj rodni kraj nakon puno godina, tekao sa Limom i plašio se njegovih nabujalih voda, veselio srećama i tugovao zbog golemih nesreća koje su lomile i traje ovaj narod ali ga nisu savile i istrgle korijen bez obzira na sve muke i belaje’’, kazao je Đedović.

U okviru ‘’Večeri nagrađenih pisaca’’ učešće su uzeli i članovi KUD-a Bihor iz Petnjice sa narodnim igrama i etno grupa Saz.

Prenosimo vam saopšenje NVO Centra za kulturu Bihor u cijelosti

‘’Nakon pažljivog i odgovornog rada, isčitavanja 43 priče pod šifrom, sužavanja izbora na nekoliko najuspjelijih priča, te ponovnog razmatranja i analitičkog usaglašavanja – Žiri u sastavu: Mehmed Đedović, predsjednik, Jovan Nikolaidis, član, Zehnija Bulić, član, jednoglasno je donio odluku i proglasio prvoplasiranu, drugoplasiranu i trećeplasiranu priču s ovogodišnjeg konkursa. Žiri je bio jednoglasan i prilikom izbora priče za specijalnu nagradu.
Organizator festivala će od prispjelih priča na ovogodišnji konkurs objaviti knjigu i tako omogućiti čitaocima da uživaju.
Članovima Žirija dostavljene su 43  priče u štampanoj formi pod šifrom,koje su, prema ocjenama članova Žirija, uglavnom zadovoljile književno-estetska očekivanja. U prvom krugu članovi Žirija su ponaosob isčitavali priče i svaki od njih je u prvom krugu isčitavanja napravio uži izbor (deset priča ) i svaki od članova je svoj uži izbor priča u pisanoj formi obrazložio i bodovao. Nakon prvog kruga, te usaglašavanja članova Žirija, u drugi krug ušli su sljedeći naslovi: Bijeg – šifra ” Ne ponovilo se”, Čovjek koji nije volio sunce – šif. ” Pričin”, Evlija– šif. “Lavanda”, Haron– šif. “Kvadratura kruga”, Grančice– šif. “31. oktobar”, Taksi,- šif. “Jangija”, Podrška– šif. “Srž”, Medvjed i bik– šif. “Gorštak”.
U trećem krugu razmatranja postignuta je puna saglasnost sva tri člana:
– Sagledavajući sve propozicije naznačene Konkursom i principima za rad Žirija, da se pri ocjenjivanju, ” Uz sve knjizevno-umjetničke karakteristike ( dubina i snaga pripovijedanja, misaonost, modernost, originalnost, stil…)” uvaži i ono sto je “tipično za bihorsko podneblje i tamošnji milje kao korektivni faktor”, jednoglasno smo donijeli odluku:
– Specijalna nagrada Festivala pripada priči  Taksi– šif. “Jangija”, autor Fajko Kadrić, Zvornik (BIH).
– Treća nagrada Festivala pripada priči Bijeg– šif. “Ne ponovilo se”, autor Faiz Softić,  Luksemburg.
– Druga nagrada Festivala pripada priči Priča o Bihoru i jos po nečemu – šif. “Svjetlost”, autor Redžep Nurović, Novi Pazar (Srbija).
– Prva nagrada Festivala pripada priči Grančice– šif. “31. oktobar”, autor Nada Bukilić, Podgorica (Crna Gora).
Prije obrazloženja nagrađenih priča, dužni smo saopštiti da su priče: Čovjek koji nije volio sunce– šif. “Pričin”‘, Haron– šif. “Kvadratura kruga”, Podrška– šif. “Srž” takođe zaslužile visoke ocjene i da će s pravom biti primjeri kako se pišu dobre priče. Pohvale upućujemo i autorima sljedećih naslova: Evlija, Tahir, Medvjed i bik, Koliba, Sahat, Ahmet, Nepobjedivi natpis, Bašta Ibrahimova boje, Zulejha, a čitaocima će svakako biti zanimljive i još neke priče koje zaslužuju objavljivanje.

