REVIJA BIHOR: MUNIR RAMDEDOVIĆ – REVIZIJA ZAKONA O INTEGRACIJI U LUKSEMBURGU

Radio Petnjica
-
0
REVIJA BIHOR: MUNIR RAMDEDOVIĆ – REVIZIJA ZAKONA O INTEGRACIJI U LUKSEMBURGU

Integracija je proces u kojem čitava zajednica migranata i nemigranata doprinosi stvaranju skladnog društva u svrhu jačanja socijalne kohezije. Da bi postigla ovaj cilj, vlada Luksemburga trenutno sprovodi politiku integracije zahvaljujući kojoj se mobilišu različita sredstva u cilju olakšavanja procesa integracije stranaca. Luksemburg je jedna od prvih zemalja Evropske unije koja je usvojila Ugovor o prijemu i integraciji (CAl), koji je, uprkos svom neobavezujućem karakteru, vrlo značajan za strance o čemu govori i činjenica da je pomenuti ugovor potpisalo oko 10.000 ljudi. O svemu tome u posljednjem broju REVIJE BIHOR piše Munir Ramdedović.

Piše: Munir Ramdedović

U cilju prilagođavanja postojećih zakona promjenama koje podrazumijeva dinamika integracije, čini mi se apsolutno neophodnim da vlada Luksemburga  nastavi utabanom putanjom za trajno unapređenje politike u ovoj oblasti.

S jedne strane, treba priznati da vlada ulaže puno napora da mobiliše potrebe resurse za integraciju stranaca. Slično tome, stranci su potpuno svjesni i zahvalni na prilici da, ne samo iskoriste benefite luskemburškog sistema već i da učestvuju u procesu diverzifikacije i razvoja luksemburške ekonomije, otvarajući preduzeća i nova radna mjesta.

Osjećaj  zajedničke odgovornosti uspostavlja se između stanovnika i Vlade što dodatno uključuje strance i podstiče ih da na najbolji mogući način doprinesu razvoju Velikog Vojvodstva.  To se manifestuje brojem ključnih pozicija koje stranci zauzimaju obavljajući funkcije šefova kompanija ili zaposlenih u različitim institucijama privatne ili javne prirode.

S druge strane, postoji prostor za poboljšanje u oblasti uspostavljanja jednakih mogućnosti za sve stanovnike bez izuzetaka za zaposlenje u Luksemburgu. S obzirom da cijelo društvo učestvuje u prijemu i integraciji stranaca, u duhu poštovanja osnovnih ljudskih prava, svaki pojedinac, bez obzira na njegovo porijeklo i pripadnost treba biti tretiran jednako uspostavljanjem stvarne jednakosti u svim oblastima.

Predlažem integraciju stranaca putem pravne i administrativne procedure kroz kreaciju profesionalnih obuka na nacionalnom nivou, dostupnim svima, kako bi se, na brži i efikasniji način, integrisali u luksemburško tržište rada i uključili u proces razvoja zemlje.

Drugim riječima, Luksemburg ulaže mnogo napora da integriše strance, ali bilo bi potrebno dublje istražiti potrebe pridošlih, pojednostaviti administrativne postupke kako bi se privukla radna snaga te za radna mjesta koja zahtijevaju određeni stepen kvalifikacije  pružiti platformu za stručno usavršavanje i kvalifikacije u partnerstvu sa vlastima. Dok su stranci iz trećih zemalja koji u Luksemburg dolaze na osnovu ugovora o radu u potpunosti integrisani, s druge strane njihovi supružnici suočeni su sa složenim procedurama za dobijanje radne dozvole.

Prema sadašnjem zakonskom rješenju, ako podnosilac zahtjeva za radnu dozvolu ne dobije odobrenje odsjeka za imigraciju u roku od 3 mjeseca, tada se odgovor smatra negativnim. Zašto ne preokrenuti administrativnu proceduru i osigurati da se nakon perioda od 3 mjeseca odobrenje za rad smatra de facto odobrenim?

