DANI DIJASPORE 2022: ŠK BIHOR ORGANIZUJE TURNIR U ŠAHU

Radio Petnjica
-
0
DANI DIJASPORE 2022: ŠK BIHOR ORGANIZUJE TURNIR U ŠAHU

Šahovski klub ,,Bihor“ iz Petnjice pod pokroviteljstvom Opštine Petnjica i Centra za kulturu Petnjica, a u okviru manifestacije ,,DANI DIJASPORE 2022.“ organizuje ,,VII OPŠTINSKI ŠAHOVSKI TURNIR“ u Petnjici dana 03.08.2022. godine sa ppočetkom od  11.00h u prostorijama Hotela u Petnjici.

Turnir će se igrati po Švajcarskom sistemu devet kola, tempo igre 10 minuta. Zainteresovani igrači se mogu prijaviti  do 10.00h na dan održavanja turnira ili na broj telefona:

069/525-292

Uplata po igraču iznosi pet eura, uz pehar, medalje, diplome, obezbijeđene su i brojne novčane nagrade, specijalna nagrada za najboljeg plasiranog igrača iz dijaspore.

 

OLAKŠANJE ZA VOZAČE: Sanirane udarne rupe prema Bioči

Radio Petnjica
-
0
OLAKŠANJE ZA VOZAČE: Sanirane udarne rupe prema Bioči

Putni pravac Petnjica – Bioča saniran je i djelovi puta presvučeni novim slojem asfalta.

U poslednjih par mjeseci ovo je bila veoma zahtjevna dionica za sve učesnike u saobraćaju. Oštećenja su bila tolika da je put bio skoro neupotrebljiv. Dodatnom razaranju doprinijeli su kamini dva kamenoloma koji se nalaze na ovom putnom pravcu.

 

 

DANI DIJASPORE: Dijaspora bez Petnjice može, ali Petnjica bez dijaspore NE

Radio Petnjica
-
0
DANI DIJASPORE: Dijaspora bez Petnjice može, ali Petnjica bez dijaspore NE

U nedjelju su Centru za kulturu Petnjica svečano počeli 20. Dani dijaspore u Petnjici.

Na samom početku manifestacije, prisutnima se obratio Mehmed Adrović, predsjednik Skupštine opštine Petnjica i istakao da mu je čast da u ime SO Petnjica i u lično ime poželi dobrodošlicu dijaspori u svoj zavičaj.

Između ostalog Mehmed je u svom obraćanju istakao dijaspora bez Petnjice može, ali Petnjica bez dijaspore ne može.

,, Vaš patriotski čin, svakog od vas rasutih po Evropi i svijetu uvažavamo kao pravi primjer ljubavi prema svom zavičaju. Ovaj skup je prilika da vam se na tome iskreno zahvalimo.

Na samom kraju kao i uvijek mogu da kažem da dijaspora bez Petnjice može, dok Petnjica bez dijaspore ne može“, kazao je Mehmed Adrović.

Takođe na manifestaciji se obratio i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović koji je uputio srdačnu dobrodošlicu i iskazao veliko zadovoljstvo što i ove godine imamo priliku da manifestaciju Dani dijaspore upriličimo kako to zaista i dolikuje, i po čemu je Petnjica već duži niz godina prepoznata.

„Ko bi rekao da je prošlo 20. godina, hvala vam što ste danas ovdje a mnogi ste bili i prije 20 godina sa nama. Naš kraj, naša država je imala mnogo toga za ove dvije decenije, imali smo zaista napredak, zataj uspijeh su zasluženi predstavnici državnih organa, predstavnici lokalnih organa, naši privrednici koji su zaista potencijal za naš kraj, hvala predstavnicima i predsjednicima mesnih zajednica koji su dali veliki doprinos, takođe nevladinom sektoru, prisutnim medijima koji na svaki način doprinose razvoju naše sredine, kao i svima vama koji svojim prisustvom odajete veliko prizanje“, kazao je predsjednik Opštine Samir Agović.

