Ukidanje budžetskih sredstava za jačanje saradnje sa dijasporom je još jedna ishitrena i nedovoljno pripremljena odluka, a o ovoj mjeri u Upravi za saradnju sa dijasporom – iseljenicima nisu bili upoznati, niti konsultovani, već su o tome saznali iz medija – kazao je vršilac dužnosti direktora ove uprave Seid Hadžić.
(FOTO I VIDEO) VII INTERNACIONALNI FESTIVAL IZVORNOG STVARALAŠTVA
Centar za kulturu Petnjica je četvrti put bio domaćin VII internacionalnog festival izvornog stvaralaštva u organizaciji UFACG ( Udruženja Folklornih Ansambala Crne Gore ) I KUD-a,,Bihor“ koji je održan je pod pokroviteljstvom Opštine Petnjica 12.11. 2021. godine.
Da mladost, ljepota, umjetnost, kultura, različitost i tradicija i ove godine uljepšavaju i daju pečat bogatstva i raznovsnosti kulturnog života našoj Opštini pokazao je ovaj festival. Na samom početku obratio se i otvorio Festival predsjednik opštine Samir Agović koji je izrazio zadovoljstvo što smo kao opština, a i lično, nosioci ovako velikog kulturnog događaja koji svojom raznovrsnošću plijeni i ostavlja neizbrisiv trag kulture i različitosti. Riječima zahvalnosti i zadovoljstva, kako prijemom tako i samom organizacijom ovakvog događaja , prisutne je pozdravila predsjednica Udruženja Folklornih Ansambala Crne Gore Danijela Bokan.
Program festivala otvoren je promocijom „Monografije 40 godina KUD-a Bihor“. Petnjica jeste mala sredina ,Bihor jeste do nedavno bio zaboravljena periferija, ali Bihor ima svoje kćeri i sinove koji su se borili i koji će se boriti da Bihor nikad više ne potone u zaborav. Ova monografija svojim sadržajem, šarenilom najljepših boja satkanih u lepršave nošnje govori više od riječi o kulturi, tradiciji i bogatstvu bihorskog kraja. Mnogo teških i lijepih trenutaka se dešavalo od samog osnivanja do danas i sve je to trebalo sačuvati, pa i prenijeti sa generacije na generaciju uz ogromne poteškoće koje prate sve male sredine. Entuzijazam i mladost su jači od svih barijera, pa je tako je i ovo društvo sačuvalo sebe, kulturu i tradiciju ovoga kraja. Sve je trebalo sakupiti i utisnuti na papir kako bi i naredne generacije imale osnov za dalje čuvanje i jačanje kulture i kulturnog života.
Zato je istaknuta zahvalnost autorima dr. Saliji Adroviću i Sinanu Tiganju na ogromnom trudu i želji da ova monografija ugleda svetlost dana i obogati riznicu nagrada, diploma, zahvanica KUD-a Bihor. Promoteri monografije dr Draško Došljak, mr Sait Šabotić i Sinan Tiganj su izrazili veliko zadovoljstvo što su u prilici govoriti o ovako značajnom i zaista velikom poduhvatu. Tekstovi o aktivnostima i radu KUD-a Bihor praćeni fotografijama su jedno svjedočanstvo vremena i vrijednosti truda i rada i bogatstva kulture jednog naroda. Krunu priče o monografiji potvrdili su članovi KUD-a Bihor svojim nastupom i kolom ,,Šarenika jabuka“ i pokazali da su svi hvalospjevi koji su iznešeni itekako zasluženi i tako otvorilii ovaj muzički dio festivala.
Gradsko Kulturno umjetničko društvo „LIM“iz Berana više od jedne decenije promoviše tradicionalne igre i pjesme i nošnje. Članovu muške i ženske pjevačke grupe na čelu sa Hadži Mikijem Tmušićem su se predstavili pjesmom „Đevojko đevojko zlatna jabuko“.U drugom bloku pjesmom „Momak kosi rosnu travu“ uz gusle muška postava GKUD-a Lim je potvrdila svoj bogat repertoar.
