Proteklog vikenda, delegacija opštine Petnjica, predvođena predsjednikom opštine Samirom Agovićem, boravila je u Luksemburgu. U saradnji sa ZK Bihor iz Luksemburga i udruženjem Luksenburg-Montenegro, predstavnici petnjičke opštine su imali priliku da predstave “Bihorski ćilim” koji je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.
Na manifestaciji koja je trajala dva dana, svoje posebnosti i kulturne vrednosti ove godine izložilo je oko 160 nacija iz cijelog svijeta. Štand ZK Bihor, na kojem su bili izloženi “Bihorski ćilimi” je posjetio veliki broj posjetilaca .
„Ovo je bila prilika, a ujedno i obaveza da promovišemo naše kulturno dobro. Posjetioci su imali priliku da vide šta je to što ima Petnjica i Crna Gora. Poseban motiv da budemo tamo je naša brojna dijaspora. Oni prezentuju nešto što je najvrednije iz našeg zavičaja“, izjavio je za portal Radija Petnjica Samir Agović.
Na ovogodišnjem festivalu iseljenici iz Crne Gore su imali dva šanda – ZK Bihor, koji je ujedno bio domaćin izložbe “Bihorskih ćilima” kao i štand Zavičajnog udruženja Montenegro – Luksemburg.
„Bilo je zadovoljstvo biti među našim ljudima. Uz to raduje me činjenica što je veliki broj ljudi posjetio štrand na kojem se nalaze ćilimi iz Bihora. Posebno su žene bile zainteresovane za to kako nastaje ćilim i kako se stvara tako lijepa rukotvorina“, kaže Agović.
Bihorski ćilim je predstavljen i na brošurama koje su štampane na francuskom jeziku. To je bio najednostavniji i najbrži način da se posjetioci ovog govornog područja upoznaju sa nematerijalnim kulturnim blagom Crne Gore, načinom izrade ćilima, njegovoj svrsi kroz istoriju i njegovog vrednovanja u ovom trenutku.
„Naravno, ovo je bila prilika da se sretnemo i sa trećom generaciojom naših ljudi, koji su prvi put vidjeli naš ćilim. I sa tog aspekta je naša prezentacija uspješna. Oni nijesu imali priliku da se upoznaju sa načinom tkanja, organizovanja posedaka na kojima se okupljalo, a uz pjesmu i razgovor, se stvarala ta tkanina. Pokazali smo da ćilim ima simboličku i statusnu vrijednost“, kaže Agović.
Bila je to prilika da se pojasni ljudima da su i muškraci imali ulogu u tome da pomognu ženama da se razvali razboj i da se presječe ćilim.
“To je trenutak na kojem smo se zadržali prilikom prezentacije na festivalu, tako da su starije dame koje su iz našeg kraja, osvježile sjećanje na vremena kada su bile mlade i kada su spremale ćilim za novu kuću i za novi dom. Ćilim je tada bio simbol života, na njemu se rađalo, umiralo, veselilo, igralo“, izjavio je Agović.
Naše štandove na sajmu posjetio je i ambasador Radulović iz Brisela koji je došao sa najbližim saradnicima. Festival je bila i prilika da se upoznaju drugi ljudi iz drugih država, drugih kultura, gdje se dogovorila saradnja kada je u pitanju promocija kulture.
„Veliko interesovanje pokazala je Turska, koja je takođe bila učesnik festivala. Dogovorili smo posjetu Izmiru i predstavljanje “Bihorskog ćilima” u tom gradu”, najavio je Agović.
On je rekao da je zadovoljstvo bilo sresti se sa zvaničnicima Luksemburga posebno sa premijerom te zemlje.
“Još jedan benifit od posjete ovom festivalu jeste i taj što se stvorile nove inicijative za saradnju sa dijasporom. Dogovor se odnosi na to da se 300 mladih intelektualaca, koliko ih ima trenutno iz Bihora zapošljenih u javnom sektoru, da se organizuje radni sastanak u Luksemburgu a sve sa ciljem razvoja Petnjice sa novim inicijativama i idejama”, rekao je Agović.
DENIS BOŽOVIĆ