 

OBRAZLOŽENJE

 

TAKSI

Priča Taksi puna je  duha, ritma i neouobičavanja. Ovoj priči nedostaje samo jedno- da bude roman. Na konkurs je prispjelo dosta priča sa ” teškim ” temama – bol i žal, odricanje i muke. Ova priča je izuzetak koji potvrđuje ono čega u narodu, i pored sve patnje i teških iskustava, ima obilato: neprestane šale i dovitljivosti, punog i zdravog života.
“Taksi” je lako napisana vedra storija, ali je atmosfera ove priče negostoljubiva, beketovska. Paralelno sa strahovima taksiste razvija se i neobičan lik putnika koji je naoko strašan, a u suštini tako plemenit lik. Cijela priča sastoji se iz niza pričica koje su vrlo neobične. Ova priča nije prostorno vezana za Bihor, ali je u jeziku i očuđavanjima i te kako bliska Bihoru. Spajajući sve ove elemente,autor je sačinio neobičnu,čitljivu i zanimljivu priču s puno kontrasti.

BIJEG

Odlična je priča “Bijeg” koja svojom dramatikom zbivanja vezuje čitaoca kao magnet. Jezički i sintaksički perfektno uobličena. Kroz interesantnu sudbinu jedne porodice autor je uspio prikazati sudbinu čitavog Bihora, koja se u prenesenom značenju može otkriti i u onom domaćinskom odnosu, te bjekstvu porodice iz kuće koja im je pružila zaštitu kada im je najviše trebalo. Poetična i zanimljiva priča teče bez ikakvih oscilacija u kvalitetu teksta, temeljno ispričana. Radnja je vješto vođena, a vidi se da je riječ o autoru koji odlično poznaje i istoriju i politiku, i ljude i mjesta, jezik i karakter, a onda sve to zna i umije da smjesti u prelijepu priču. Učini se da je priča išla sigurnim putem, da je namjenski pisana, ali se u rečenici vidi iskustvo i umjeće autora da dobru priču načini. Dobro pripovijedanje gotovo trilerske jačine. Opis mentaliteta, ludo ratno vrijeme, ljudi i dileme, na rubnoj teritoriji na kojoj koegzistiraju dva naroda. ” Bijeg ” je odličan podložak za filmski scenario.

PRIČA O BIHORU I JOŠ PO NEČEMU

Šarmantna i zavodljiva noveleta, lijepo napisana i koncipirana. Iskreno priznanje autoru na majstorstvu koje čitaocu nije nametnuto već ga osvaja toplinom koja iskri ljudskošću i savršenom razvoju naracije, koja i nije naracija već retrospekcija jednog događaja i bljesak doživljaja. Priča je medaljon u čast velikom piscu Bihora koji je znao sve puteve i putnike na putu a i dobre vode. Tekst je toliko prirodan i bogat narodnom pameću a ujedno stilistički kultivisan uradak prvog reda. Izrazito moderna priča, lako ispripovjedana, duhovita sa puno finih refleksija. Priča ima lak i sugestivan iskaz sa jednom nenametljivom društvenom aktuelizacijom Bihora i Bihoraca. Vidi sa da ovaj autor umije napisati priču, rečenicu ukovati u kamen… Po svemu ” Priča o Bihoru i još po nečemu” je unikatna, topla, majstorski napisana i ukomponavana, ovovremena, moderna…

GRANČICE

Priča “Grančice” je već na samom početku čitanja prispjelih tekstova visoko podigla kriterije za prva tri mjesta, no kako su se priče nizale, uspjela je da odoli veoma snažnoj konkurenciji. Priča počinje jednim realističnim i slikovitim opisom na koji se prirodno nadomješta pripovijest o dubokoj unutarporodičnoj empatiji karakterističnoj na prostorima Bihora. Nježno, a slojevito, narator iz dubine svog bića, precizno pripovijeda o jednom dužem periodu života, koji nenadno urušavaju pomračeni umovi i njihovi ratni pohodi na nevine ljude. Stasavanje u gotovo idiličnom ambijentu i svakodnevica skromnih ljudi u snažnom su kontrastu sa tom pomračenošću. Usred tog kontrasta raste storija o iskonskoj vezi brata i sestre. Ta veza je raskošni sadržaj duše, koja je stoljećima utkivana u tradicijsku vertikalu narodnog identiteta – sestra “živi” za brata i od njegove sreće zavisi i njena sreća. Bez brata se sve pretvara u neizvjesnost i beskrajno tumaranje…