Da je frula majka svih muzičkih instrumenata pokazalo je i ovo veče kao i da je svi narodi imaju u svojoj tradiciji u nekom obliku. Mnogo je legendi, priča, bajki i muzičkih djela koja govore da je prvu frulu odsvirao vjetar na slomljenoj trsci. Iz Spuža nam je došao Vukašin Delić, rođeni Mojkovčanin, profesor geografije. Frulu svira već sedam godina i vrlo rado sarađuje sa velikim brojem KUD-ova.
O toplini zvuka saz-a, drevnog instrumenta koji vodi porijeklo iz Irana, najbolje govori osjećaj duše svih prisutnih kojii upijaju ovu toplinu . Ovaj instrument je na Balkanu dospio oko 15. vijeka dolaskom Osmanlija na prostore Bosne i Hercegovine. Ljepotu ovog instrumenta dočarali su nam Semir Šljivić i Abdul Selam Zoletić iz Udruženja sazlija iz Živinica
Iskusne ruke Balije Kurpejovića iz Rožaja svojim izmorenim staračkim prstima igrale su po žicama šargije stvarajući zvuke radosti i ljubavi. Ovaj neumorni starac svojom energijom i virtuoznošću budi sve u jednom biću, a šargija je instrument koji podjednako sviraju svi Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Albanci.
Na festivalu učešće je uzeo i Milan Vujović, narodni guslar iz Nikšića sa bogatom guslarskom karijerom. Ovaj drevni instrument koji služi za iskazivanje narodne težnje za slobodom, prenošenja sa generacije na generaciju, sa koljena na koljeno priča i istine o događajima, junacima, pobjedama i porazima.
Kako zvuče ljerice, diple i dvojnice pokazao nam gost iz Bosne i Hercegovine , iz Gruda Jure Miloš, doktor za gangu, gusle, diple, mijeh i ljericu. Ovaj mladi čovjek, pun energije i ljubavi ,želje da očuva i prenese tradiciju svoga kraja u jedno je i proizvođač instrumenata. Dugujemo mu veliku zahvalnost za trud da dođe i predstavi svoju kulturu i učini nas bogatim i emotivno ispunjenim.
Mladost i ljepota u lepršavim nošnjama su otvorili ovaj festival, ali su i zatvorili. KUD-u ,,Bihor“ data je prilika da se „Ličinskim kolom“ zahvale i gostima i našoj dragoj publici koja nesebično podržava ove mlade entuzijaste koji su zaista najbolji ambasadori kulture i Bihora i Petnjice i naše Crne Gore.
Na kraju direktor festivala Sinan Tiganj je uručio zahvalnice svim učesnicima , pokrovitelju i sponzorima.
ERIS BABAČIĆ
(FOTO I VIDEO) U MZ GODOČELJE ASFALTIRANO 670 METARA PUTA U VRIJEDNOSTI OD 39 000 EURA
U prethodnim danima, mjesna zajednica Godočelje dobila je novih 670 metara asfaltne podloge.
Predsjednik opštine Samir Agović istakao je da mjesna zajednica Godočelje infrastrukturno uređena a za sve to su zaslužni sa izuzetno organizovani ljudi i predstavnici te mjesne zajednice.
Predsjednik je podvukao da je bilo zadovoljstvo sarađivati sa predstavnicima mz Godočelje svih ovih godina.
„Kao ozbiljni i odgovorni ljudi, prihvatili smo njihovu sugestiju. Iz sredstava lokalnog budžeta izdvojili smo 39.000 eura za asfaltiranje puteva u mz Godočelje.
Ukupna dužina putnih pravaca koje su asfaltirane iznosi 670 metara.
Smatram da smo sa ovim načinom doprinijeli dodatno da mjesna zajednica Godočelje bude uređena na kvalitetan način. Takođe riješili smo problem putne infrastukture u zaseoku Paljuh“, kzao je predsjednik.
„Želim da se zahvalim ljudima koji su imali strpljenja kako bi dočekali asfaltiranje ovih putnih pravaca i želim da istaknem da su predstavnici ove MZ, uvijek bili spremi da daju prioritet drugima.
Predsjednik se nadovezao na ostale projekte koji se realizuju u mz Godočelje i zahvalio se predsjedniku mz Godočelje Alsadu Kočanu na doprinosu i saradnji.
„Ove godine rješavamo problem vodosnabdijevanja za mnoge žitelje ovog sela, mada je ovo selo i ranije zbog njihove organizovanosti građanskih aktivista, uspjelo da dobrim dijelom riješi taj problem“, kaže Agović.