Iako cjelokupno društvo mora učestvovati u prijemu i integraciji migranata, administrativni organi su ti koji bi trebalo da se neprestano bave potrebama stranaca i da se prilagođavaju njihovom promjenljivom karakteru. Iz tog razloga, preporučujem da se razmisli o stvaranju nacionalne platforme za stručno osposobljavanje, u partnerstvu sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i solidarne ekonomije (Agencija za razvoj zapošljavanja – ADEM), čije bi finansiranje bilo omogućeno stvaranjem organa specijalizovanog za prikupljanje sredstava (raspoređenog po različitim oblastima djelatnosti) iz doprinosa koje bi poslodavci uplaćali.  Ovaj sistem prikupljanja doprinosa, koji se naziva i „1% doprinosa“ poslodavaca, stvorio bi fond obrtnih sredstava (koji bi iznosio oko 300 miliona), srazmjerno obimu migracionih tokova i indeksaciji prema satnici troškova obuke, definisanih od strane države. Proces dobijanja boravišne i radne dozvole za državljane trećih zemalja u oblasti zanatskih profesija od suštinske je važnosti za razvoj luksemburške ekonomije, posebno u oblasti izgradnje stambenih jedinica (nekretnina). Na ovaj način, omogućiće se angažman migranata u vidu pohađanja ciklusa profesionalnog usavršavanja koji bi odgovarao i njihovim vještinama ali i potrebama tržišta rada.

Ako uzmemo u obzir da je poštovanje osnovnih ljudskih prava kamen temeljac demokratskog režima svih država članica EU, postavlja se pitanje jesu li migranti dovoljno osnaženi, informisani i efikasno podržani, ili su ponekad izgubljeni i  izolovani usljed pravnih i društveno-profesionalnih komplikovanih procedura?  Neefikasnost administrativnih procedura bi se mogla nadomjestiti primjenom gore navedene logistike i delegiranjem ovlašćenja povjereniku za integraciju odgovornom za stručno obrazovanje, uspostavljanjem javno-privatnih partnerstava uzimajući u obzir potrebe ADEM-a i kapacitete različitih profesionalnih sekotora.  U tom slučaju, svaki sektor bi imao obavezu da razvija profesionalnu obuku u svojoj oblasti a koja bi morala imati odobrenje za rad izdatog od nadležnog organa državne uprave.

Reforma postupaka integracije, prema tome, podrazumijeva multietnički pristup tržištu rada, usmjeren na standardizaciju postupaka i stručnog osposobljavanja, u vidu kreiranja „Compte Horaire de Formation“ tj. profesionalnih usavršavanja od kojeg bi svi stanovnici, ne samo migranti, imali koristi. To podrazumijeva uvođenje pravne klauzule angažovanja migranata suočenih sa preprekama proizašlih usljed gore navedenih komplikovanih procedura koja bi one koji pohađaju određeni ciklus profesionalnog usavršavanja izjednačile sa onima koji aktivno traže posao čime bismo izbjegli isključivanje istih sa tražišta rada.

Kao zaključak, zapažanje i preporuka, a pored potrebe za razmišljanjem o stvaranju Komisije za stručno osposobljavanje i „Compte Horaire de Formation“ (CHF) bilo da se radi o zaposlenom ili o onome ko traži posao, o migranatima iz EU ili onih koji nisu iz EU, predlažem sljedeće konkretne mjere i procedure:

  • Revizija sistema podobnosti, reforma Kodeksa u oblasti integracionih procesa zbog dugog vremena čekanja i preopterećenosti sektora za imigraciju,
  • Skraćivanje perioda čekanja za pristup tržištu rada za tražioce azila i izbjeglice,
  • Obuka izbjeglica i razvoj pripravništva u sektorima kao što je građevinarstvo,
  • Razvoj sistema stipendija i reforma Kodeksa / Zakona o radu studenata (univerzitetski sistem),
  • Skraćivanje rokova za dobijanje / produženje boravišne dozvole čime bi se smanjio prostor za razvoj sivo tržište rada na „crno“ usljed nelegalnog boravka stranaca
  • Izjednačavanje mogućnosti u pogledu pristupa zapošljenju (za partnere osoba porijeklom iz trećih zemalja (izvan EU) koji nemaju dozvolu za dugoročni boravak),
  • Poboljšanje integracije stipendiranih studenata ili studenata tokom univerzitetskog rada. Želja mi je da skrenem pažnju na postojanje manjkavosti u zakonu koji se tiče studenata koji su potpisali ugovore na određeno vrijeme sa Univerzitetom u Luksemburgu.
  • Garantovanje priznatog prava studentima i istraživačima da potpišu ugovor o integraciji, koji je, iako neobavezjućeg karaktera, značajan za integraciju stranaca. Zapravo, država bi ulažući u obuku studenata imala korist u smislu zadržavanja obrazovanog kadra u zemlji,
  • Redefinicija zajedničke osnove za pristup zapošljavanju za stanovnike koji nisu iz EU na osnovu mrežne digitalizacije stučnih profila, u partnerstvu sa planovima obuke koje će subvencionisati država te u partnerstvu sa predstavnicima poslodavaca i budućim povjerenikom za stručno osposobljavanje,
  • Uspostavljanje specijalizovane obuke putem online pratforme koja bi omogućila stanovnicima i prekograničnim radnicima da se upoznaju sa virtuelnim prostorom. Naime, usljed zdravstvene krize COVID 19, rad na daljinu zauzeo je svoje mesto u procesu rada  i sve više dobija na značaju,
  • Reforma pravnog okvira Nacionalnog savjeta za strance, organizacija izbora, revizija raspodjele izabranih i imenovanih članova po nacionalnosti, unutrašnje funkcionisanje…
  • Planove obuke treba da subvencioniše država, a u partnerstvu sa poslovnim partnerima i budućim povjerenikom za stručno osposobljavanje.