 

Na manifestaciji se obratio direktor uprave za dijasporu prof. dr Šefket Krcić, predsjednik saveza za dijaspore i iseljenika Crne Gore prof. dr Muamer Kalić, rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr Rifat Škrijelj, u ime Evropske dijaspore obratio se Hamdija Rastoder i Refik Akova.

Na manifestaciji Dani dijaspore u Petnjici dodijeljena su priznanja za izuzetan doprinos afirmaciju, trajanje i održavanje dana dijaspore u Petnjici.

Priznanja udruženjima  je uručio predsjednik Opštine Samir Agović, a priznanja su uručena  Upravi za dijasporu, Centru za očuvanje i razvoj kulture manjina „CEKUM“, Radiju televiziji Crne Gore, urednici turističe redakcije televizije Crne Gore Oliveri Vukadinović, rektoru Sarajevskog univerziteta prof. dr Rifatu Škrijelju, Zavičajnom klubu „BIHOR“, Bošnjačkom donatorskom fondu Luksemburg, udrženju „Montnegro Luksemburg“, udruženju ,, Evropa za Petnjicu“, udruženje kooperacija „Luksemburg Crna Gora“, Crnogorskoj dijaspori u Švajcarskoj, udruženju građana porijeklom iz Sandžaka u BiH, udruženju građana porijeklom iz Sandžaka podružica Petnjica, udruženju ,,Bihor naš zavičaj”.

 

Priznanja će takođe biti naknadno uručena  onim  Udruženjima koji nijesu bili u prilici da prisustvuju manifestaciji Dani dijaspore.

 

Priznanja istaknutim pojedincima su uručili potpredsjednik Opštine Sevludin Šabotić i predsjednik Skupštine Mehmed Adrović, priznanja su dobili Desto Adrović, Hadro Adrović, Fajo Cikotić, Šemsudin Hadrović, Esko Halilović, Etem Kožar, Iljaz Kožar, Munir Latić, Sait Latić, Mersudin Ličina, Ramo Mehović, Ernad Mehović, Ernad Mehović, Zumber Muratović, Esad Palamar, Mijaz Ramdedović, Munir Ramdedović, Bajram Rastoder, Ćazim Rastoder, Hamdija Rastoder, Iljaz Rastoder, Jupo Rastoder, Džeko Skenderović, Nizar Skenderović, Nusret Skednerović, Remzo Skednerović, Džeko Šabotić, Edin Šabotić, Esko Šabptić, Rešad Šabotić, Sabit Šabotić, Zećp Šabotić i Mehmed Šabotić.

 

Priznanja  pojedincima koji nijesu bili prisutni manifestaciji biće naknadno uručena.

 

Veče je uljepšano kulturno umjetničkim programom  uz DUO CLASSIKO Dina Kukalj na violini, Safet Drljan  na harmonici, uz pjesme Tanje Šeter

Igor Đurović je premijerno Petnjičanina otpjevao pjesmu ,, Ja se vraćam u Petnjicu’’ po tekstu Rajka Joličića , dok je Isko Mulabegović govorio stihove iz  epa ,,Ženiba Smailagić Meha’’ i ,,Hasanaginica’’.

 

Program su završili članovi KUD-a ,,Bihor’’  Sandžak koji je bio nagrađen gromoglasnim aplauzom.

 

Pokrovitelji zabavnog programa bili su: CEKUM i JU Centar za kulturu Petnjica.

 

Moderator progarama bio je dr Miomir Maroš kome je predsjednik Centra za kulturu Sinan Tiganj takođe na kraju progarama uručio priznanje.

ALMINA LIČINA

KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR LUKSEMBURG: PUNIM SRCEM SLAVIMO ISTORIJSKO I KULTURNO NASLJEĐE KOJE NAM JE CRNA GORA OSTAVILA

Radio Petnjica
-
0
KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR LUKSEMBURG: PUNIM SRCEM SLAVIMO ISTORIJSKO I KULTURNO NASLJEĐE KOJE NAM JE CRNA GORA OSTAVILA

Crnogorci u dijaspori su najboljti ambasadori i promoteri svoje domovine, jer njima odnosno nama ne treba podstrek da slavimo boje crnogorske zastave. Iako smo daleko, punim srcem slavimo istorijsko i kulturno nasljeđe koje nam je Crna Gora ostavila. Mi to radimo iz ljubavi, zadovoljstva i časti. A čast nam je pripala, i to ne tako mala, i na tome smo zahvalni – poručeno je na prignodnoj svečanosti Kulturno informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu kojom je obilježen Dan državnosti Crne Gore.

