DŽUMA U EŠU

Radio Petnjica
-
0
DŽUMA U EŠU

Vjerovatno ste se nekad zapitali gdje to naši Bihorci muslimanske vjeroispovjesti koji praktikuju vjerske obaveze mogu to da urade u Luksemburgu, kada ovdje nema džamija. A sigurno ste se pitali da li obavljaju jer ono što važi za Luksemburg je da ljudi ovdje mnogo rade pa skoro nemaju vremena nizašta.
Priča o danjašnjoj džumi(vjerskom obredu koji muslimani praktikuju petkom) iz Eša će vam sigurno razbiti sve predrasude. Slike koje ćete imati priliku da vidite uz ovaj tekst su napravljene u gradu Ešu na jugu Luksemburga u prostorijama Bošnjačkog islamskog i kulturnog centra u Luksemburgu.
U ovom džematu u nekoliko prostorija u kojima se obavlja namaz(molitva) danas jedva se moglo naći mjesto, te se po slobodnoj procjeni moglo zaključiti da je na današnjoj džumi u Luksemburgu bilo više od 100 ljudi, u najvećoj mjeri mladje populacije, a još zanimljiviji podatak je da ovaj džemat broji više od 400 ljudi. U odboru džemata koji predvodi Nedžad ef. Zilkić okosnica su ljudi iz Bihora.
Kako su kazali najviše ih raduje to što veliki broj mladih ljudi posjećuje džemat, jer u zajednici kakva je luksemburška izuzetno je teško sačuvati kulturne i vjerske osobenosti.
Doprinos tome daje i prijatna atmosfera nakon džume, kada se džematlije okupe u posebnoj ‚‚divan‚‚ prostoriji gdje se druže, popiju kafu, dogovaraju dalje aktivnosti.

DINO RAČIĆ

RSE: NAZIVI DRŽAVA SE MIJENJAJU, ZLOČIN U ŠTRPCIMA OSTAJE

Radio Petnjica
-
0
RSE: NAZIVI DRŽAVA SE MIJENJAJU, ZLOČIN U ŠTRPCIMA OSTAJE

Navršavaju se 24 godine od kada su pripadnici paravojne formacije “Osvetnici” predvođeni Milanom Lukićem i Nebojišom Ranisavljevićem iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar u mjestu Štrpci u Bosni i Hercegovini oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, građana tadašnje tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koje su potomom ubili kod Višegradske Banje, piše Radio Slobodna Evropa. Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Godišnjica otmice putnika iz voza u Štrpcima obilježava se u Prijepolju odvojenim programom u organizaciji opštine Prijepolje i Islamske zajednice u Srbiji i Bošnjačke kulturne zajednice.

Brat Naila Kajevića, Niazim, na današnji dan prije 24 godine vraćao se iz Beograda vozom 671.

“Išao je na svečanost kod kuma, povodom krštenja djeteta, nakon čega se u Prijepolje vraćao vozom 671. Ono što nas sve porodice žrtava boli je činjenica da se oni koji su uticali i koji su se zalagali da se ovaj besramni čin odradi, bez obzira što su se nazivi država mijenjali, i dalje na neki način pitaju i osporavaju da se ovaj proces dovede do kraja”, kaže Nail Kajević.

Punomoćnik porodica žrtava Marina Kljajić iz Fonda za humanitarno pravo (FHP) napominje da je zahvaljujući regionalnoj saradnji i protokolu koji su potpisali predstavnici nadležnih tužilaštava Bosne i Hercegovine i Srbije prije četiri godine ponovo otvorena istraga, zločina u Štrpcima.

Prije tri godine uhapšeno je 15 osoba, pet u Srbiji i deset u Bosni i Hercegovini, osumnjičenih za ovaj zločin, koji je izvršen 1993. godine.

Do sada su pronađeni samo skeletni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Halila Zupčevića.

“Zajedničkom akcijom krajem 2014. godine izvršeno je hapšenje kako u BiH tako i u Srbiji, osumnjičenih da su izvršili zločin u Štrpcima. U BiH je pokrenut postupak i glavni pretres traje protiv deset optuženih. U Srbiji je podignuta optužnica 2015. godine protiv pet lica: Gojka Lukića, Ljubiše Vasiljevića, Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Dragane Đekić”, ističe Marina Kljajić.

Međutim, ukazuje Klajić, ta optužnica do danas nije potvrđena.