I na kraju, jednostavan pogled na različite talase imigracija u Veliko vojvodstvo Luksemburg ilustruje značaj multikulturalizma te pravilnog funkcionisanja društva i očuvanja njegove ravnoteže. Problematika mora biti prisutna najviše u političkim diskursima kako bi se podstaklo prihvatanje imigranata odnosno stranaca.  Isto tako, naglasak mora biti stavljen na ekonomsku ulogu koju igraju stranci i prekogranični radnici u Luksemburgu, poput one u povećanju lokalnog BDP-a i podršci potrošnji domaćinstava.

(VIDEO) MEHMED AJDARPAŠIĆ PONOSAN NA SVOG CEZARA, BIKA OD TONU I NEŠTO VIŠE

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) MEHMED AJDARPAŠIĆ PONOSAN NA SVOG CEZARA, BIKA OD TONU I NEŠTO VIŠE

Mehmed Mele Ajdarpašić, domaćin iz Vrševa, u svom stočnom fondu ima nešto za šta važi – ukoliko nijesi vidio i zabilježio okom kamere, ne pričaj, jer ti niko neće povjerovat.

Naime, ovaj Vrševac u štali ima, to bi rekli, plahog bika koji, sa aspekta kilaže, do sada niko nije imao u Bihoru. Merak i želja da postavlja rekorde, po čemu je između ostalog i poznat Mele, ponukali su ga da se još prije četri godine odluči da jedno tek rođeno tele, ostavi za ovaj neshvakidašnji rekord.

Tri konopa za rogove na jedno strani, tri čovjeka na njihovim krajevima koji drže konope na tri strane, jeste način na koji je Cezar, kako se zove Melev bik, prekoračio prag štale. Odmah po izlasku, kratkim trzajem se oslobodio jednog svog čuvara, tek toliko da pokaže silu i moć i da se on, ukoliko se razjari, neće od pomoći biti ni deset ljudi a kamo li njih trojica.

Nije njemu takva priroda, miran i blagorodan je Cezar. Da je tako, vidi se po tome što voli da se češka, preciznije, timari. Malo se uzjoguni i odmah Mele ili njegov sin priđu i počnu da ga češkaju ili ti maze, a ispred posmatračevih očiju se izvrši transforamcija, bik koji se pretvori u “jagnje”.

“U mojoj se štali rodio i odmah sam prepoznao da će da bude kvalitetan vo. Samo sam upro prstom i rekao da ću da ga držim da oborim rekord po težini. Njegova težina je sigurno preko 1100 kilograma, i to niko do sada nije imao u ove krajeve. Miran bik, deca su sa njim radila i uvijek je ljeti pušten. Do unazad tri mjeseca, zrno žita nije pojeo. Samo prirodnu hranu a da sam ga držao za tov od malih nogu, on bi 15 tovara dostigao. Mada, kažu da do sedam i po godina raste i kruća. Mene nije bitna para, ali je bitno da se rekord obara. Preporučujem svim poljoprivrednicima da drže i da se takmičimo. Ovo je u Bihoru rekord. Ne kažem, mogu da imaju da ga kupe ali da ga je podigao kao ja, to garantujem da nema. Možda postoji na Žabljak težija ali u ove naše krajeve nema”, priča Mele dok mazi svoj ponos iz stočnog fonda i dodaje da ne moraju uvijek trojica da ga izvode.

“Nije izvođen i puštan pa se uznemirio i zaželio. To jeste miran bik, ali što bi rekli stari, biku je za nevjerovat. Ugvorio sam prodaju i njegova cijena bi trebala oko dvije hiljade eura. Ne kažem da mi nijesu vrijedne pare, ali, ovaj merak ti ne bih dao za pet hiljada”, ističe Mehmed i najavljuje da nakon Cezara, sprema se da postavi novi nezvanični rekord. Nije htio da nam otkrije o čemu se radi.  Cezar ima četri godine, tačnije, trebalo bi da napuni u martu, ali, što bi se narodski reklo – goveđa sudbina. Umjesto da se šepuri po bihorskim pašnjacima, njegova sledeća destinacija su – mesarski rafovi.