Ovaj praznik nas uvijek podsjeća na hrabrost i prkos koju su nosili naši preci, oduprijevši se nemilosrdnom okupatoru i pokazavši svijetu da mala Crna Gora može i mora, da prkosi malim kapacitetima i ljudstvom, hrabro i bez saplitanja“ poručila je predsjednica udruženja Fetija Kalač obraćajući prisutnima.

Ipak, kako je naglasila, treba gledati i ka budućnosti i generacijama koje stasavaju u tuđini.

„Oni su naša budućnost i snaga, oni su naše obećanje i naša nada jer će upravo oni produžiti život Crnoj Gori i vrijednostima koje je krase. Okrećem se omladini koja je danas najbrojnija i koja želi da sačuva svoj nacionalni identitet, uprkos preplitanju kultura i običaja koje nameće zemlja prijema  – kazala je Kalač poručujući da ,,treba ostati dosljedan i dostojan svog imena, prezimena, porijekla i pripadnosti.“

,, Evropa daje mogućnost da se osjećate slobodno, da slobodno kažete odakle ste, da govoriti i drugim jezikom, koji nije jezik zemlje prijema, da uvažavate običaje zemlje prijema, ali i svoje domovine“ naglasila je Kalač

Prisutnima se obratio i predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić koji je naznačio značaj postojanja crnogorske dijaspore u Luksemburgu.

,,Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas u vašem društvu, u društvu naše dijaspore koja godinama svojski pomaže Crnu Goru na njenom putu ka evropskim integracijama i napretku. U društvu vas koji istinski bez interesa i od srca volite vašu i našu jedinu matičnu državu Crnu Goru.“

,,Ovih dana razgovarajući sa predstavnicima naše dijaspore ovdje u Luksemburgu još bolje sam shvatio što znači uredjena gradjanska država  u kojoj žive ljudi različite vjerske I nacionalne pripadnosti , različite boje kože I kako jedan uspješan sistem gradi svoj napredak upravo na tim postulatima različitosti, vjerno koristeći sve posebnosti različitih ljudi i sklapajući ih u jednu uspješnu zajedničku cjelinu koja se zove Luksemburg, u lijep život gradjana u njoj – rekao je Vulić dodavši da Crna Gora ima tu vjekovnu osnovu postojanja različitosti koje na žalost u posljednje vrijeme dolaze do izražaja u negativnom kontekstu.“

U ime Udruženja „ Kooperacion Luksemburg – Crna Gora“ prisutne je pozdravio aktuelni predsjednik Alija Sijarić.

,,Dijaspora Crne Gore ovdje u Luksemburgu u oblasti asocijativnog rada postiže zavidne rezultate na planu održavanja i unaprijedjenja veza sa svojom matičnom državom Crnom Gorom i njenim institucijama u cilju očuvanja jezika kulture i identiteta, kao i na planu integracije u luksemburško i evropsko društvo.“

,,Kulturno informativni centar Crne Gore u Luksemburgu je udruženje koje je  za kratak period postojanja na čelu sa gospodjom Fetijom Kalač,  sa nekom svježom  energijom i idejama,  brzo  prepoznato i vrijednovano od strane šire javnosti zbog rezultate koje postiže na planu servisiranja potreba gradjana zajednice te motivisanja i uključivanja sve većeg broja mladih obrazovanih osoba u projekte koje realizuje“ kazao je Sijarić.

