Na takmičenju recitatora se mogu prijaviti učenici osnovnih i srednje škole.
I kategorija: od I do V razreda OŠ- po 2 takmičara
II kategorija: od VI do IX razreda OŠ- po 2 takmičara
III kategorija: od I do IV razreda srednje škole- po 1 takmičar
Prijave učenika po kategorijama dostaviti JU Centar za kulturu do 15.04.2019. godine.
Takmičenje će se odrćati 25.04.2019. godine sa početkom u 18 časova.
Juče je u OŠ‚‚Goduša“ u Bijelom Polju održana predstava ‚‚Pismo za mamu“ za koju je režiju i scenario uradio Reho Ramčilović, profesor književnosti u OŠ‚‚Mahmut Adrović“.
U predstavi je učestvovalo šest glumaca, Džibo Huremović, Almina Ličina, Samra Ličina, Hana Muratović, Mirel Latić i Elmar Korać.
‚‚Za predstavu smo se spremali dva mjeseca. Probe smo održavali petkom ili vikendom. Zadovoljni smo nastupom i time kako su nas dočekali. Bilo nam je drago da budemo njihovi gosti. Predstava je dobra, sadržajna i sa puno dobrih poruka. Ona krije tematiku bihorskog kraja“, kazao je Ramčilović.
ALMINA ŠABOTIĆ
Zdravstvena ambulanta u Petnjici je u proteklih nekoliko dana zabilježila povećan broj pacijenata. Riječ je uglavnom o pacijentima starije dobi, mada se javljaju i mladi.
‚‚Osim stalnih pacijenata, uglavnom se javljaju pacijenti sa upornim kašljem, virusom, hronični bolesnici sa glavoboljama, pritiskom i to su uglavnom starije osobe, dok se mladje osobe javljaju većinom sa povredama. Stiže i proleće pa se starijim osobama često pogorša stanje, ali se brzo i stabilizuje“ kaže za portal Radija Petnjica dr Jasmina Garčević.
Iz Doma zdravlja su kazali da su juče imali 107 pacijenata, a u petak 121.
Bošnjačka kulturna zajednica organizuje veče poezije mladih pjesnika pod nazivom “Poezijom kroz Sandžak”.
Veče će se održati u Bošnjačkom kulturnom centru “Sandžak” u Petnjici u petak 22. marta sa početkom u 18:30 časova.
JU Centar za kulturu Petnjica raspisuje konkurs za najbolji prozni literarni rad na temu „Ostvarimo snove u svom zavičaju“.
Pravo učešća imaju učenici osnovnih i Srednje mješovite škole iz Petnjice. Centar za kulturu poziva učenike sa područja opštine Petnjica da dostave svoje radove najkasnije do 20.aprila.
„Molimo učenike da radove dostave pod šifrom u jednoj koverti a u drugoj koverti da se unese šifra, ime i prezime učenika, razred, školu, ime i prezime profesora – mentora i kontakt telefon. Stručni žiri će pregledati prispjele radove, zatim će organizovati književno veče na kojem će šest najboljih pročitati sami učenici a prva tri rada biće nagrađena“, istakao je za portal radija Sinan Tiganj, direktor Centra za kulturu.
Najbolji radovi biće objavljeni u časopisu Glasnik Bihora br. 4. čiji je izdavač JU Centar za kulturu Petnjica. Književno veče će se održati 09.maja u 19 časova. Za sve informacije na broj telefona 069/529-067
DENIS BOŽOVIĆ
Radnici Komunalnog preduzeća Petnjica su otpočeli proljećno čišćenje ulica u centru Petnjice. Radnicu su danas čistili dio ulica od Centra za kulturu do zgrade opštine, a sjutra će nastaviti sa radom.
Radnici Komunalnog apeluju na građane da se uključe u akciju tako što će prije svega urediti svoja dvorišta i ukloniti tragove zime i otpad. Uz to su pozvali građane da čuvaju okolinu tako što će smeće odlagati na za to predviđena mjesta.
ALMINA ŠABOTIĆ
Ovih dana započeti su radovi na uređenju dijela prilaza ispred nove zgrade u centru Petnjice. Vlasnici ovog stambeno poslovnog objekta Eldar Tiganj i Kemo Muratović su angažovali radnike kako bi popločali dio ispred marketa Tref i buduće kancelarije sa lije strane objekta.