Želim da istaknem da je predsjednik mz Godočelje veoma kativno učestvovao u svemu ovome i davao doprinos da se svi zahtjevi riješe blagovremeno.
Predsjednik je na kraju poručio da će lokalna uprava nastaviti dalje u rješavanju svih problema koji se tiču infrastrukture ali i istakao da će loklna uprava uvijek imati strpljenja i razumijevanja kada su u pitanju zahtjevi građana, bez obzira u kojoj mjesnoj zajednici žive.
ENKO KORAĆ
OIK UTVRDIO ZBIRNU IZBORNU LISTU: POGLEDAJTE SASTAV LISTA ZA IZBORE 5. DECEMBRA U PETNJICI
Opštinska izborna komisija Petnjica, na sjednici održanoj 15.11.2021. godine, utvrdila je Zbirnu Izbornu listu:
Stranka pravde i pomirenja “Samo pravo”
- Almir Muratović
- Adnan Muhović
- Aldin Muratović
- Binela Hodžić
- Almir Pljakić
- Enko Korać
- Haris Kočan
- Irnesa Adrović
- Šemo Osmanović
- Samir Duraković
- Ermin Muratović
- Merima Rastoder
- Zejto Rastoder
- Ahmedin Muratović
- Suad Ajdarpašić
- Anita Muhović
- Orhan Ramdedović
- Sead Cikotić
- Erin Huremović
- Izeta Osmanović
- Mensud Adrović
- Erzan Muratović
- Aldan Ramdedović
- Elzana Muratović
- Sead Muratović
- Sadija Duraković
- Adam Muratović
- Hedija Rastoder
- Mirzeta Muratović
- Denis Muratović
- Armina Muratović
Socijaldemokratska partija Crne Gore „Svim srcem za Petnjicu“
- Midhad Ajdarpašić
- Selma Adrović
- Amina Cikotić
- Almir Adrović
- Refik Tiganj
- Irma Korać
- Adela Kočan
- Armin Zverotić
- Aldin Kožar
- Muša Rebronja
- Meris Ajdarpašić
- Feho Cikotić
- Mehmed Latić
- Esad Korać
- Edisa Muratović
- Mirsad Mehović
- Hamid Agović
- Mithad Muratović
- Alena Rastoder
- Harun Korać
- Elmin Osmanović
Socijaldemokrate Crne Gore „Petnjica mora bolje“
- Rifat Ramčilović
- Arslan Korać
- Isljam Ćeman
- Irma Muratović
- Sadat Adrović
- Refik Latić
- Hajriz Adrović
- Irma Korać
- Emir Cikotić
- Dino Adrović
- Adnan Kočan
- Almina Škrijelj
- Isad Mehović
- Vejsel Osmanović
- Smail Rastoder
- Selma Korać
- Vejsel Muratović
- Asad Ramdedović
- Haris Rastoder
- Irina Ćeman
- Mensur Škrijelj
- Denis Ajdarpašić
- Irijan Rastoder
- Mirnesa Ličina
- Kemal Mehović
- Elida Durović
- Eris Ajdarpašić
- Dina Adrović
- Maida Ramčilović
- Almin Novalić
- Hana Muratović
Bošnjačka stranka „Ispravno za Petnjicu“
- Ervin Duraković
- dr Ismet Latić
- Rifat Agović
- Mirzeta Ramdedović
- Elmir Muratović
- Nadžip Korać
- Irfan Agović
- Sanela Adrović
- mr Adis Ličina
- Hajran Huremović
- Amar Muratović
- Edita Muratović
- Sadik Taraniš
- Esad Cikotić
- Semir Ličina
- Melida Skenderović
- Šefkija Rastoder
- Elmin Kočan
- Edis Mehović
- Amira Ramdedović
- Rušo Škrijelj
- Reka Rastoder
- Almesa Kožar
- Enis Zverotić
- Hajrudin Skenderović
- Sevdija Korać
- Almir Šabotić
- Sanela Cikotić
- Edita Idrizović
- Refija Muratović
- Đulbo Duraković
Demokratska partija socijalista „Ponosna Petnjica! Ponosna Crna Gora!“-Milo Đukanović
- dr Erol Muratović
- Samir Agović
- Mehmed Adrović
- Anela Muratović
- Suad Cikotić
- Muhamed Adrović
- Ernes Muratović
- Šejla Šabotić
- Alen Skenderović
- Mersudin Ramčilović