Munir Ramdedović se obratio u ime predsjednika Nacionalnog savjeta za strance, a program je vodila Anisa Adzović Agović. U muzičkom dijelu programa nastupili su mladi uspješni muzičar član Luksemburškog vojnog orkestra u Luksemburgu Dino Ajdarpasić, porijeklom iz Petnjice i izvođač izvornih pjesama Goran Vratnica. Bili su prisutni i predstavnici drugih udruženja crnogorske dijaspore u Luksemburgu Alija Sijarić Predsjednik udruzenja Koperacija Luxembourg-Crna Gora i Zehra Muratovic Predsjednica udruzenja Luksemburg Bosna Crna Gora te predstavnici lokalne vlaste u Luksemburgu kao i brojni naši iseljenici.

SJUTRA, 2. AVGUSTA, TRADICIONALNI SABOR “LAĐEVAC 2022”

Radio Petnjica
-
0
SJUTRA, 2. AVGUSTA, TRADICIONALNI SABOR “LAĐEVAC 2022”

Fondacija “Čovjek ne umire” , udruženje farmera Bihora uz podršku opštine Petnjica i Turističke organizacije Petnjica organizuju tradicionalni sabor ” LAĐEVAC 2022” koji će se održati 02.08.2022. godine sa  početkom u 13 časova.

,,Pozivamo sve ljubitelje tradicionalnih igara da nam se pridruže i da zajednički oživimo tradicionalni sabor na Lađevcu. Cilj ovog susreta je da se ljudi prisjete dobrih starih vremena, običaja, muzike, i svih nekadašnjih ljepota’’ saopštili su organizatori vašara.

ALMINA LIČINA

DŽIP KLUB “BAĆO” PROVOZAO TERENCE PROKLETIJAMA

Radio Petnjica
-
0
DŽIP KLUB “BAĆO” PROVOZAO TERENCE PROKLETIJAMA

Džip klub “Baćo” je učestvovao u vožnji terenaca na Prokletijama.

Mensur Hodzić, jedan od predstavnika džip kluba “Baćo”, zahvalio se na pozivu kluba OFF-ROAD PROKLETIJE.

“Na Prokletijama je bilo zaista divno, uživali smo u izazovnoj vožnji. Iz našeg kluba učestvovala su dva džipa, bilo je nezaboravno. Vožnja je bila turističkog tipa. Učešće u ovoj turističkoj turi je veoma značajno za naš klub, i vjerujem da ćemo imati više saradnje sa klubom koji nas je pozvao”, saopštio je Mensur Hodzic za portal Radio Petnjica.

ALMINA LIČINA

PETNJICA: PUNA SALA NA PREMIJERI PREDSTAVE “HASANAGINICA”

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: PUNA SALA NA PREMIJERI PREDSTAVE “HASANAGINICA”

Juče u Centru za kulturu Petnjica, glumci pozorišnog društva „Divan“ premijerno su odigrali predstavu ,,Hasanaginica“ čiji je autor prof. Reho Ramčilović, a režiser prof. Alija Redžematović.

Reho Ramčilović je u ime društva uručio zahvalnice predstavnicima organizacija za doprinos, afirmaciju i kulturnu saradnju „Zavičajnom klubu Luksemburg“, koju je primio Džeko Skenderović, udruženju „Luksemburg Montenegro“ čiji je predstavnik Ismet Muhović, direktoru JUOŠ ,,Mahmut Adrović“  Almiru Pljakiću, predstavniku fondacije „ČOVJEK NE UMIRE“ Mijazu Ramdedoviću, predstavniku Zavičajnog kluba „Bihor Zurich“ Esku Rastoderu, u ime redakcije ,,Radio Petnjica“ zahvalnicu je primila novinarka Almina Ličina, Centru za kulturu Petnjica na čelu sa Sinanom Tiganjem, kao i Opštini Petnjica u čije ime je zahvalnicu primio predsjednik Samir Agović.

Predstavu je pratilo oko 200 gledaoca, a pozvani gosti večeri su bili Mijaz Ramdedović kao predstavnik fondacije „ČOVJEK NE UMIRE Ćamil Ramdedović“ , prof. Izet Herović, predsjednik Centra za kulturu Petnjica Sinan Tiganj, potpredsjednik Opštine Sevludin Šabotić, kao i predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.