Odlično ispričano, ambijentalno i jezički određeno, rečenički perfektno, autor kroz vlastitu priču o bratu, na snažan i sugestivan način zaokuplja pažnju i svojom jakom ekspresivnošću u duši čitaoca izaziva zvonki, trajni nemir. Istovremeno, priča “Grančice” je vješto izgrađena na istorijskom kontekstu, čime otkriva emotivni sjaj i patnju mnogih porodica u decenijama za nama. Emotivna i filigranski dirljiva, ova lična, gotovo intimna priča, jeste priča o tim decenijama i priča o nama.

“Grančice” su jedinstvena posveta svim našim emocionalnim vezama i svjedočanstvo dubokog jedinstva između sestre i brata.

Za ovu priču autor je uzeo dovoljno životne i jezičke gradje čime je pokazao tako potreban osjećaj mjere za prozni tekst.
Ako bismo emociju teksta mjerili brojem redova, ova priča ima veću dušu od tijela, zato toliko i  pulsira u čitaocima’’, stoji u saopšenju ove NVO.

DINO RAČIĆ

ZASLUGA VLASTI – I RUPE NA PUTU NEČEMU SLUŽE

1

I vele da nema tu života, u Bihoru, ne mo'š normalno doći a kamo li stalno živjeti tu, vidi kakvi su putevi, sve rupa do rupe i neki isječen asfalt koji čitavu “feriju” ne zakrpiše, no razbismo trapove na naše nove džipove.
A ja velim “haj jadan, što ne pitaš baba kako je bilo za Titova vakta, prije nego odseli tamo daleko za korom hljeba, tu po neđe asfalta i đe koja fića i svi vele ‘bolje se tada živjelo'… i jeste, bar je ljudsko srce bilo puno”…

Semin Šabotić
Semin Šabotić

A života ima, itekako… sad možda manje civilizacijskog al’ je bitno da putem imaš što sresti. To što na putevima ima mnogo rupa nije ništa strašno, i te rupe nečemu služe. Da ima ko to da popuni bilo bi sjajno ali pošto nema onda je sjajno vidjeti kako divlja patka sa svojim pačićima pravi izlet i, sreće mi moje, lijepo im je… kupaju se u vodi u rupama puteva… milina. A kako im neće bit’ milina, narod iselio, dozvolio im potpuni mir a još je i vrijeme lovostaja, te lokalni lovci ne smiju potegnut’ pušku da oprobaju preciznost.
Pa zar nije to lijepo kad se stvore uslovi za normalan i opušten život, nek’ bar fauna cvati ako za ljude života nema.
No, bojim se doći će pačićima kriza, Micev najavljuje sušu pa mogu rupe zasušit’ da se nemaju đe okupat’. Al’ vjerujem da će u ovim predstojećim “blagdanima”, ovo do 16-og oktobra, stari lovci za vlast stvoriti uslove za normalan život i da će uspjeti da za rupe na lokalnim putevima obezbijede i doćeraju čistu vodu-hlorisanu, kako fauna na ovom prostoru ne bi osjetila težinu života kao što je to osjetio narod.

SEMIN ŠABOTIĆ

Preuzeto sa FB profila 

 

GOVORI – KAD JEDNO KAŽEŠ A DRUGO MISLIŠ

Prije svega: Srećan dan Opštine!

Tri godine su iza nas, koje su itekako bile interesantne. S druge strane pomalo i dosadne, jer se baš i nije nešto puno promijenilo.

A moglo je.