Kako su saopštili iz firme ‚‚Tref“ radovi su počeli prije tri dana i očekuju da će ih, ukoliko budu povoljni vremenski uslovi, završiti do kraja sedmice. Prilaz će zapravo biti parking koji će raspolagati sa oko 15 parking mjesta, kako za kupce tako i za posjetioce Petnjice.
ALMINA ŠABOTIĆ
Skoro da se ne pamti tako uspješno organizovana promocija i tako nadahnuta obraćanja promotera i autora u Luksemburgu i dijaspori uopšte
Naime, u prostorijama ZK Bihor u Luksemburgu,
15. marta ove godine u večernjim satima organizovano je istinsko veče kulture posvećeno
promocoji, od Ministarstva kulture BiH – Fonda za izdavaštvo Mutna voda autora poznatog
luksemburškog, bosanskog i crnogorskog književnika Faiza Softića i 29. broja revije Bihor koju, također, uređuje autor ove knjige.
Promocije je započela kako je i zakazano
– tačno u 19h i sala ZK Bihor je već tada bila krcata i mala da primi sve one
koji su željeli prisustvavati promociji i, kako je rekao sam autor – tužno je
bilo gledati cijele grupe posjetilaca koje se vraćaju ispred vrtara prostorija
u kojima je započinjala promocija, jer, naprosto – unutra nije bilo mjesta za
sve koji su željeli prisustvovati o ovom činu kulture.
Promoteri, Dejan Vuković, knzul Crne Gore u Njemačkoj i odličan pisac, autor
kultne knjige dokumentarne proze Zapisi
iz Londona, Dino Burdžović autor
28 knjiga, te poznati publicista Almir
Mehonić, kao i sam autor, bili su posebno nadahnuti, te se tokom cijele
promocije u sali, u kojoj je bilo čak i djece, nije čula ni riječ, ni šum…
Moderator ove izvanredne promocije,
kakva se ne pamti u Luksemburgu i dijaspori, bio je sekretar udruženja ZK Bihor
Hamdija Rasdoder a na samom početku
obratio se predsjednik UO udruženja Esko
Halilović koji je, poslije pozdravne riječi, između ostalog rekao:
– Mi smo, mogu slobodno reći, jako
ponosni što u našim redovima imamo jedno tako afirmisano književno ime kakav je
Faiz Softić, autor 12 knjiga, koje su sve do jedne nagrađivane i bile u najužem
izboru za knjigu godine u BiH u vrijeme njihovog izdanja.
Faiz Softić, osim što vrlo uspješno uređuje reviju i bavi se osmišljavanjem programa kulture u našem udruženju, te je itekako zalužan za ugled kluba u cijelome svijetu, on ujedno predstavlja i kulturni most između Crne Gore, BiH i Luksemburga.
Jedan broj luksemburških pisaca je, zahvaljujući njemu, posjetio naše prostore a mnogo više ih je iz Crne Gore i BiH, njegovim posredstvom, posjetilo Luksemburg.
Služi nam za ponos što je nedavno sa gospođom Aidom Vanovac iz Sarajeva preveo, a izdavačka kuća Bajbuk iz Sarajeva objavila knjigu poezije najvećeg luksemburškog pisca Lamberta Šelštera koji je bio gost i na našim festivalima.
Nemjerljivo je bogartstvo u svojim redovima imati takvoga čovjeka koji svoje znanje i iskustvo bezrezervno prenosi i na druge, pa je tokom svog angažmana u Luksemburgu naprosto izgradio nekoliko vrlo značajnih imena od pera čije tekstove danas preuzimaju i drugi mediji širom svijeta gdje naši ljudi pokreću razna informativna glasila.
Upoznali smo se prije trideset godina i to polemički, kada smo putem telefona – on iz Sarajeva a ja iz Švedske, vodili dijalog oko jedne priče koju u početku i nisam najbolje razumio ali mi je on svojim smirenim glasom i iskrenom željom za mirnim dijalogom pojasnio i ja sam mu bio zahvalan.
Od tada do sada mi imamo vrlo intezivnu i plodnu saradnju.