ALMINA LIČINA

 

ODRŽAN MEĐUNARODNI KONCERT PRIJATELJSTVA U CENTRU ZA KULTURU PETNJICA

Radio Petnjica
-
0
ODRŽAN MEĐUNARODNI KONCERT PRIJATELJSTVA U CENTRU ZA KULTURU PETNJICA

U prepunoj Sali Centra za kulturu Petnjica, nakon premijere predstave “Hasanaginica” uslijedio je “Međunarodni koncert prijateljstva” u organizaciji Centra za kulturu Petnjica i Saveza Crnogoraca Hrvatske.

Izvođači koncerta su: Mješoviti pjevački zbor “SEMPRE ALLEGRO” iz Rijeke, a muzički predvodnik ansambla, tačnije dirigentica i osnivačica zbora je Helga Dukarić Dangubić.

Zbor je u kratkom vremenu svog postojanja ostvario čak deset međunarodnih nastupa i zabilježio zapažene rezultate.

Za gostovanje ovog mješovitog hora iz Hrvatske, najveće zasluge pripadaju Savezu Crnogoraca iz Hrvatske, na čelu sa Ljubom Radovićem.

Publika u Petnjici je sa oduševljenjem i ovacijama pozdravila ovaj mješoviti pjevački zbor, a direktor Centra za kulturu Petnjica Sinan Tiganj je kazao da je gostovanje hora “Sempre Allegro” bio pun pogodak, jer je publika u Petnjici imala priliku da se upozna po prvi put sa ovakvom vrstom muzike.

“Gostovanje mjesovitog hora” SEMPRE ALEGRO” iz Rijeke je bio pun pogodak, jer je naša publika bila u prilici da se po prvi put sretne sa ovakvom vrstom umjetnosti i muzike, a aplauzi su dokaz da smo razumjeli. Ovaj koncert prijateljstva je potvrda dobre saradnje sa Udruženjem Crnogoraca iz Rijeke kojim koordinara gospodin Ljubo Radović na čemu smo zahvalni. Nadamo se da ćemo nastaviti započetu saradnju i uskoro i sami biti u prilici da uzvratimo posjetu i predstavimo se našim programima. Zahvanost dugujemo i prisutnima koji su ispunili salu na oba današnja programa”, rekao je Tiganj.

ERIS BABAČIĆ

Sajma Ferhatović o zborniku “Odiseja Bihora”: BRIŽNO IZNJEGOVANA RAZLIČITOST U SADRŽAJIMA PRIČA

Radio Petnjica
-
0
Sajma Ferhatović o zborniku “Odiseja Bihora”: BRIŽNO IZNJEGOVANA RAZLIČITOST U SADRŽAJIMA PRIČA

Zbornik priča „Odiseja Bihora“ je deseti u nizu čija se tematika priča uglavnom vezuje za Bihor – u simboličkoj ravni zavičaj. Mr Sajma Ferhatović je kazala da u temama priča ovog Zbornika ne osjeća se teret ni religije, ni običaja, ni forme, ni suštine, ni stvarnog, a ni nestvarnog, već se jasno uočava brižno iznjegovana različitost u sadržajima priča, prostor i slobodu pisanja koju autori imaju.