Povodom obilježavanja ovog značajnog dana, mnogobrojni gosti iz lokalne i državne politike su našli put do Petnjice. Ne znamo kako ali je Petnjica toga dana bila puna. Samir Agović i Adnan Muhović, važni akteri na političkom parketu Opštine Petnjica su, u okviru svečane sjednice, održili govore i dali nam mogućnost da se prisjetimo, osvrnemo ali i da analiziramo šta je ko htio da kaže između redova.

Bilo je tu dosta „prazne priče“ poput izjava, “da Petnjica ima potencijala”, “da treba da se razvije”, ali valjda to tako treba jer je i to posao političara – da koriste povremeno i riječi koje u suštini nemaju nikakvog značaja, ali daju nadu građanima. Možda im i ne treba zamjeriti, jer to rade čak i oni u Briselu i Vašingtonu ili ovdje kod mene u Njemačkoj pa što ne bi radili crnogorski ili bošnjački…odnosno bosanski!? Ne znam kako se to kaže pa ću ostati pri prvom izboru.
Osim par takvih omaža a sve u korist narednih izbora,  Agovićeve riječi su bile umjerene i pitke. Zahvalio se i to eksplicitno, predsjedniku Opštine Berane iako nijesu u istom političkom timu. Taj potez je za poštovanje jer je Agović pokazao, prije svega političku zrelost. Smatram da su nam „Beranci“ najbliži prijatelji i da bi trebali da njegujemo dobar odnos, iako više nijesmo „pod jednim krovom“. Oni su nam važniji od ovih, puno spominjanih, ali malo daljih.

Rizikujući da me optužite za pristrasnost, iako je to nemoguće jer me partije a posebno petnjičke ne interesuju, moram da kažem da sa govorom predsjednika SO Petnjica, gospodina Muhovića nijesam uopšte iznenađena. Nekako je sav nabijen negativnom energijom i ne poziva na slogu, zajedništvo i jedinstvo, iako se to na prvi pogled možda čini.

Pasus, koji mi je itekako ostao u pamćenju je izjava Adnana Muhovića, „da jedni drugima moramo biti oslonac u svakom trenutku, [da moramo] izgrađivati međusobno povjerenje i sklad, čuvati stvorena prijateljstva […].“ Baš zbog toga Vama, gospodine Muhoviću, postavljam direktno pitanje: Jeste li se rukovali sa predstavnikom Srpske pravoslavne crkve? „Priča se“, da nijeste, pa Vam postavljam i slijedeća pitanja: Šta Vaša gornja izjava podrazumjeva? Da Bošnjak bude samo oslonac Bošnjaku? Da sačuvamo samo vjerski „korektna“ prijateljstva? I zašto predstavnik Srpske pravoslavne crkve postade veći džentelmen u „tuđoj kući“ nego jedan od domaćina iste te kuće? Hmm… Nekako mi to ponašanje nije u skladu sa time što ste rekli… Ali ko zna, možda i niste tako mislili 😉

Srećom, Predsjednik opštine, Samir Agović je „korigovao“  Vašu diplomatsku grešku, te je, kako to domaćinu i priliči, pozdravio predstavnika pravoslavne crkve. Jedan, za mene inače normalnom gest, a to je rukovanje sa ljudima bilo koje vjere, nacionalnosti, boje kože ili pola.

Jedno je na kraju, čitajući oba govora jasno: Moramo se zapitati, da li hoćemo otvorenu, šarenu, multikulturnu Petnjicu, u kojoj se SVI ljudi osjećaju dobrodošlim, ili hoćemo Petnjicu koja je uska, siva i na kraju krajeva beznačajna.

Dajem glas za ovu prvu Petnjicu kao i većina Bihoraca gdje god da su.

P.S.: Na kraju hoću još jednom da pojasnim: nisam član bilo koje stranke, niti sam pro-BS, niti pro-DPS ili šta ja znam. Za mene postoji samo partija „zdravog razuma“, a za to nema mjesta ni u jednoj partiji.