- Selvudin Šabotić
- dr Nermina Muratović
- Elvir Kočan
- Senad Rastoder
- Elvis Mehović
- Mihrija Škrijelj
- Šabo Ćeman
- Izudin Huremović
- Avdulah Latić
- Irma Škrijelj
- Elmir Šabotić
- Eldar Tiganj
- Samir M. Agović
- Senadija Škriejlj
- Emil Adrović
- Amela Adrović
- Denisa Palamar
- Rifat Ličina
- Šejla Huremović
- Anis Adrović
- Elvisa Agović
Dr Albin Ćeman-Demokrate-Demokratska Crna Gora „Nova Sanga“
- dr Albin Ćeman
- Ersin Rastoder
- dr Irijan Novalić
- Ena Skenderović
- Isad Muratović
- Elvedin Mehović
- Samir Ramdedović
- Ana Popović
- Maruf Batilović
- Ergin Adrović
- dr Amela Ćeman
- Irjan Muhović
- Branko Ivezić
- Nihad Rastoder
- Ajsela Adrović
- Šećo Rastoder
- Nusmir Cikotić
- Alen Đukić
- Lejla Šahman
- Fikret Ćeman
- Seniha Skenderović
- Selvija Ličina
- Amel Skenderović
- Senada Šabotić
- Ruzvita Agović
- Emrah Rastoder
- Izet Osmanović
- Samira Rastoder
- Zema Novalić
- Nusreta Rastoder
- Ismet Škrijelj Socijalistička narodna partija „Časno za Petnjicu“
- Zaim Ličina
- Sabaheta Novalić
- Sait Ličina
- Amar Ličina
- Meldina Ličina
- Feho Ramčilović
- Safet Ličina
- Smail Ličina
- Sanela Škrijelj
- Šemso Ličina
- Enisa Novalić
- Munirka Ličina
- Seada Ličina
- Elvis Ličina
- Binka Joksimović
- Danilo Petrović
- Meliena Brakočević
- Emin Ličina
- Albin Rastoder
- Aza Prentić
- Abedin Rastoder
KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV MERSUDINA MUSTAJBAŠIĆA: POSJEDOVAO PAKOVANJE MARIHUANE I KONZUMIRAO SA DRUGOM U PETNJICI
Juče je u Petnjici otkriven Mersudin Mustajbašić (25) iz Goduša, kod koga je pronađeno pakovanje sa sadržajem opojne droge marihuane.
“Od njega su u službenim prostorijama CB Berane prikupljena obavještenja. Opojnu drogu uživao sa još jednim licem. Upoznat je ODT, a slijedi krivična prijava u redovnom postupku zbog krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga”, saopšteno je Radiju Petnjica iz UP.
Rastoder: I demonstracije ako bude potrebno, ali nećemo dozvoliti da kidaju veze dijaspore sa domovinom
Vlada je donijela predlog izmjene Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima, kojim se briše, odnosno ukida ili relativizuje obavezno budžetsko izdvajanje koje je podrazumijevalo 0,07 odsto za namjenu očuvanja i jačanja saradnje sa dijasporom- iseljenicima. Predsjednik Bošnjačkog savjeta Crne Gore u Njujorku, Esad Rastoder je za Antenu M istakao da zna kakve su namjere ove Vlade, te da ona nema dobre namjere prema dijaspori.
Rekao je da će Vlada sve uraditi da ih izbriše sa svih mjesta.
Upravo je to, kako kaže, pokazatelj da je jedna delegacija na čelu sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem u Njujorku, u dvorani ispred 40 ljudi lagala da neće dirati dijasporu.
“A evo sada prekidaju i preko ovoga Zakona svaku vezu sa dijasporom. Mi smo to znali i nas to ništa nije iznenadilo. Mi ćemo preduzeti radikalnije mjere i korake kada oni budu dolazili u SAD. Mi im nećemo dozvoliti da ukidaju svaku konekciju dijaspore i naše domovine, nećemo im dati našu domovinu”, kaže Rastoder.