DENIS BOŽOVIĆ

POGLEDAJTE JOŠ:

(VIDEO) LIČINA I AGOVIĆ – PRESJEK POLJOPRIVREDE U PETNJICI

(VIDEO) LIČINA I AGOVIĆ – PRESJEK POLJOPRIVREDE U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) LIČINA I AGOVIĆ – PRESJEK POLJOPRIVREDE U PETNJICI

Na temu poljoprivreda i presjek stanja kao i o planovima za tekuću godinu, razgovarali smo sa Adisom Ličinom, magistrom pojloprivrede i rukovodiocem Odjeljenja za poljoprivredu kao i sa Irfanom Agovićem, diplomiranim inženjerom poljoprivrede, samostalnim savjetnikom pri ovom odjeljenju.

Ličina je istakao da je poljoprivred strateška grana u razvoju opštine koji je uporedio stanje od kada je ovo odjeljenje osnovano do danas.

“Stanje se znatno promijenilo. Do tada nijesmo imali pretjerani broj voćarskih zasada. Međutim, danas se ta priča promijenila i to na bolje. Uz podršku opštine i realizacijom određenih projekata, ta brojka se povećava”, istakao je Adis iznoseći podatke, cifrom i brojem za određene voćarske kulture.

“Zahvaljujući TIK-i i projektima koje smo zajednički realizovali, mi danas imamo 4500 stabala jabuke i 2000 stabala kruške. U saradnji sa Albanijom, danas imamo 21 korisnika zasada maline čija površina po jednom je 10 kvadrata sa pratećom opremom. Moram da istaknem i javne pozive od starne naše opštine za nabavku sadnica jabuke, kruške, šljive, malina i lijeske.

Takođe je bilo i projekat za nabavku živića jagode i na žalost, na tom pozivu se niko nije ajvio i niekog nije bilo zainteresavanih. Ono sa čime bih se posebno pohvalio to su projekti u sektoru pčelarstva gdje takođe ističem das mo preko TIK-e realizovali razvoj pčelarske proizvodnje za oko 70 društava a javnim pozivom od strane opštine Petnjica od oko 100-njak društava koja su podijeljena na području naše opštine”, istakao je Adis Ličina i dodao da je zadovoljan saradnjom i pomoći od strane Ministarstva poljoprivrede. Adis Ličina je istakao da nije zadovoljan predviđenim novčanim sredstvima Budžetom za 2021.godinu.

“U prethodnoj godini smo imali 30 hiljada eura i nadam se da smo uspjeli da potrošimo i iskoristimo na najbolji mogući način. Nama je takođe bitno da obezbijedimo novčana sredstva preko projekata kako od Ministarstva poljoprivrede tako i od međunarodnih fondova. Pa samo preko Odjeljenja za poljoprivredu, imali smo 61 zahtjev od strane naših poljoprivrednika prema IFAD-u od kojih je 53 pozitivno ocijenjeno čiji iznos iznosi oko 120 hiljada eura. Tu da dodamo 30 hiljada od strane opštine, radi se o cifri od 150 hiljada eura koja su utrošena za nabavku sitne mehanizacije jer smo se posvetili upravo tom dijelu kako bi olakšali našim pojloprivrednim proizvođačima rad. U ovoj godini, na žalost, izdvojeno je 25 hiljada za poljoprivredu i očigledno je da je pandemija odradila svoje. Često nas dvojica nikada ne pominjemo manje brojke. U ovoj godini, na relanim osnovama, smo tražili 40 do 50 hiljada ali, odbornici nijesu imali razumijevanja”, istakao je Adis Ličina.

Irfan Agović je takođe istakao da se situacija kada je u pitanju ratarstvo i povrtarstvo, takođe situacija znatno bolja nego li što je bila kao i činjenicu u konstantom porastu broja kako sitne tako i krupnih grla stoke. “Nije slučajno što smo ratarsko-povrtarsku proizvodnju prepoznali našim strateškim planom razvoja, kao stratešku granu. To je grana koja ima podsticaja od strane lokalne uprave. Naš kraj je i poznat po proizvodnji kupusa i to možemo smatrati nešto što se smatra tradicijom a imamo dosta ozbiljnih proizvođača kada je ova kultura u pitaju.