“KVRGAVA KOŽA” ZAOBIŠLA PETNJIČKU OPŠTINU

2

Bolest stoke, poznata po terminu „kvrgava koža” koja ovih dana hara sjeverom Crne Gore, za sada je zaobišla petnjičku opštinu. Veterinari “Veterinarske stanice” iz Berana u proteklih sedam dana su od jutra do kasnih večernjih sati na terenu u Bihoru, obilaze domaćinstva i vakcinišu goveda. Od 2.200 pregledanih i vakcinisanih govedi, postoji sumnja da su tri krave bolesne od ove bolesti i to Konjskoj rijecvi, iako tu nijesu vidljivi simptomi bolesti. Uzorci sa ova tri grla su uzeta i poslata na institut radi ispitivanja.

Ono što je iznenadilo veterinare i službenike veterinarske ustanove iz Berana jeste to, kako je za portal Radija Petnjica izjavio dr Sefadin Jodžo Šabotić, što se niko iz lokalne samouprave Opštine Petnjica nije obratio njima, radi lakše organizacije i koordinisanja dok traje vakcinacija.

„Iskren da budem, čudi me i iznenađen sam odnosom predstavnika lokalne samouprave u Petnjici. Njihova nemarnost se pokazala i 31.07.2016. godine kada se u Beranama sastao krizni štab na kojem su prisustvovali predstavnici svih opština sjevera Crne Gore osim predstavnika Opštine Petnjica, a bili su pozvani. Na tom sastanku, razmatrujući trenutnu situaciju donijeli smo odluku da proglasimo vanredno stanje, a činjenica da smo to uradili, dovoljno govori o ozbiljnosti situacije i koliko je ugrožen stočni fond naših krajeva”, kazao je Šabotić, dodajući da ni poslije sedam dana rada na terenu niko iz lokalne samouprave nije ni nazvao telefonom.

„Poređenja radi, Opština Berane je za naše potrebe dala dva službena auta sa vozačima i time olakšala da kolege obilaze domaćinstva na području te opštine. Zahvaljujući tome gestu nama je omogućeno da dio službenih vozila, shodno situaciji preusmjerimo i put Bihora. Za razliku od njih lokalna samouprava u Petnjici, ne samo da nije dala, već nije pokazala nikakav oblik interesovanja. Doktori veterinarske stanice iz Berana su se samoinicijativno organizovali, tako da tri veterinara sa tri tehničara, koje smo naknadno angažovali, u proteklih sedam dana svakodnevno obilazimo Bihor.  Uspjeli smo da obiđemo i pregledamo oko 80% domaćinstava, koja posjeduju krupnu stoku-goveda”, izjavio je za portal radija Sefadin Šabotić.

Veterinari ove zdravstvene ustanove sjutra obilaze preostali dio Trpezi, Vrbica i Kalica, a narednog dana još im je ostalo da obiđu Orahovo i Bare i sa time su završili vakcinaciju goveda u Bihoru. Rokm za vakcinaciju je do 12.8. 2016. godine.

DENIS BOŽOVIĆ

STARTOVALA PRVA BIHORSKA DŽIPIJADA

0

Prva Bihorska džipijada je startovala. Karavan od oko 40 džipova sa ljubiteljima prirode je danas u 10 časova krenuo iz Petnjice na dvodnevni obilazak Bihora.

Prvu Bihorsku džipijadu organizuje Turistička organizacija Petnjica a pokrovitelj je Opština Petnjica.

Karavan kreće preko Godočelja, Rosulja i spuštaju se prema Lješnici, slijedi uspon prema Barama i Orahovu, preko Crniša do Lozne. Iz Lozne preko Jagoča i Crhaljskog brda do Goduše. Iz Goduše, preko Mirajbrda – Azana – Vrševa stiže do Ciglena gdje je organizovan ručak.

U popodnevnim satima, nakon ručka, karavan nastavlja sa Ciglena preko Vrsajka usponom na Lađevac, pa preko Crnih Vrela do Pločnika, Konjske rijeke do Gradine sa spustom na Musinu jamu, preko Vlahova stiže u Rožaje. Iz grada na Ibru se penje na Hajlu gdje je organizovana večera i spavanje.