On već sprema svoju 13. knjigu proze, sprema novi 30. broj revije koja izlazi u tiražu od 1000 primjeraka i uglavnom se rasproda kako u Luksemburgu tako i po cijelome svijetu.
To je jedino istinsko printano glasilo u našoj dijaspori koje je uspjelo da se održi punih deset godina i ne posustaje…
U svoje lično ime, u ime ZK Bihor i u ime sve naše dijaspore ja se zahvaljujem Faizu Softiću i želim mu još mnogo uspjeha na polju kulture a vama dragi prijatelje ugodno veče. Dobro ste došli u naše prostorije, hvala vam.
Promotor, Almir Mehonić, poznati publicista, koji dolazi iz Prijepolja, rekao je da kada bi bio pisac najviše bi volio pisati kako piše Faiz Softić: sočno i slikovito da se iz svake njegove rečenice vidi jasna slika, a bogatstvo i raskoš jezika vri u njegovim tekstovima. On je na sebi svojstven način – mudro i šarmantno, pozvao prisutne:
– Koliko je večeras uslikajte se sa Faizom Softćem, jer će vam to, jednoga dana, pošto ga ne bude među živima, služiti za ponos da ste se družili i bili u blizini jednog takvog književnog gorostasa – naglasio je između ostalog Mehonić.
Saladin Dino Burdžović koji živi u Frankfurtu, a dolazi iz Bijelog Polja, autor dvadeset osam knjiga proze i poezije rekao, je da je svaka Faizova priča iz knjige Mutna voda, potencionalna priča za roman i nukleus iz koga bi se mogao snimiti dugometražni film, te napomenuo kako je vrijeme da Softić sve do sada napisano sakupi u sabrana ili izabrana djela, jer njegov književni opus to zaslužuje.
Dejan Vuković, konzul Crne Gore u Frankfurtu i autor knjige dokumentarne proze
Zapisi iz Londona rekao je kako je za Faiza Softića čuo još prije dvadesetak godina, čitao njegove knjige, a da je imao čast upoznati ga prije tri godine na jednom festivalu u Njemčkoj i od tada, u to sam siguran, rekao je on, stekao sam iskrenog prijatelja i ponosim se našim prijateljstvom. Govorio je i o preplitanju identiteta i uticaju raznih sredina na autora, te naglasio da je Softić koliko god bosanski i luksemburški pisac, toliko i crnogorski.
Promociji su prisustvovali i predstavnici Ambasade Crne Gore u zemljama Beneluksa, a Ministar savjetnik u pomenutoj Ambasadi Predrag Stamatović za sami kraj rekao je i ovo:
– Siguran sam da dobar novinar ne mora biti i dobar književnik, ali dobar književnik, to je očito, mora biti i dobar novinar; i stoga, rekao je Stamatović, revija Bihor jeste jedno daleko najbolje printano glasilo naše dijaspore u svijetu.
Druženje autora sa promotorima i dijelom publike završilo se kako je i red – uz večeru, ćaskanje i toplo druženje što je, na neki način, bio i nastavak ove veličanstvene književne predstave.
R. Adrović i F. Muratović
U okviru implementacije prekograničnog projekta “Mladi Crne Gore i Albanije u zasadima malina”, dopremljena je oprema za 21 novi zasad i isto toliko malinara u Petnjici. Opremu čini sistem za navodnjavanje, metalno kolje sa žicom i ostala sva neophodna, prateća oprema.
Projekat se finansira sredstvima EU u okviru bilateralnog programa prekogranične saradnje CG Albanija.
“Očekujemo da se, nakon što se vremenski uslovi poboljšaju, nastavi sa obradom zemljišta. Izvršiće se oranje i frezanje budućim korisnicima parcela na kojima će biti zasadjene maline, a sadni materijal ćemo uvesti odmah nakon što se izvrši obrada zemljišta i stvore se uslovi da se izvrši sadnja. Radi se o prekograničnom projektu Crna Gora-Albanija koji obuhvata opremu i pružanje stručne podrške i obuke budućih korisnika na najbolji mogući način. U narednom periodu, kroz implementaciju projektnih aktivnosti biće obezbijedjena podrška da sama proizvodnja malina bude unaprijedjena kroz mogućnosti nudjenja rješenja da se poljoprivredni proizvodjači udruže a i da im se ponudi način da vrše preradu i da na taj način benefiti bavljenja ovim oblikom poljoprivredne proizvodnje budu znatno plodonosniji” rekao je menadžer projekta, Ismet Latić.