“Nekoliko puta je sud vraćao Tužilaštvu na dopunu, tako da u Srbiji još uvijek čekamo potvrđivanje optužnice. Za zločin u Štrpcima do sada je pravosnažno osuđen samo Nebojša Ranisavljević, na 15 godina zatvora pred Višim sudom u Bijelom Polju”, dodaje Kljajić.

Mićo Jovičić, jedan od optuženih u okviru predmeta za ratni zločin nad otetim putnicima iz voza u mjestu Štrpci, sporazumno je priznao krivicu za ratni zločin. Sud u Bosni i Hercegovini Jovičića je osudio na pet godina zatvora. Sporazumnim priznanjem optuženi se obvezao na svjedočenje u predmetu protiv ostalih optuženih zločin u Štrpcima.

“Međutim, još čekamo uticaj tog Sporazuma na optužnicu u Srbiji”, navodi punomoćnik porodica žrtava Marina Kljajić.

Porodice ubijenih još nijesu dobile status civilnih žrtava rata jer su njihovi najmiliji oteti i ubijeni na teritoriji druge države. Zahtjevi su odbijeni i u prvostepenom i drugostepenom postupku.

Državni sekretar u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja Zaim Redžepović napominje da je pokrenuta inicijativa za ocjenu Ustavnosti i saglasnosti sa Ustavom Srbije.

“Ono što je aktuelno je da postoji incijativa Fonda za humanitarno pravo, koju je Ustavni sud dostavio Narodnoj skupštini radi izjašnjenja, koja je to proslijedila Vladi a ona nadležnom ministarstvu. Ministarstvo je pripremilo predlog koji će opet preko Vlade i Narodne skupštine biti proslijeđen Ustavnom sudu, koji će se onda izjasniti da li će inicijativa Fonda biti prihvaćena ili odbijena”, podvlači Redžepović.

RADIO SLOBODNA EVROPA

JASAVIĆ: NAŠA OBAVEZA JE SJEĆANJE NA ŽRTVE

Radio Petnjica
-
0
JASAVIĆ: NAŠA OBAVEZA JE SJEĆANJE NA ŽRTVE

V. d. predsjednika Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić i predstavnici Foruma mladih povodom 24 godine od zločina u Štrpcima, položili su vijenac na Spomen obilježje Pobrežje.

Danas se navršava 24 godine od otmice i ubistva 19 putnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz voza 671 koji se kretao na relaciji Beograd-Bar.

“Sjećanje na žrtve u Štrpcima je naša obaveza, ne samo prema onima koji su tog dana bili u vozu već i prema njihovim porodicama, svim budućim generacijama i nama samima. Takođe, ovo je jasna poruka svim onim koji su pripremali i učestvovali u ovom zločinu da ne odustajemo od njegovog rasvjetljavanja. Žrtve i njihove porodice, kao i demokratsko društvo očekuju pravdu. Do pravde u ovom slučaju moguće je doći međuregionalnom institucionalnom saradnjom. Vlade i pravosudni organi Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine radi kompletnog rasvjetljavanja i procesuiranja svih počinioca ovog zločina moraju uspostaviti saradnju. To je jedini put za istinsko suočavanje s prošlošću, radi svjetlije budućnosti i demokratizacije regiona.”

PREZENTACIJA AGROBUDŽETA U BERANAMA I ANDRIJEVICI

Radio Petnjica
-
0
PREZENTACIJA AGROBUDŽETA U BERANAMA I ANDRIJEVICI

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovaće će sjutra (utorak, 28. februar), prezentaciju Agrobudžeta za 2017. godinu za poljoprivredne proizvođače sa područja opština Berane i Andrijevica.

Prezentacije će se održati po sljedećem rasporedu:

– opština Berane, sala Skupštine Opštine sa početkom u 10:00h;
– opština Andrijevica, sala Centra za sport i kulturu sa početkom u 13:00h.

Cilj prezentacije je da se poljoprivredni proizvođači bliže upoznaju sa mjerama podrške, investicijama koje su prihvatljive za podršku, potrebnom dokumentacijom, načinom prijavljivanja i rokovima za podnošenje zahtjeva.

Pozivamo zainteresovane proizvođače da prisustvuju prezentaciji, a predstavnike lokalnih medija da isprate ovaj događaj.

 

ŠTRPCI: 24 GODINE OD OTMICE I LIKVIDACIJE

Radio Petnjica
-
0
ŠTRPCI: 24 GODINE OD OTMICE I LIKVIDACIJE

Delegacija Foruma Bošnjaka Crne Gore položiće danas u Podgorici i Bijelom Polju 19 ruža za žrtve zločina na Željezničkoj stanici Štrpci kod Priboja, povodom 24. godišnjice od tog događaja.