Drugog dana džipijade, karavan sa Hajle se spušta na vrelo Ibra, preko Lokvi do Turjaka nastavlja prema Vrbici, Trpezi i stiže u Petnjicu, gdje je planiran ručak uz prigodan kulturno umjetnički program.

D.B.

BSCG NY: POVRIJEĐEN STATUT O IZBORU ZASTUPNIKA U SAVJETU ZA SARADNJU SA DIJASPOROM

0

Bošnjački savez Crne Gore u Njujorku reagovala je povodom iizbora delegata u Savjet za saradnju sa dijasporom CG. Reagovanje prenosimo u cjelosti.

“Kao što znamo ovih dana je Vlada-CG, usvojila prijedlog predloženih kandidata sa Savjet dijaspore CG, pri MIP- i EI.

Ovom prilikom želimo upoznat širu javnost da je zakon o dijaspori i sami izbor delegata čista politička farsa u režiji DPS, gde je jedini kriterijum bio i ostao lojalnost DPS. Nije bilo teško izabrati svoje ahbale, koji su se svojim predanim radom dokazali radući bez pogovora za DPS, kako u inostranstvo tako i u domovini.
Ovom prilikom želimo upozoriti vrhušku iz Podgorice da mi Bošnjaci u USA, imamo dostojanstvo koje nije i neće biti stavljeno na ponižavanje.

Delegate koje ste birali su vaši zastupnici koje ste sami izabrali!

Mi ćemo u skoroj budućnosti, kad se steknu uvjeti, birati delegate koje će nas zastupati”.

PROMOVISANA MONOGRAFIJA “BRATSVO LIČINA” U PETNJICI

0

Danas je u Petnjici održana promocija monografije „Bratstvo Ličina“. U promociji su osim autora, Fehima i Rifata Ličine, učestvovali i akademik prof. dr Sait Kačapor, prof. dr Bisera Suljić Boškailo koji su i recezenti monografije.

Ovo je druga promocija, a prva je bila u Novom Pazaru početkom ove godine. U monografiji je opisano trinaest koljena od kojih potiču Ličine, a jedan od bitnih podataka jeste taj da Ličine vode porijeklo od Ilira što je utvrđeno na osnovu DNK analize. Da bi taj podatak bio validan, bile su potrebne četri analize. Prema informacijama iz monografije Ličina ima negdje oko deset hiljada, računajući i odive i njihovu djecu.

Bratstvo je danas održalo izbornu skupštinu na kojem je izabrano novo rukovdstvo tako da će u narednom periodu, na čelu Upravnog odbora biti Munib Ličina, dok će predsjednik Skupštine bratstva Ličina biti Rifat (Izetov) Ličina.

Ovo bratstvo četvrti put organizuje i svoje skupove koji traju dva dana, a četvrti skup će se održati u Radmancima, 6 avgusta (subota) 2016.godine sa početakom u 12 časova na Brodu.

D.BOŽOVIĆ

SAMIR AGOVIĆ: NE MOŽEMO PROMIJENITI SVE PREKO NOĆI, ALI NIŠTA VIŠE NIJE ISTO

0

Na svečanoj sjednici lokalnog parlamenta opdržanoj povodom Dana opštine Petnjica, predsjednik Samir Agović je rekao da je čovječanstvu odavno poznato da samo sloga i jedinstvo rađaju dobro i napredak te da znajući da je tako, a pritom imajući u vidu sopstveno iskustvo, bili smo jedinstveni u donošenju odluke o Danu opštine.