ALMINA ŠABOTIĆ
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je gostujući u programu Radija Petnjica rekao da je cilj opštine od samostalnosti bio da ima sopstveni Prostorno-urbanostički plan.
” Mi smo godinu i po dana radili na ovom projektu i bio nam je cilj da ga završimo do 2018. godine. Željeli smo da postignemo ravnotežu izmedju prirodne i izgradjene sredine i da damo smjernice o potrebama korišćenja prostora sa krajnjim ciljem da sve to bude održivo. Kroz ovaj projekat smo dali neke nove smjernice, koje opština Berane do sada nije prepoznala. Tu prije svega mislim na saobraćajnu infrastrukturu, gdje smo definisali buduću trasu puta prema Srbiji. Zatim, tu je i putni pravac Petnjica-Bioča. Bavili smo se i izgradnjom kanalizacione mreže, gradskih ulica, mostova, pješačkih staza i ostalih. Radili smo i na ključnim elektroenergetskim objektima, kao što je trafostanica na 35kW, jer nam svako nevrijeme pričinjava velike probleme”, rekao je Agović.
Radio Petnjica: Postoji li rok za realizaciju svega toga?
Agović: Ovaj planski dokument nije ograničen rokovima. Ovdje je definisano samo gdje se šta može i kako graditi i stvarati. Kroz ovaj dokument je samo definisana namjena prostora i smjernice na koji način da razvoj bude održiv i planski.
Radio Petnjica: Šta je predvidjeno ovim prostornim planom?
Haris Adrović: Ovaj prostorni plan opštine je dokument prostornog planiranja na nivou jedinice lokalne samouprave i radi se za teritoriju cijele opštine. Ovim planom se odredjuju: namjena površina, pravila za razvoj i razmještaj javnih službi, razmještaj i korišćenje infrastrukturnih sistema, pravila korišćenja i zaštite prirodne i kulturne baštine, zaštita od elementarnih nepogoda i usmjerava razvoj i razmještaj privrednih djelatnosti.
Opšti ciljevi ovog plana su da se ubrza ekonomski rast i razvoj i da se smanji regionalna nerazvijenost, zatim da se modernizuje postojeća i izgradi nova infrastruktura, da se osigura efikasna kontrola i smanji zagadjenost i da se održivo upravlja prirodnim resursima. Za svaku parcelu postoje urbanistički parametri, koeficijenti zauzetosti i namjena površina. Planirana je i izrada novog detaljnog plana koji obuhvata površinu Gusara i Plandišta. Razlog za to je proširenje urbane cjeline i urbanog dijela Petnjice.
Radio Petnjica: Koliko je ljudi bilo uključeno sa prostora opštine Petnjice u izgradnji svega toga?
Haris Adrović: Bili su svi uključeni, svaka institucija, preduzeće, javna ustanova, sve MZ i osnovne škole.
Radio Petnjica: Kako je tekla izrada plana?
Haris Adrović: Kompanija ‚‚Urbi Pro“ je počela izradu Prostorno-urbanističkog plana Petnjice po potpisivanju ugovora, 22. septembra 2017. godine. Rad na planu se odvijao kroz više faza, od analize dostupne prostorno-planske, studijske, projektne, i ostale dokumentacije, topografskih karata i drugih podloga i zakonskih okvira, preko uspostavljanja komunikacije sa nadležnim resorima u ministarstvima i uspostavljanju kontakata sa zainteresovanim subjektima pa sve do same izrade koncepta, nacrta i predloga plana.
11. oktobra 2017. godine u Petnjici je održan sastanak sa predstavnicima obradjivača PUP-a kada je predstavljen proces izrade plana sa obavezama svih učesnika u procesu i podjeljena je anketa svim MZ. Krajem 2017. obavljen je pregled pristiglih uslova i smjernica od nadležnih institucija, počelo je formiranje GIS-a na osnovu dobijenih podloga od resornog Ministarstva. Nakon toga je započela izrada Studije zaštite kulturnih dobara na osnovu preporuka Uprave za zaštitu kulturnih dobara i počela je izrada koncepta i nacrta plana. I na kraju je započeta izrada strateške procjene uticaja na životnu sredinu.
