DIJALOG – RASTODER: NAJLJEPŠA JE LIVADA NA KOJOJ CVJETA CVIJEĆE RAZLIČITIH BOJA, JAKUPI: AKO PAR IMA LIJEP BRAK NEĆE GA RAZBIT’ AKO SU DRUGAČIJE NACIJE


Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Djelovanje protiv korišćenja govora mržnje trebalo bi da bude usmjereno na zaštitu pojedinaca i grupa, a ne određenih uvjerenja, ideologija ili vjeroispovesti.
Ograničenje vezano za govor mržnje ne smije se zloupotrebljavati da bi se ućutkale manjine i suzbila kritika zvanične politike, politička opozicija ili vjerska uverenja.
Specifikum Petnjice je to što je ona skoro jednonacionalna sredina, te stoga na mikro planu lišena javne verbalizacije stigmatizacije, mržnje, nerazumijevanja… Međutim, privredna i svaka druga nerazvijenost, uz siromaštvo, te pomanjkanje medijskog pluralizma u samoj opštini, uslovila je i manjak znanja i razumijevanja za druge etničke grupe sa kojima se, naravno, susrijeću.

Ideja je da osmišljavamo, kreiramo teme, tražimo sagovornike i pišemo tekstove koji bi skrenuli pažnju na navedene teme. Tekstovi sadrže razgovore sa dva sagovornika koji odgovoraju na pet pitanja. Ukrštanje  odgovora osvijetliće različite uglove, stavove i teme o kojima se razgovara.

 

Projekat “DIJALOG” podržalo je MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA CRNE GORE

 

 

Pred vama su Hamdija Rastoder, ZK Bihor, živi i radi u Luksemburgu i Arben Jakupi, pomoćnik direktora Uprave za dijasporu.

Kultura, običaji i tradicija su veoma važni za očuvanje posebnosti zajednice, narod, nacije. Kako cijenite odnos prema tim kategorijama vrijednosti u zajednici kojoj pripadate­­­?

HAMDIJA RASTODER: Cijenim da su, kultura, običaji i tradicija jako bitan segment razvoja, bitisanja i opstanka zajednice, naroda, nacije. Mislim da nije jednostavno sve to njegovati u vremenu ovakve medijske i tehnološke razvijenosti a da nijesmo skloni modernizaciji ili trebamo imati sposobnosti ići u korak sa razvijenim demokratskim svijetom. Često se sjetim predsjednika Vlade Engleske tokom drugog svjetskog rata W. Čerčila kada je ministru kulture koji je ponudio da se  budžet ministarstva kulture prebaci na ratni budžet, odgovorio, pa šta onda da branimo. Željim reći da narodi koji ne paze i ne njeguju svoju kulturu, skloni su nestajanju.

S obzirom na to da sam trideset godina privremeno odsutan iz svog zavičaja, itekako kroz udruženje ZK BIHOR iz Luksemburga, zajedno sa ostalim zavičajcima, kroz razne aktivnosti kluba brinemo, gajimo i promovišemo našu kulturu.

Veliki je broj aktivnosti kroz koje to ostvarujemo,a za ovu priliku ću pomenuti samo dvije, i to:Revija BIHOR i već tradicionalni festival Dani bošnjačke kulture.

Nije nam teško u ovoj zemlji, srcu Evrope, njegovati svoje, a itekako poštovati ovdašnje. Napomene radi, u Luksemburgu, prostorno manjem od CG sa nešto većim brojem stanovnika, živi preko 170 različitih nacija a svaka je ponaosob prepoznata po različitostima te toleranciji a posebno po kulturi i običajima koje nikome ne smetaju niti koga opterećuju. Najljepša je ona livada u kojoj raste cvijeće raznih boja.

ARBEN JAKUPI: Kao što ste i u samom pitanju konstatovali, ovi elementi su jako važni kako za pojedinca tako i za čitave narode. Kroz kulturu i tradiciju svaki narod baštini određene obrasce života u kojima se osjećaju ispunjeno i komforno. Tradicija se gradi stotinama i stotinama godina te ta činjenica kao takva dovoljno govori o važnosti koju ima za određeni narod. S tim u vezi cijenim kulturu, običaje i tradiciju svakog naroda na svijetu a najviše od svih kultura cijenim svoju. Ovim i poručujem kako ja najviše volim svoje to smatram kao prirodno stanje svakog čovjeka, te svi izlivi prilitivizma koji rezultiraju napadom prema drugoj kulturi, običaju ili tradiciji su apsolutno neprihvatljivi i oni dovode do raznih društvenih nesporazuma pa čak i većih sukoba.

Kakav je vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema principima islama koji propagiraju djelimično ili potpuno pokrivanje žena.

HAMDIJA RASTODER: Lično mislim da kroz komentarisanje ili dublju analizu ovog pitanja možemo nekome  povrijediti lične osjećaje ili sopstvenu odluku, s  toga smatram da je ovo pitanje slobodan izbor osobe koja se odluči biti pokrivena a  na nama ostalima da je poštujemo.