*************************************************************

“Istina nije bilo nimalo lako naći datum iz burne i bogate istorije ovog kraja koji bi se mogao ustanoviti kao dan opštine. Ali nakon temeljnog razmatranja u duhu novog vremena i novih vrijednosti ustanovili smo ovaj datum kojeg po prvi put obilježavamo na ovaj način. On simbolizuje naše jedinstvo, slogu, snagu i trajno opredjeljenje da živimo u ekonomski boljem i prosperitetnijem vremenu. On je dodatno povezao zavičaj i dijasporu jer su zahtjevi jednako bili za opštinu i od jednih i drugih. To je datum kojeg je SO Berane na svojoj sjednici juna mjeseca 2012. utvrdila za dan kada će iste godine održati referendum o izjašnjavanju građana o osnivanju nove opštine Petnjica. Rezultati referenduma su nedvosmisleno pokazali da svi građani ovog područija žele da imaju svoju opštinu ujedinjeni oko ove inicijative bez obzira na političke i druge razlike, naši građani su dali glas za svoju opštinu u procentu od 99% i na taj način podsjetili na referendum iz 2006. o državno pravnom statusu CG i tada dali su svoj glas svojoj državi CG. Sa punim pravom povezujemo ova dva datuma, dva referenduma. Sa punom odgovornošću mogu kazati da nije bilo referendumskog rezultata iz 2006. ne bi bilo ni ovog opštinskog iz razloga što je obnovljena demokratska i evropska CG dodatno afirmisala svoju najveću društvenu vrijednost: izbor da bude građanska, da i dalje unapređuje svoju vjekovnu multietičnost, multikulturalnost i suživot da stalno unapređuje vladavinu prava, da ekonomjski jača na principu regionalnog razvoja i upravo to i takvo opredjeljenje je stvorilo politički ambijent u kojem su stvorene pretpostavke za ponovno vraćanje statusa opštine. Sudbonosna ili istorijska koencidencija povezuje CG i njenu 22. opštinu sa rijekom ponornicom. U ovom svečanom trenutku kada proslavljamo dan opštine i u godini kada slavimo jubilej 10 godina od obnove državnosti, iskazujemo kristalnu jasnu i uzvišenu želju iz srca svih nas da nikada više ne budu rijeke ponornice niti za CG niti za Petnjicu.
Prvo obilježavanje dana opštine je prilika da i sa ovog mjesta uputimo iskrenu zahvalnost svima onima koji su dominantno dali doprinos da se višedecenijski san svih Bihoraca ostvari. Tu zahvalnost upućujemo predsjedniku države Filipu Vujanoviću koji je i danas sa nama, aktuelnom predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću, pokojnom bivšem premijeru Željku Šturanoviću i takođe bivšem premijeru Igoru Lukšiću, bivšem predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću i aktuelnom Darku Pajoviću kao i Rafetu Husoviću, poslanicima Dragu Čantriću, Rifatu Rastoderu, dr Fahrudinu Hadroviću i svim poslanicima koji su 28. maja 2013. glasali za, predsjedniku opštine Berane Vuki Goluboviću kao i odbornicima SO Berane. Zahvalnost upućujemo našoj brojnoj dijaspori, svim sazivima odbora za vraćanje statusa opštine od 1991-2013, NVO, istaknutim intelektualcima i pojedincima kao i medijima koji su na svoj način doprinijeli ovom procesu.
Same i gospodo ne želeći da vam oduzimam više vremena, na samom kraju želim da iskažem i sljedeće: Nova opština živi svoj društveno-politički život, ne možemo promijeniti sve preko noći ali ništa više nije isto. Lokalna uprava je posvećena da radi na sveukupnom razvoju, rješavamo ili smo počeli rješavati brojne probleme u oblasti saobraćajne, društvene, komunalne infrastrukture, u oblasti prostorno planske dokumentacije, radimo i utičemo na podizanje kvaliteta zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, obrazovnog sistema, unapređenju prava lica sa invaliditetom, pomažemo i podižemo kulturu i kulturne radove, sport, mlade, studente, poljoprivrednike i privrednike.
Za postignute rezultate koje ćemo prezentovati putem filma dugujemo zahvalnost premijeru Đukanoviću, vicepremijeru Husoviću, Markoviću i Ivanoviću kao i ministrima ministarstava poljoprivrede, finansija, rada i soc. staranja, održ. razvoja i turizma, zdravlja, prosvjete, direkciji za saobraćaj, direkciji javnih radova, direktoratu za vanredne situacije, turskoj razvojnoj agenciji Tika, opštinama Berane, Rožaje, Andrijevica, Danilovgrad, Bijelo Polje, Plav, Gusinje, Mojkovac, Herceg Novi, Tivat, zajednici opština, svim odbornicima našeg parlamenta, svojim saradnicima, građanima, NVO i medijima”.