,,Bihor je kroz djela Sijarića, ali i prijateljstva koja čuvam, meni lično drag i poznat te se mogu pohvaliti i poznavanjem Bihora, a zahvaljujući studentskim danima provedenim u druženju sa Bihorkama i Bihorcima. Još tada, bez nekog planskog interesovanja za jezičke specifičnosti počinjem tražiti razlike, a ponajviše sličnosti između mog plavakog i petnjičkog govora, isti ti osjećaji kod mene su se javljali prilikom čitanja ne samo ovog, već i ranijih zbornika čime različit-ist-osti jesu realne i ostvarljive. Desetogodišnja bitka koju naš Mirsad Rastoder vodi nije jednostavna bitka očuvanja, ja ću reći kulturno-historijskog i jezičkog nasljeđa, već je i bitka za afirmaciju mladih ljudi, budućih pisaca koji imaju šansu da dobiju prostor i budu jednako ispoštovani kao i već afirmirani pisci, što je u konačnici jak vjetar u leđa, baš kao što je i moj večerašnji nastup iniciran snagom i pozitivnom energijom koju On upućuje. Ono što je utkao u predhodne, ali i u ovaj zbornik je stvarno pažnje vrijedno i nadam se da će Bihorci i Bihor moći Mirsadu da daju makar dio onoga što on proživljava za sve nas. U temama priča ovog Zbornika ne osjeća se teret ni religije, ni običaja, ni forme, ni suštine, ni stvarnog, a ni nestvarnog, već se jasno uočava brižno iznjegovana različitost u sadržajima priča, prostor i slobodu pisanja koju autori imaju vidimo i u konstantnom uključivanju već afirmiranih autora čije prisustvo, a znam da je na ličnoj inicijativi, daje posebno čvrstinu i snagu trajanja ovoj i drugim BIHORSKIM ODISEJAMA. Znam da se autori trude oko priča, jer sam imala priliku da čitam neke još u fazi nastajanja, pa mogu reći da sam svjedok malih istraživanja na polju običaja, religije i jezika što u rellanosti i jeste njegovanje različit-istosti. Iako su ovom kratkom formom priča tretirana neka postmodernistička pitanja uočavamo da se većina autora odlučila za tradicionalnu strukturu priče smjejštajući događaje i likove u prošlost. Priče tematski obrađuju samoću, duhovni nemir, odnosno potragu za mirom, siromaštvo, smrt, ali i porodični i komšijski odnosi, te životna sreća i nesreća, rat i slično.

Fokus mog interesovanja kroz ovu Zbirku su elementi kutlurnog nasljeđaa bihorskog kraja, prije svega mislim na specifinosti religije, jezika i običaja koji su tretirani kroz priče. Nadam se da neću pogriješiti, ako kažem da su ovi elemenati, odnosno potreba za njihovim prenošenjem i jedan od ciljeva

iniciranja i trajanja ovog festivala. Ovi elementi u pričama bivstvuju nenametljivo svaki u svom dijelu kroz opise sudbina pojedinaca u različitim životnim pozicijama. Priče u kojima ima i legendi i sjećanja i stvarnoog i nestvarnog, religiju tretiraju u njenom osnovnom obliku prakticiranje pet vakta namaza likova u više priča, ali i odlazak u crkvu, odnosno, kao što sam već rekla nenametljivo, bez pompeznog akcentovanja ili stavljanja u prvi plan, a opet ukazujući na njenu bitnost u životima likova. Običaji kao element kulturnog nasljeđa tretirani su, skoro u svakoj priči, gdje stvarno možemo uočiti različit-ist-osti, svima su nama bliske, bliske Bihoru i bihorskom načinu života ali i drugim sredinama. Selo i njegovi mještani su glavni nosioci običajnog nasljeđa koje možemo povezati sa bihorskim načinom života. Posebno bitan element kulturnog nasljeđa prožet kroz sve zbornike, pa i u ovom je jezik. Najveće bogatstvo u ovoj publikaciji su jezici kojima su se autori služili. Jednako žive, jednako se upotrebljavaju i jednako su svi naši, svima nama razumljivi i crnogorski i bosanski i srpski, bez izuzetka. Urednik je autorima dao slobodu u pisanju, pa je jezik taj koji prenosi različit-ist-osti kroz primamljive priče koje će zadovoljiti očekivanja čitalaca. Vidno je da su neki autori pokušali da sačuvaju riječi bihorskog kraja pa u opisima možemo naći riječi koje danas rijetko ili nikako ne možemo čuti, kao što su na primjer: čemašir, hajat, basamaci, mutvak, musafir, demirli, asli, mufljuz, kotur, kvarat. Oživljeni su i toponimi koji će imati uticaja na istorijsku dimenziju za neka buduća vremena. Ove priče su čuvarkućice kulturnog nasljeđa. Nadam se da će mladi ljudi poželjeti da istražuju kulturno nasljeđe u ovim, ali i nekim novim pričama, i da će Bihorskoj kulturi življenja dati novu dimenziju i produžiti trajanje. Čitajući ovu Zbirku imala sam priliku da kao radoznao čitalac uspostavljam vezu sa događajima, likovima, motivima, pronalazim vezu sa nekim događajima iz istorije, ali i da imam svoje favorite među pričama. Neću vam otkrivati svoj iybor, preporučujem Bihorcima, ali i onima koji to nijesu, a poštuju pisanu riječ da pročitaju Odiseju Bihora, dožive je na sebi svojstven način uz čuvanje različitosti i njegovanje sličnosti.“