On ističe da će vjerovatno, kada se poboljša situacija sa koronom, ako bude trebalo dijaspora napraviti demonstracije ispred Vlade Crne Gore.
“Ali mi kada budemo došli, nećemo ići dok oni ne daju ostavke. Mi nemamo drugog izbora, jer su nas oni satjerali u ćošak”, kaže Rastoder.
On je kazao da se ovo može riještiti jedinom padom Vlade, novim izborima i novom koalicijom bez DF-a.
“Dok god DF ucjenjuje tu ne može da se riješi ništa, jer oni imaju zadatak, zna se čiji, da se crnogorska dijaspora sva koja je vani uništi. A to je najbolji i najčistiji resor da se fnansira Crna Gora, to su najčistije pare, ali oni hoće i taj priliv finansija da prekinu”, kaže Rastorer.
Kako ističe, to rade da bi mogli dijaspori koja je njima podobna iz Republike Srpske, a koja je dovedena za vrijeme raspada Jugoslavije u Crnu Goru, sa Kosova i iz Srbije, dati sve povlastice, a njima prekinuti.
Predsjednik Savjeta za saradnju sa iseljenicima, Nenad Popvoić je kazao za Antenu M da ga ukidanje sredstava uopšte ne čudi, jer nova Vlada ne želi da sarađuje sa njima.
“Od ove Vlade koju je stvorila Crkva Srpska ne očekujemo ništa dobro, oni znaju ko je u dijaspori, koji su to glasovi, šta su oni donijeli na referendumu 2006. Mi smo njima u tom smilsu “rak rana”, jer smatraju da bez naših glasova ne bi došlo do nezavisnosti. U šta ja ne vjerujem, ja mislim da je bila svakako većina i bez dijaspore u Crnoj Gori, ali u svakom slučaju, oni žele da isključe te glasove koji dolaze iz dijaspore jer će tako lakše da završe proces koji su započeli”, zaključio je Popović.
(VIDEO) PETNJICA: PROMOVISANO STVARALAŠTVO REHA RAMČILOVIĆA
Prethodnog petka u Centru za kulturu u Petnjici promovisane su knjige iz književnog opusa Reha Ramčilovića. Petnjičkoj publici i predstavljene knjige Drame (zbirka), Pjesme (zbirka) i premijerno predstavljena knjiga Bihorske mjesečine.
Reho Ramčilović je rođen 1955. godine u Lagatorima, opština Petnjica. Profesor je maternjeg jezika i književnosti više od 4 decenije. Poeziju i prozu je objavljivao u časopisima: Luksemburg, „Damar“ Sarajevo, „Glasnik Bihora“ – Nikšić, zborniku „Mostovi prijateljstva“ „Bihor“ Skoplje i dr. Objavio je studije „Istorijat školstva petnjičkog kraja i biblioteka“ (2000. god.). Autor je knjiga: „Počeci pismenosti Bošnjaka Petnjice“ (2015. god.), „Petnjico, zašto?“ zbirka pjesama (2018. godine), „Drame – zbirka“ (2020. godine), „Pjesme zbirka“ (2020. godine). Ramčilović je član Udruženja bošnjačkih pisaca Makedonije. Veoma je aktivan u kulturnom dešavanju svoga kraja. Bio je predsjednik KUD ,„Bihor”, Petnjica, i u svom mandatu obrađene su četiri koreografije i opreljeno je Društvo sa pet različitih narodnih nošnji. Posebno u tom vremenu je postigao što je predstavljao Crnu Goru na Međunarodnom festivalu u Bursi (Turska), 2011. godine. Aktuelni je predsjednik Pozorišnog društva „Divan” Petnjica, kojeg je i osnovao 2015. godine, kao prvo jedino Društvo takvog sadržaja u Petnjici. U ovom vremenu odrađene su četiri pozorišne predstave, od kojih tri su po tekstu i režiji predsjednika Društva. Nastupao je širom Crne Gore, regiona, Evrope. Učestvovao je i dva puta na Državnom festivalu dramskih amatera Crne Gore (2018, 2021. godine). Živi i stvara u Lagatorima, opština Petnjica.
Reho Ramčilović je značajno doprinio zavičajnoj književnosti kako svojim djelima tako i svojim radom na obrazovanju učenika godinama unazad.