Imamo proizvodnju luka kao što su braća Huremović a imamo manjih zasada pasulja. Povrtarska proizvodnja nije ni postojala do nedavno. Međutim, od samog povraćaja statusa opštini, mi smo kroz naše javne pozive, uspjeli da obezbijedimo oko 114 plastenika gdje je opština učestvovala sa 70% ukupne vrijednosti. U tom paketu je dolazio system za navodnjavanje. Takođe, imali smo i preko TIK-e pomoć gdje smo dobili oko 30-tak plastenika. Kada se sve sabere, možemo doći do trenutnog podatka da imamo oko 1 hektra proizvođnje u zaštićenom prostoru”, rekao je Irfan i dodao da proizvođači iz plastenika sa manjom površinom, uglavnom proizvode za spostvene potrebe dok oni veći proizvođači do sada nijesu imali problema sa plasmanom.

“Kada je stočarstvo u pitanju, zaista moramo biti ponosni na naše farmere koji su uozbiljili svoju proizvodnju. Nekada su bile dominantne buše a danas su uglavnom rasna grla a broj grla se kreće oko 3000 dok sitne stoke broji oko 5000. Tu je uočljivo da broj sitne stoke pada a broj krupne raste, takav je trend. Razloga za to ima više a jedan od njih je tržište. U ovom segmentu, opština je  odlučila da potpomaže proizvodnju umjesto subvencija. Mi smo dosta radili preko IFAD projektima gdje smo pomagali da naši poljoprivrednici apliciraju tako da imamo značajan broj mladih farmera”; istakao je Irfan Agović i dodao das u pokušali da zaokuže jedan klaster u segmentu proizvodnje mesa ali da nije u cjelosti završen. “Moram takođe da dodam da smo raspisivali pozive za nabavku solarnih panela kako bi poboljšali uslove naših stočarima uslove na katune. Prve dvije godine je bilo veliko interesovanje i uspjeli smo da podijelimo 40 solarnih panela”, rekao je Agović koji je istakao negodovanje iznosom sredstava predviđenim Budžetom opštine za tekuću godinu.

Čitav razgovor možete pogledati na link:

 

POGLEDAJTE JOŠ:

SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA U PETNJICI DOBILA AUTOBUS ZA PREVOZ ĐAKA

SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA U PETNJICI DOBILA AUTOBUS ZA PREVOZ ĐAKA

Radio Petnjica
-
0
SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA U PETNJICI DOBILA AUTOBUS ZA PREVOZ ĐAKA

Srednja mješovita škola u Petnjici je u okviru projekta „ Udaljenost od kuće do škole“ dobila minibus za prevoz učenika.

Direkor SMŠ u Petnjici Muhamed Adrović zahvalio je na finansijskoj podršci lokalne uprave, privrednika iz dijaspore za kupovinu minibusa istakavši da će minibus za prevoz učenika iz seoskih područja umnogome olakšati pohađanje nastave učenicima koji pohađaju našu školu u Petnjici.

„Uprava škole je prepoznala ovaj prolem koji direktno utiče na smanjenje broja upisanih učenika, povećanje broja izostanaka, slabljenje uspjeha učenika i nezadovoljstvo roditelja. Na organima škole ovaj problem kandidovan je prioritetno, nakon toga su se razmotrile činjenice i posljedice da bi se nakon toga preuzela aktivnost i definisan je ishod nabavke minibusa za potrebe učenika.

Saradnja sa lokalnom upravom, socijalnim partnerima i dijasporom u prevazilaženju ovog problema koji su uz finansijsku podršku opštine Petnjica, Fondacije Agović, Zetagradnje, Izeta Rastodera, Zavičajnog kluba „Bihor“ iz Luksemburga, Lovćen banke, Sejfa Osmanovića i džematlija džemata Dobrodole omogućili kupovinu vozila.

Ministarstvo prosvjete prepoznalo je ovaj problem, ne samo u ovom području već i u drugim opštinama. Ministarstvo refundira sredstva za prevoz učenika ali takođe ulaže napore kako bismo preko raznih donacija i saradnje obezbijedili vozila za prevoz učenika i olakšali školovanje djeci iz seoskih područja. Upravo ova donacija je primjer takve saradnje“, kazao je direktor SMŠ Muhamed Adrović.

Direktor je dodao da će donacija značajno poboljšati uslove obrazovanja djece i olakšati njihovim roditeljima.

Na kraju, direktor škole se zahvalio donatorima u ime kolektiva, učenika i roditelja čijoj će djeci minibus biti na usluzi i značajno olakšati uslove obrazovanja i najavio da će škola u saradnji sa relevantnim institucijama, građanima, dijasporom nastaviti rješavanje prevoza učenika u opštini Petnjica.