Radio Petnjica: Da li ste imali problem sa nelegalno podignutim objektima?
Agović: Ovaj dokument se ne bavi neformalnim objektima. To ćemo raditi kroz DUP. Očekuje se usvajanje plana regulacije 2020.godine, tako da smo mi kao lokalna uprava bili efikasni i spremni smo da dočekamo ovaj dokument, gdje ćemo se baviti neformalnim i nelegalnim objektima. Mi sada imamo mogućnost da mijenjamo urbanistički plan. On se usvaja na 5 godina i sada se stiču uslovi a i potrebe da se usvoji novi plan.
Radio Petnjica: Kakvu korist imaju gradjani od ovog plana? Šta dobijaju oni Prostorno-urbanističkim planom?
Agović: Uredjenje, osmišljenje i zaštitu prostora. To je veliki benefit i za gradjanje i za opštinu. Ovim planom je definisano gdje se može izgraditi neko Etno selo, gdje se može izgraditi hidroelektrana, trafostanica, gdje je industrijska zona i slično.
Radio Petnjica: Gdje je predvidjena industrijska zona?
Agović: Imamo tri lokacije predvidjene za to. Prva je lijevo od fabrike „La Vista“, druga je od Lješnice prema Petnjici i treća je iznad sela Lagatore ka Lazama.
Radio Petnjica: Hoće li centar konačno dobiti izgled urbane cjeline?
Agović: Najprije se moramo pozabaviti neformalnim objektima i njihovom legalizacijom. Želja nam je i cilj da urbana cjelina postane urbana, moderna, atraktivna i privlačna i tražićemo idealno rješenje za to.
Radio Petnjica: Koliko je teško sve to ostvariti?
Agović: Veoma je teško ali moramo biti odlučni. Svi želimo da živimo u lijepo uredjenoj sredini i svi smo željeli da više ne budemo MZ već opština. Moramo da istaknemo atribute naše opštine. Sve nosi svoj rizik i sve ono što budemo mogli da ostvarimo, radićemo na tome. Petnjica dobija novo lice, a to lice mora biti što ljepše, održivije i kvalitetnije. Moja uloga kao predsjednika opštine je da zastupam interese svih gradjana. Nama sada treba više znanja, odgovornosti i energije. Svi treba da radimo po pravilima i zakonu, a ne po emocijama.
Radio Petnjica: Na sjednici lokalnog parlamenta čula se teza jednog od odbornika da priprema ovog plana nije bila javna i transparentna.
Agović: Jedan od njih je rekao da nije bila javna prirema ali je 30 njih reklo da jeste. Imali smo nekoliko javnih rasprava na kojima smo obavještavali naše gradjane o svim dešavanjima i pripremama.
Radio Petnjica: Koliko je sve to koštalo?
Agović: Studije smo finansirali iz sopstvenog budžeta, a zajedno sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma po pincipu 75% Ministarstvo a 25% opština finansirali ovaj dokument i konačan iznos je 78 000 eura. Ovim putem se zahvaljujem Ministarstvu za sve uloženo.
Radio Petnjica: Koje smjernice sadrži ovaj dokument?
Haris Adrović: PUP sadrži smjernice za utvrdjivanje područja, zona, lokacija i objekata od opšteg interesa, smjernice za utvrdjivanje koncesionih područja, smjernice za rekonstrukciju i sanaciju starih ili degradiranih djelova naselja i područja van naselja, kao i smjernice za tretman neformalnih naselja i objekata. Dati su kriterijumi i smjernice za korišćenje, uredjenje i zaštitu prostora i izgradnju objekata.
Radio Petnjica: Da li već sada možete vidjeti da li postoje neki objekti koji se neće uklopiti u ovaj plan i ako postoje šta sa njima.
Haris Adrović: To će se regulisati daljim urbanim ili državnim planom i biće uklonjeni.
Agović: Ovo je najznačajniji dokument koji je usvojen od 2013. od kako smo postali samostalna opština i molimo gradjane da daju doprinos svemu ovome. Ne postoji ni jedan dokument a da gradjani nijesu bili obaviješteni o tome. Ovo je novi generator razvoja naše opštine.