Kako navode, likvidacija najmanje 19 putnika voza “Lovćen”, koji je saobraćao na liniji Beograd – Bar 27. februara 1993. godine, desila se samo zbog biljega imena.

Biće to, kako su saopštili iz Foruma, samo mali javni znak pažnje prema žrtvama, kao i poruka da žrtve, “ali ni zločine i zločince, nikada ne možemo i nećemo zaboraviti”.

Iz Foruma su rekli da će to biti i još jedna njihova javna prozivka svih onih koji su bili nadležni i dužni učiniti više na rasvjetljavanju i sankcionisanju zločina.

ROĐAČKI SKUP RASTODERA U LUKSEMBURGU

Radio Petnjica
-
0
ROĐAČKI SKUP RASTODERA U LUKSEMBURGU

Dvije hiljade kilometara od svog zavičaja, sinoć se u luksemburškom gradu Kaylu ponovo vrtjelo Rastodersko kolo, a u kolu oko 400 Rastodera, snahi, odiva i zetova.
Na rođačkom skupu Rastodera reinkarnirao se duh Bihora, zaigralo kolo, a u kolu ponovo su se simbolično ‚‚držali za ruke” oni koji su Bihor napustili i iz istog takvog kola krenuli početkom 90-tih godina u potragu za boljim životom.
Najveći broj njih mjesto pod suncem našao je u Luksemburgu, gdje prema procjenama Odbora koji je koordinirao u organizaciji ovog skupa živi oko 400 Rastodera.
Rođački skup sinoć u Kaylu protekao je u najboljem redu, uz dobro raspoloženje za koji su se pobrinio gostujući bend, a specijalni gost na skupu bio je Enes Begović.
Skup su podržali Rastoderi sa svih strana svijeta pa je tako iz Podgorice doputovao Rifat Rastoder a iz Švajcarske Esmir Rastoder, a mnogi drugi su u pismima koja su stigla iz Petnjice, Novog Pazara, Sarajeva, Ljubljane, Nju Jorka i mnogih drugih gradova poželjeli srećan skup, u želji da se svi oni jednog dana okupe na jednom mjestu, a predlog je da to ove godine bude u Radmancima.
U ime odbora skupu su se obratili Hamdija i Nedžad Rastoder koji su upoznali prisutne sa pojedinostima vezanim za organizaciju skupa, a govorili su i o značaju ovakvih skupova.
Skupu je prisustvovao i Hazbo Rastoder prvi od Rastodera koji se doselio u Luksemburg davne 1973. godine.
Za svu djecu koja su prisustvovala skupu Arnela Rastoder pripremila je poklone, koja su bila posebno obradovana ovim Arnelinim činom, koja je na pravi način pokazala kako se brine o najmlađem naraštaju, dok se za gurmanski dio pobrinuo provjereni restoran Chez nous(Še nu) koji je u vlasništvu Sabahudina Rastodera.
Medijski pokrovitelj skupa bio je Radio Petnjica, koji će u reportaži prenijeti širem auditorijumu atmosferu sa prvog rođačkog skupa Rastodera u Luksemburgu.

DINO RAČIĆ

BIHORSKA VEZA IZ LUKSEMBURGA

Radio Petnjica
-
0
BIHORSKA VEZA IZ LUKSEMBURGA

U večerašnjem specijalnom izdanju emisije Bihorska veza koja se emituje direktno iz Luksemburga iz prostorija agencije za nekretnije IMMOS prijatelja Radija Petnjica Sabahudina Rastodera u gradu Šifelanžu pričaćemo sa bratstvom Rastoder koji sjutra po prvi put u Luskemburgu organizuju skup Bratstva Rastodera.
O značaju ovakvih okupljanja, integracijama, mjestu bihorske tradicije u modernom luksemburškom društvu govoriće predstavnici bratstva.
Specijalni gosti u večerašnjoj emisiji su Rifat Rastoder, dugogodišnji poslanik u crnogorskom parlamentu, kao i Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore iz Nju Jorka.
Iz Njemačke će se javiti Adis Muratović, iseljenik iz Bihora, a takođe ćemo pričati i sa Ninom Muhovićem, koji je u Luksemburgu u prostorijama ZK Bihor inspirisan posetkom na Radiju Petnjica oživio posedak.