ENKO KORAĆ

VRIJEDNA DONACIJA ZA FK PETNJICA: DIJASPORA NE ZABORAVLJA FUDBALERE

Radio Petnjica
-
0
VRIJEDNA DONACIJA ZA FK PETNJICA: DIJASPORA NE ZABORAVLJA FUDBALERE

Prošle sedmice, FK Petnjica je uručena donacija u vidu dvadeset kompleta za trening, od strane Ernada Sabotića, koji se sportski direktor u FC Olten i Isata (Nane) Muhovića, kao i novčana donacija od 200 eura od Samira Radiča, iz Švajcarske.

Iz Uprave FK Petnjica kazali su da je svakako vrijedan znak pažnje od strane naših ljudi u dijaspori, koji se ne ogleda samo u materijalnoj vrijednosti donacije, već u odnosu prema svom zavičaju i prema mladosti svog zavičaja, koja kroz rezultate fudnbalskog kluba Petnjica, na najbolji mogući način promoviše Bihor. Ernad i Isat su samo jedni od velikog broja ljudi u dijaspori, koji su simpatizeri, sponzori, donatori, navijači a prije svega prijatelji našeg kluba, koji su od 2006 godine pa do danas ,na razne načine pomagali funkcionisanje fudbalskog kluba Petnjica.

Prijatelji koji su neraskidivom vezom povezani sa fudbalskim klubom  i koji su zajedno sa nama proživljavali i  poraze i pobjede“, kazali su iz Uprave FK Petnjica.

“U tekućoj sezoni, fudbalski klub Petnjica je ponovo na putu uspjeha, u ovoj specifičnoj godini pandemije COVID 19, klub se bori za plasman u veći rang takmičenja. Na pola smo puta do uspjeha, ali smo sigurni da ćemo uz podršku naših prijatelja, iz Bihora i iz dijaspore u junu zajedno slaviti.

Iskoristićemo ovu priliku da se zahvalimo i Fondaciji Agović, koja je 25-og decembra uručila donaciju od 300 eura našem fudbalskom klubu, kao i svim ljudima,koji su na bilo koji način u bilo kom trenutku do sada, pomogli nas fudbalski klub“, zaključili su iz Uprave FK Petnjica.

ENKO KORAĆ

POGLEDAJTE JOŠ:

VIDEO – OTEŽAN SAOBRAĆAJ DO ORAHOVA

OŠ MAHMUT ADROVIĆ SPREMNO DOČEKALA ĐAKE

Radio Petnjica
-
0
OŠ MAHMUT ADROVIĆ SPREMNO DOČEKALA ĐAKE

U JU OŠ „Mahmut Adrović“ u Petnjici danas je počelo drugo polugođe i učenici će pohađati Modul 1 redovne nastave.

U Osnovnim školamana području Opštine spremno dočekuju početak redovne nastave.

Rifat Ramčilović, direktor OŠ „Mahmut Adrović“ u Petnjici za portal kazao je da će Osnovna škola  raditi na principima Modula 1 koji predviđa redovnu nastavu.

„Na nastavničkom vijeću jednoglasno smo donijeli odluku da izaberemo Model 1koji precizira redovnu nastavu. Savjet roditelja i školski odbor je potvrdio tu odluku”, rekao je Ramčilović.

Direkor dodaje da su časovi skraćeni na trideset minuta i maksimalno zadržavanje u školi je četiri časa.

„Poštovaćemo zdravstvene mjere od strane nadležnih koje su propisane i vodićemo računa o zdravlju učenika”, rekao je Ramčilović.

Podsjetimo da je 18.januara počelo drugo polugođe a da je redovna nastava u školama krenula od danas.

„Obišao sam odjeljenja, nastavnici i učenici su spremni i svi su zdravi i nemamo nikakvih problema. Sve teče normalno i po rasporedu.

Obzirom da sam rukovodilac aktiva direktora održali smo sjednicu i dogovorili da će sve škole na području Opštine imati redovnu nastavu. Vjerujem u požrtvovanost  kolega, uprave i pomoćnog osoblja što se tiče praćenja i poštovanja mjera. Želim da čestitam početak nastave i poželim nastavnicima, učenicima, pomoćnom osoblju srećan rad“, zaključio je Rifat Ramčilović, direktor OŠ „Mahmut Adrović“.

ENKO KORAĆ

 

VIDEO – OTEŽAN SAOBRAĆAJ DO ORAHOVA

Radio Petnjica
-
0
VIDEO – OTEŽAN SAOBRAĆAJ DO ORAHOVA

Na lokalnom putu Vodeničište – Bare – Orahovo, došlo je do ulegnuća tla usljed pojave klizišta i velike vode. Zato je odvijanje saobraćaja za stanovnike koji koriste ovaj lokalni put, prije svega mještane sela Bare i Orahovo, vrlo otežano.