ARBEN JAKUPI: Svaki princip islama propisan je kao dobrobit za svakog čovjeka bez obzira bio vjernik ili ne. Onaj koji nas je kreirao znao je šta je najbolje za nas te nam je dao obrasce po kojima se trebamo ponašati kako bismo sa što manje problema prošli kroz ovaj kratak period koji se zove život na Zemlji. Pokrivanje žena jedan je od propisanih principa i sve je više prihvaćen i zastupljen globalno i u našem društvu. Kod nas se osjeća širina da su takve žene potpuno prihvaćene, te da mogu obavljati najznačajnije društvene funkcije, mada postoji i ona licemjerna krajnost koja želi da pokrivene žene predstavi kao “nazadne” uz pokušaje da im uskrate ustavnu slobodu, a u isto vrijeme traže prava za druge i drugačije skupine. Da zaključim u mojoj porodici ima i pokrivenih žena i onih koje to nisu, a moj generalni savjet svakoj ženi je ako osjeća u srcu ljubav prema pokrivanju da se slobodno odluči na taj korak.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema mješovitim brakovima? (pod pojmom mješoviti se misli na različitu vjeru ili naciju)

HAMDIJA RASTODER: Ako znamo onu narodnu da ,Ljubav nema granica, bojim se da bi osudjivanjem pokvarili ovaj svijet. Bogatstvo različitosti i bliskost kultura i običaja treba nam biti vrlina, a nikako mana, pa ne želimo se valjda učauriti u zaostalosti i neprosvijećenosti niti nagovarati nekog da ne voli već da mu to uskratimo te nametnemo nešto što ne želi. U sredini u kojoj živim to je jako rasprostranjeno te smatram da bi bilo necivilizovano kritikovati ili zabranjivati. Pa u mojoj užoj i široj porodici postoji nekoliko mješovitih brakova a moja ocjena je da smo time, kao porodica, mnogo bogatiji.

ARBEN JAKUPI: Na Balkanu su mješoviti brakovi česta pojava jer smo izmiješani na svim prostorima na kojima živimo. Lično se može reći da sam u mješovitom braku, oženjen sam Bošnjakom a nacionalno sam Albanac. Sestre su mi udate za Bošnjake iz Sandžaka, a jedna za Bosanca. Te u našoj porodici nikada nije bilo teme oko toga, ako par ima lijep brak neće ga razbiti to ako su drugačije nacije, a ako je brak nesklada neće opstati pa sve da su iz iste mahale.

Koliko je u vašem okruženju zastupljena tema odnosa prema LGBT osobama i njihovim pravima?

HAMDIJA RASTODER: Svakako sam zagovornik tolerancije prema drugome i drugačijem jer mislim da ćemo tako bolje razumeti jedni druge.Ovime želim naglasiti da prihvatam drugačijeg od mene i zašto bih to osudjivao.Možda se kod nas malo više u madijima to potencira pa do izražaja dolaze oni koji osudjuju ili zabranjuju.Navešću jedan primjer od prije dva mjeseca kada sam sa svojom suprugom pošao na koncert na kojem je pored ostalih pjevao i BOY Georg.

Na prepunom trgu u Ešu uopšte nijesam ni znao da je tog dana koncert zbog parade ponosa, jer smo otišli slušati muziku naše mladosti.B ez neke medijske pompe niti specijalnog obezbjedjenja na koncertu su igrali i veselili se svi prisutni zajedno.

ARBEN JAKUPI: U mojem okruženju ova tema se nikada ne spominje i možda je ovo prvo pitanje koje je skoro došlo na ovu temu. Vjerovatno ili ne postoje ovakve osobe u našem okruženju ili im prava nisu ugrožena da bi tema zaokupila pažnju.

Odnos prema funkcionisanju lokalnog administrativnog aparata. Kakav je odnos lokalne vlasti prema gradjanima i obrnuto u mjestu gdje vi živite? Da li je i u kojoj mjeri lokalna vlast i njene službe servis gradjana? (može da se navede i primjerpozitivan i negativan ili lično iskustvo).

HAMDIJA RASTODER: Na ovo pitanje nemam ništa posebno već samo da pohvalim odnos lokalne samouprave u sredini u kojoj živim jer smatram da su istinski servis gradjana.Zanimljivo je to da gradjani Eša i ne primijete da je na izborima bila promjena stranaka na vlasti zato što je zakonom,koji se svakako poštuje,riješeno da gradjani ne trpe jer institucije nastavljaju sa funkcionisanjem bez blokada.

Za našu administraciju u opštini Petnjica takodje nemam posebne zamjerke i želim naglasiti uzajamnu saradnju koja je na zavidnom nivou.

ARBEN JAKUPI: Nažalost vidici na vlasti nam nisu svima isti. Oni koji obnašaju vlast lokalnog administrativnog aparata vjerovatno misle, to su i javno izjavili, da od ovog stanja ne može mnogo bolje. Lično smatram da može hiljadu puta bolje i da ako ništa drugo samo treba slijediti praksu razvijenih zemalja i po tom modelu urediti život kod nas.

Pozitivan primjer da lokalna vlast zaista želi da čuje sve probleme građana, negativna strana što nemaju znanja da riješe 95% njihovih zahtjeva. Razlog je vjerovatno nestručan i nesposoban kadar na odgovornim funkcijama.

SAMIR RASTODER