ZK “BIHOR” NAJAKTIVNIJI KLUB DIJASPORE

1

Sinoć je u Petnjici u sali Centra za kulturu, održana promocija aktivnosti ZK “Bihor” iz Luksemburga. Njen predsjednik Esko Halilović govorio je o aktivnostima kluba u proteklih sedam godina, od kada ovaj klub postoji.
On je rekao da ZK “Bihor” broji oko 200 članova, a među mnogobrojnim aktivnostima najznačajnija je organizacija prvomajskih susreta na koje dođe više od 2.000 posjetilaca.

” To je postala tradicija. Zatim, svake godine ugostimo najbolje đake završnih razreda devet osnovnih škola iz Bihora, organizujemo festival “Dani bošnjačke kulture”, redovno finansiramo humanitarno društvo “Merhamet” iz Bijelog Polja a na festivalu “Zavičajne staze” pokrovitelji smo prve nagrade za najbolju priču inspirisanu Bihorom. Takođe smo suorganizatori obilježavanja “Dana sjećanja na genocid u Srebrenici”, koji se svake godine održava u julu u Luksemburgu, kao i niz drugih aktivnosti. U toku smo kupovine prostorija za naše potrebe i u tu svrhu smo dobili donacije sa različitih strana. ZK Bihor će znati to da cijeni i da uzvrati kvalitetnim programima. Sve to govori o uzajamnom povjerenju. Imamo izuzetnu saradnju sa svim udruženjima koja okupljaju građane sa ovih prostora, kao i sa opštinom Rumelanž gdje je i sjedište kluba“, istakao je Esko Halilović, dodajući da je najveći projekat ovog društva Revija Bihor čiji je urednik književnik Faiz Softić.
Urednik revije Biihor, Faiz Softić je govorio o reviji i istakao da su kroz 20 brojeva prošla mnoga suverena pera.

„Ova revija ne bi bila ovo što jeste da nije naših vjernih saradnika sa strane, a među njima valja ponajprije pomenuti akademika Šerba Rastodera, magistra Saita Šabotića, Eska Muratovića, prof.dr Draška Došljaka, Ibrahima Kajana, Ada Softića, koji ne samo da nas često počasti dobrom fotografijom za naslovnicu, već piše i odlične tekstove“, kazao je Softić, naglašavajući da posao urednika zahtijeva znanje, maksimalnu posvećenost i brigu da se u jedno ovakvo glasilo ne “uvriježi jezik ulice, da ne ovlada frazeologija”.
Sekretar kluba Hamdija Rastoder je između ostalog istakao da je ZK Bihor i ove godine obezbijedio komplete škloskog pribora za sve đake prvake iz devet osnovnih škola na području opštine Petjica i pozvao direktore škola da preuzmu donaciju.

DENIS BOŽOVIĆ

AMEL ĆEMAN – ĆEMO ZABAVLJAO PETNJIČANE DO KASNO U NOĆ

1

Divan bašta i i ulica ispred nje, bila je mala arena da bi stali svi Petnjičani koji su željeli da čuju Amela Ćemana – Ćema na koncertu održanog povodom Dana opštine. 

Popularni Ćemo se potrudio da opravda epitet zvijezde pa je mlade Petnjičane zabavljao do kasnu u noć.

Koncert je organizovala lokalna turističkom organizacijom pod pokroviteljsvom Opštine i ovo je prvi kocert takve vrste koji je organizovala petnjička administracija.

„Ovo je samo početak rada turističke organizacije i nadamo se da ćemo u narednom  periodu, shodno finansijskim mogućnostima, raditi još intezivnije na promociji Petnjice i našeg kraja“, izjavio je u najavi koncerta Rešad Muratović VD direktora Turističke organizacije Petnjica.