Podsjećanja radi, u ovom dijelu se još ranije pojavilo klizište koje je više puta sanirano sa zemljanim nasipom tako da u tom dijelu kolovozna površina ne postoji. Mještani su uputili apel Komunalnom preduzće Petnjica za sanaciju i sada se očekuje brza reakcija kako bi se uspostavilo normalno odvijanje saobraćaja u ovom dijelu.

DENIS BOŽOVIĆ

BEZ “ONLINE” NASTAVE: U PETNJICI SVI UČENICI U KLUPAMA

Radio Petnjica
-
0
BEZ “ONLINE” NASTAVE: U PETNJICI SVI UČENICI U KLUPAMA

Učenici Srednje mješovite škole u Petnjici su od jutros u svojim klupama. Kako je saopštio za portal radija direktor škole, Muhamed Adrović, od ponuđena dva modela od strane radne grupe Ministarstva prosvete za organizovanje nastave u drugom polugođu, škola je odlučila da radi po prvom modelu.

„To znači da svi učenici iz svih odjeljenja, će pohađati redovnu nastavu a samim tim će im biti mnogo lakše savlađivanje nastavnog sadržaja i ostvarivanje ciljeva u drugom polugodištu. Tako ćemo nastaviti ukoliko ne bude neke promjene u skladu sa epidemiološkom situaciju. Mi smo na organima škole donijeli odluku da svi učenici idu u školu i to smo organizovali u prvoj smjeni. Nastava počinje od osam časova a završava se u 11:25 sa pauzom između časova u trajanju od pet minuta koliko da nastavnici zamijene učionice, bez dužeg odmora kako se ne bi djeca zadržavala i pravila gužva.

Škola je imala kapaciteta da se ispoštuju mjere tako da smo četri kabineta stavili u funkciju učionice, tako da smo zadovolji kapacete učenika. Nastavnim kadrom smo takođe zadovoljeni, a moram napomenuti da smo morali da uskladi i raspored zbog toga što imamo nastavnog kadra koji dolazi iz susjednih opština. Prva sedmica je bila onlajn nastava što je iskorišćeno da učenici obnove sadržaj iz prethodnog polugođa a od danas nastavljamo redovnu nastavu po planu i programu“, istakao je direktor Muhamed Adrović čestitajući svim učenicima i roditeljima nastavak školske godine.

DENIS BOŽOVIĆ

MAĆEHINSKI ODNOS PREMA PROBLEMIMA PETNJICE: JEDAN POŠTAR NA SKORO 200 KVADRATNIH KILOMETARA

Radio Petnjica
-
0
MAĆEHINSKI ODNOS PREMA PROBLEMIMA PETNJICE: JEDAN POŠTAR NA SKORO 200 KVADRATNIH KILOMETARA
Maćehinski odnos prema opštinama na sjeveru Crne Gore, posebno perifernim, može se najbolje primijetiti na primjeru opštine Petnjica i Pošte Crne Gore. Naime, u poslovnici Pošte u Petnjici, pored upravnika, ima i jedan uposleni koji obavlja poslove i zadatke poštara.
Ako bi sagledali sa aspekta razuđenosti, kao i veličine terena, zasigurno bi ispalo da je ovaj poštar najviše opterećeni poštar u Crnoj Gori. Do nedavno, unazad par mjeseci, društvo mu je pravio još jedan uposleni, koji je posao obavljao dvije godine, a svoj radni angažman zasnovao preko agencije.
Nakon prestanka radnog odnosa, uzduž i poprijeko opštine Petnjica, pisma, račune, nosi jedan čovjek. Možemo samo pretpostaviti koji je to obim posla, ako uzmemo u obzir da je od Miraj brda do Kruščice dužina puta oko 40-tak kilometara. Tome treba dodati pređene kilometre na sporednim sokacima, gdje se nalazi krajnja adresa – domaćinstvo, jer je obaveza poštara da nosi do krajnje destinacije – kućna adresa.
Teren i kilometraža zahtijeva, logikom stvari, da poštar u svom voznom parku ima terensko auto, motocikl, motorne sanke, shodno vremenskim uslovima. Iz pouzdanih izvora do kojih je došao portal Radija Petnjica, i prvi čovjek petnjičke lokalne uprave, Samir Agović, uočio je taj problem i tražio je da se riješi i obezbijedi adekvatan broj poštara, sa adekvatnom mehanizacijom, kako bi građani Petnjice imali kvalitetnu poštansku uslugu.
Tu je poseban akcenat stavljen na staračka domaćinstva, kako bi oni dobili svoja pisma, račune i ostale pošiljke na kućnu adresu. Naravno, nebrigu i nerazumijevanje, a samim tim i maćehinski odnos, pokazalo je nadležno državno preduzeće.
I pored pojedinačnih kritika na rad poštara, koje su nastale iz nepoznavanja ovog problema, mnogo više je onih koji hvale jedinog poštara za njegov rad i koji je postao omiljen, pogotovo kod penzionera i drugih starijih lica, kojima, pored penzije i pošte, često donosi i ljekove i neke druge potrepštine.
Portal radija nije uspio da sazna da li je ovaj jedini petnjički poštar adekvatno plaćen za kilometre koje pređe u obavljanju svog poziva, a jedino što mu predstoji u išćekivanju adekvatnog terenskog prevoznog sredstva, pod parolom – snađi se, je da nabavi konja sedlanika, kako bi sebi olakšao posao da stigne do udaljenih planinskih adresa.