Festivalski grad Pjesnikinja Rebeka Čilović, konstatuje da su Zavičajne staze od Petnjice napravile festivalski grad.

,,Festival kratkih priča inspirisanih Bihorom je pravi ambasador petnjičkog kraja, a i šire. Svi koji su slali price ili to planiraju da učine, nose Bihor kao sinonim za svoj zavičaj. Zahvaljujući NVO ,,Centar za kulturu“ Bihor Petnjica je postala festivalski grad. Starije je utemeljenje festivala i njegov doprinos u širenju kulture na sjeveru od momenta kada je Petnjica i zvanicno dobila status opstine. Ni jedna politika, pa čak ni dijaspora nije učinilo ono sto je festival, a doveo je u našu malu mahalu takve autore ne samo iz zemlje vec i iz regiona, evrope, na kojima bi mogli da pozavide biću do kraja iskrena svi. Festival nas je ucio da upoznajemo sebe, ali i grlimo druge. Spremni da prihvatimo i slavimo razlike u kojima bivamo ujedinjeni. Festival je kroz svoj angažman i večerašnju promociju zbornika ,,Odiseja Bihora“ pokazao da je pionir u mnogo čemu. Izdvajam prisustvo autorki koje su nerijetko i nagradjivane u velikom broju. Gotovo je prvi na sjeveru zdusno podržao ideju izjednačavanja autora po osnovu roda i pola. Neka nam ovaj zbornik služi kao podsjetnik na sve sto smo u minulih 14 godina napravili, jer zaista kao sto postoje neimari u jeziku tako postoje graditelji dobrih mostova u kulturi. Prvi među jednakima je onaj koji se rodi u jednom narodu jednom u 100 godina. Mirsade Rastoderu, hvala ti sto imas elana, snage i volje da nas sabiraš, a nikada razdvajaš, hvala ti sto vjerujes u ideje onda kada i ona sama počinje da sumnja u sebe. Neka nam je na ponos svako novo okupljanje i neka žive priče dostojne velikana književnosti i kulture uopšte, naglasila je Rebeka Čilović,agilna učesnica i kordinatorka programa“ kazala je Rebeka Čilović.

Festival Zavičajne staze

SKUP RASTODERA, NURKOVIĆA I KRŠIĆA 1. AVGUSTA NA PONORU

Radio Petnjica
-
0
SKUP RASTODERA, NURKOVIĆA I KRŠIĆA 1. AVGUSTA NA PONORU

Bratstvo Rastodera, Nurkovića i Kršića održaće “Četvrte bratstveničke susrete” u ponedjeljak 1. avgusta na Ponoru pod sloganom – JEDNOM BRAT, DOVIJEKA BRAT.

Organizacioni odbor je pozvao sve bratstvenike, odive i njihove porodice da dođu na skup, upoznaju se, provesele i drže uz muziku, piće i jelo.

“Susreti se održavaju na Ponoru kod Jonuzovog stana. Goste će zabavljati “Orkestar Murić” i KUD Bihor. Prirpemljena su tradicionalna jela i pića, a ulaz je slobodan za sve iz Bihora, Crne Gore, regiona, sponzore i njihove porodice. Kotoizacija je predviđena samo za bratstvenike iz dijaspore koji nijesu sponzori u visini od 25 eura”, saopštili su iz Organiziacionog odbora.

 

1...190191192...948Stranica 191 of 948