Kontakti našeg radija su telefon: 051-241-351, Viber i SMS : 068-033-054, Facebook : Radio Petnjica, Skype: Radio Petnjica, e-mail : [email protected]

KLUB PRIJATELJA RADIJA PETNJICA SVE VEĆI

Radio Petnjica
-
0
KLUB PRIJATELJA RADIJA PETNJICA SVE VEĆI

Da se prijateljstvo uvećava dijeljenjem pokazuje primjer iz Luksemburga i naš klub prijatelja koji iz dana u dan bilježi rast učlanjenih ljudi. Kroz foto priču vam predstavljamo naše prijatelje koji prate rad Radija Petnjica, uz čije zvuke prolazi radni dan, pauza ili odmor s prijateljima, kućni poslovi. Svi su oni prepoznali radio kao dobru vibraciju koja dolazi iz zavičaja i što je najbitnije ne promatraju radio kao kuću koja radi za nečije interese, već ga promatraju kao svoj, te se ne libe da nam udijele kometare, kritike, sugestije.

Sve to potvrđuje da radio i portal ispunjavaju osnovni zadatak – informišu i srevisiraju građane u Bihoru ali i one koji su otišli iz Bihora van granica Crne Gore.
Programski sadržaji su vezani za promociju vrijednosti i resursa koje ima Bihor, promociju uspješnih ljudi iz kraja i dijaspore. Radio nije samo medijska platforma već i svojevrsni alternativni kulturni informativni i razvojni centar koji promoviše prave vrijednosti Petnjice, Bihora i Crne Gore.

Za godinu i po, koliko naš medij postoji jasno je da, kako jedan od naših slogana kaže, okuplja sve na jednom mjestu i da smo prerasli u svakodnevnu potrebu onih koji žive u Crnoj Gori ali i onih koji su „rasuti“ cijelim svijetom. Preko naših medija se neko informiše, drugi zabavljaju a treći edukuju. Ali svi imaju potrebu i svi imaju interes da zavičajni radio i portal postoje.
Zato smo odlučili da tu energiju objedinimo i napravimo KLUB PRIJATELJA RADIJA.
Šta znači biti član Kluba prijatelja Radija Petnjica ili jednostavno – Prijatelj Radija Petnjica?
To je prije svega privilegija pripadanja grupi ljudi koja razmišlja svojom glavom, ljudi kojima je tuđe dobro i njihovo dobro, ljudi koji žele da promijene stvari u Bihoru ali konkretnim prijedlozima i činjenjenjima i ljudima koji su iznad dnevnopolitičkih i uskostranačkih poimanja stvarnosti.
A znači još:
Član ima svoju člansku kartu;
Član sa svojom ličnom kartom konkuriše za člana Savjeta Radija Petnjica, tijela koje će biti programski vodič bihorskog medija;
Član ostvaruje pravo na besplatne pozdrave i čestitke u toku trajanja članstva;
Član kluba može biti pojedinac i ne može biti udruženje ili kompanija.

DINO RAČIĆ

PETNJIČKI SREDNJOŠKOLCI POSJETILI REGIONALNI BIZNIS CENTAR

Radio Petnjica
-
0
PETNJIČKI SREDNJOŠKOLCI POSJETILI REGIONALNI BIZNIS CENTAR

Učenici Srednje mješovite škole u Petnjici, njih 13 koji pohađaju sekciju „Preduzetništvo“, predvođeni svojim profesorima, juče su posjetili Regionalni biznis centar u Beranama. Zajedno sa vršnjacima iz Andrijevice i Srednje stručne škole iz Berana, imali su priliku da se upoznaju sa radom RBC Berane.

Ovo je bila jednistvena prilika da se učenici petnjičke škole upoznaju sa podrškom koju pruža ovaj Centar početnicima u biznisu, a prema izjavama nekih od učenika, taj dio je bio i najzanimljiviji.

„Bilo nam je prelijepo, oduševljeni smo dočekom, a posebnu moju pažnju je okupirala prezentacija podrške za mlade početnike u biznisu, gdje su nam predočene mogućnosti pokretanja sopstvenog biznisa nakon završetka srednje škole. Ljudi koji vode ovaj Centar bi nam pomogli, dali bi nam prostor za rad i nesebično bi nam izašli u susret po svim pitanjima vezanih za pokretanje biznisa“, kazala je za portal radija učenica IV razreda Ekonomskog smjera u Petnjici, Elma Ličina.

Amela Latić je istakla da je zadovoljna posjetom, a prije svega je zadovoljna što se, nakon što se uspjelo da škola u Petnjici bude samostalna, pokrenulo i sada ravnopravno učestvuju na seminarima edukativnog karaktera.