DENIS BOŽOVIĆ

OD BIOČE DO PETNJICE MODERNIM PUTEM – OPŠTINARI OBIŠLI TRASU

Radio Petnjica
-
0
OD BIOČE DO PETNJICE MODERNIM PUTEM – OPŠTINARI OBIŠLI TRASU

U petak je višečlana delegacija opštine Petnjica na čelu sa predsjednikom i potpredsjednikom, Samirom Agovićem i Muslijom Kalićem saradnicima, obišli trasu puta na potezu Gusare – Bioča kako bi analizirali u kojoj su mjeri uvažene njihove sugestiju za projekat ovog putnog pravca.

„U cilju završetka izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju puta Gusare – Bioča, tražili smo od obrađivača i revidenta ovog posla da nam dostave idejno rješenje sa revizijom. To je svakako bila i prilika da višečlana delegacija opštine Petnjica obiđe trasu ovog puta i na licu mjesta provjeri data rješenja. Dužina putnog pravca je oko 9 kilometara i ono što je projektant „GPS“ D.o.o. Podgorica, predvidio u najvećoj mjeri je ispoštovan i sami projektni zadatak.

Iz istog ponuđenog rješenja se može zaključiti da se radi o ozbiljnom pristupu jer su ponuđene dvije moguće varijante. Revident „NIK Com“ – D.o.o. Nikšić, je dao svoje mišljenje koje korespondira sa onim što su naši zahtjevi bili formulisani kroz, kako sam istakao, projektni zadatak. Mi, kao krajnji korisnici, ćemo pravromeno dostaviti dodatne sugestije koje smo ocijenili da mogu biti korisne i za samu izradu glavnog projekta.

Naime, radi se o samom ulazu, odnosno profilisanju puta u mjestu Bioča, na samom ulazi sa magistralnog puta. Ranije smo imali sugestije da bi bilo poželjo predvidjeti kružni tok. Međutim, za tako rješenje nije bilo moguće zbog ranije definisanog stava oko same trase pomenutnog magistralnog putnog pravca. Zbog toga sada preferiramo onu varijantu koja nudi ulaz sa većom lepozom i sa većom preglednošću i sa lijve i sa desne strane. Jako je dobro što je projektant predvidio ispravljanje trase u zonama koje su bile pune oštrih krivina. U samom naselju Paljuh, postoje dvije varijante. Prva koja nudi rješenje koje bi išlo postojećom trasom puta a sa drugom se predviđa zaobilaženje kuća koje se nalaze sa lijeve i desne strane predmetnog puta. Naše sugestije će biti da se pristupi izradi projekta po prvoj varijanti u ovom dijelu, jer smatramo da bi ova druga varijanta bila zahtjevnija za samo izvođenje a i značajna sredstva bi bila potrebne za eksproprijaciju.

Takođe smo uočili da je projektant ponuđenim rješenjima na pojedinim dionicama značajno želio da poboljša vozno-dinamičku karaktersitiku puta u odnosu na postojeće stanje. Značajna poboljšanja će biti takođe i u donjem dijelu trase, gledano iz pravca Gusara prema Lješnici i dalje kroz sami kanjon, gdje će se, kako je predviđeno idejnim rješenjem, postojeća trasa značajno ispravljati što u konačnom znači da će biti sigurnija, komfornija i bezbjednija vožnja budućim putem.

Imaćemo još jedan radni sastanak u Upravi javnih radova gdje ćemo i sa projektantom i revidentom dodatno analizirati varijante kao i sugestije sa naše strane“, istakao je predsjednik opštine Samir Agović za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

1...355356357...947Stranica 356 of 947