„Vrijeme je i mi da se pokažemo i doprinesemo njenoj reputaciji. Od ove školske godine formirana je preduzetnička sekcija koja je od značaja za učenike svih obrazovnih profila. I pored toga što nemamo dovoljno sredstava, uspijevamo da izrazimo svoju preduzetničku kreativnost jer imamo jaku motivaciju i podršku od strane naših profesora“, istakla je Amela Latić, učenik IV razreda Ekonomskog smjera iz Petnjice.

Erna Klica, učenica IV razreda Ekonomskog smjera je kazala da je oduševljena srdačnim dočekom u RBC-u.

„Objasnili su nam svrhu njihovog postojanja. Njihova priča nas je uvela u svijet biznisa i kako krenuti od početka. Cilj njihovog postojanja jeste da pomognu start up preduzećima, tako da ako se odlučim da pokrenem sopstveni biznis, sada znam kome treba da se obratim“, kaže Erna Klica.

Za Abida Osmanovića, učenika III razreda Srednje mješovite škole u Petnjici, ovo je bilo prvo iskustvo i saznanje da postoji RBC u Beranama. Nakon što je zajedno sa svojim drugarima iz Petnjice i vršnjacima iz Andrijevice posjetio Srednju stručnu školu „Vukadin Vukadinović“, gdje su imali priliku da se upoznaju sa radom preduzetničkog centra u toj školi, pošli su u Regionalni biznis centar gdje se prvi put upoznaje sa ovom organizacijom i sa ciljem njenog postojanja. Zajednički zaključak petnjičkih srednjoškolaca jeste taj da, nakon završetka srednje ekonomske škole, ukoliko budu željeli da otpočnu neki svoj biznis, imaju gdje da potraže stručnu pomoć.

DENIS BOŽOVIĆ

BEZ PROBLEMA TOKOM EKSPROPRIJACIJE ZEMLJIŠTA ZA PUT

Radio Petnjica
-
0
BEZ PROBLEMA TOKOM EKSPROPRIJACIJE ZEMLJIŠTA ZA PUT

U narednim danima dok se očekuje da mašine Bemax-a dođu i nastave radove na probijanju novog putnog pravca, uveliko se započela aktivnost na eksproprijaciji zemljišta na trasi budućeg putnog pravca Petnjica – Podvade. Prema informacijama portala radijapetnjica.me svi vlasnicicima je upućen poziv za razgovor u Upravi za nekretnine.

Eksproprijacija od ulaza u Petnjicu do prvog mosta u Gusarama obuhvata imovinu 30 nosilaca prava, odnosno vlasnika. Eksproprijisano zemljište obuhvata površinu od 1ha 55 ari od kojih samo Bahtijaru Muratoviću oko 37 ari.

Kako su saopštili portalu radija iz Uprave za nekretnine u Beranama, u njihovim prostorijama se svakodnevno razgovara  sa vlasnicima i saopštava im kroz koje parcele ide put. Istakli su da su zadovoljni odzivom građana, njihovom zainteresovanošću da se ovaj proces dovede do kraja i da se predviđena trasa bude što prije završena. Osim par slučajeva kod kojih vlasnici nijesu zadovoljni ponuđenim uslovima, već traže da se na neki način zaštite sa dodatnim mjerama, kako su kazali odgovorni ljudi uprave, mora se istaći da su ljudi vrlo skromni u svojim zahtjevima i da praktično bezuslovno pristaju da put prođe kroz djelove njihovih najkvalitetnijih parcela.

Koliko su vlasnici parcela svesni značaja puta, najbolje govori primjer jednog od vlasnika, kome je, pojedinačno, uzeto najviše zemljišta, Bahtijara Muratovića koji je rekao –  „samo radite, bez puta života nema“.

Sa druge strane, prvi čovjek opštine Petnjica nije ni sumnjao u kooperativnost vlasnika parcela.

„Mi iz lokalne uprave kao i Direkcija za saobraćaj, vode računa da interesi građana budu zadovoljeni i da niko ne bude oštećen u ovom postupku. Važnost izgradnje ovog puta ne treba puno potencirati jer smo svi svjesni da je to prvi prilazni put koji će imati saobraćaj u dva smjera i očekujem da će naši građani biti na visini zadatka i da će u ovom postupku biti kooperativni i da ćemo zahvaljujući njihovoj saradnji, ekspeditivno završiti i ovaj dio posla“, kazao je za portal Radija Petnjica, Samir Agović, predsjednik opštine.

DENIS BOŽOVIĆ

1...703704705...869Stranica 704 of 869