Ljepotu pisane riječi Reha Ramčilovića u organizaciji JU Centar za kulturu predstavljali su prof. dr Draško Došljak, poznati književnici Braho Adrović i Veljko Veljović.
Pored književnika, na književnom opusu autora prof. Reha Ramčilovića recitovale su pjesme: Hana Muratović, Nejla Latić i Emina Ramčilović.
Na kraju prof. Ramčilović se zahvalio svim prisutnima koji su izdvojili vrijeme da prisustvuju premijernoj promociji njegovih knjiga, takođe prof. Ramčilović se zahvalio svim ljudima i institucijama koji su pomogli u realizaciji i kreiranju knjiga.
ALMINA LIČINA
U Beranama drugi ženski, književni fesfival “I literatura ima žensko lice” pod sloganom “Ja”
U Beranama će se od 19 do 21.novembra održati drugi ženski, književni fesfival “I literatura ima žensko lice” pod sloganom “Ja”.
Festival je okupio naka od najznačajnijih, ženskih autorki kao što su Maša Dabić, Adisa Bašić, Jasenka Lalović, Nadija Rebronja, Milica Vučković, Ana Golejshka Džikova, Dragana Tripković i mnoge druge.
Festival nije samo književni već je i ženski, te su se organizatori potrudili da publici ponude angažovane tribine kao što su ” Religija i feminizam” Rodno čitanje filma “Grudi” i mnoge druge. Za kraj je planirano da se održi prvi ženski marš na sjeveru pod sloganom ” I sjever je ženski” , a sve u cilju povećane vidljivosti žena iz malih manje razvijenih opština, ali i ruralnih područja.
Festival je imao odličnu kampanju kojom je poslao jasnu poruku da bez ženske solidarnosti ne može ni autentično ono naše “Ja” dobiti punoću izraza. Festival je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori, a realizuje ga NVO “Poligon za žensku izuzetnost Sofija”, na čelu sa Rebekom Čilović.
Svi programi će biti održani uz poštovanje mjera u borbi protiv pandemije.
RADIO PETNJICA SAZNAJE: ODT IZ BERANA ISTRAŽUJE SKRNAVLJENJE GROBA U TRPEZIMA
“Osnovno državno tužilaštvu u Beranama pokrenulo je istragu protiv A.T. iz Petnjice nakon što je Uprava policije CB Berane SP Petnjica podnijela krivičnu prijavu zbog djela povreda groba”, rečeno je Radiju Petnjica iz ODT Berane.
Prema informacijama Radija Petnjica u krivičnoj prijavi petnjičke policije stoji da je sedamdesettrogodišnji A.T. u potpunosti oštetio i uništio grob i grobno mjesto njegove sinovice u Trpezima. Policija je bila na licu mjesta nakon prijave 8. novembra ove godine. A.T. je saslušan i nakon toga upozoren da se ne smije približavati mjestu na kojem je, za sada u stepenu osnovane sumnje, izvršio krivično djelo skrnavljenje grobnog mjesta i groba.
Prema informacijama Radija Petnjica A.T. je napravio grobnicu za sebe i svoju suprugu na istom mjestu gdje je sahranjena Izeta Taraniš njegova sinovica.
Prema riječima Sadije Tarhaniš sesetre pokojne Izete, njen rođak je uklonio skelet da bi nakon toga izgradio i betonirao dvije grobnice.
Sadija Tarhaniš je Radiju Petnjica dostavila fotografije iz 2009. godine i one koje su fotografisane ovih dana, na kojima se vidi da je nadgrobni spomenik pomjeran i da je A.T. nakon intervencije policije, vratio nišan na drugo mjesto i u drugom položaju.
Druga fotografija: Radovi koje je izvodio Aziz Taraniš na istom mjestu
„Ostaci od grobnog mjesta pronađeni su nedaleko od groblja. Ne mogu da vjerujem da je on smogao snage da ukloni nadgrobni spomenik. Takođe, sumnjam da je uklonio i skelet moje sestre. Mislim da zemlja ne pamti ovakav događaj. Mezar moje sestre je star 56 godina, to je jedina uspomena koja nas je vezala za nju i naš rodni kraj“, kaže Sadija koja živi i radi u Holandiji.
Ona u razgovoru za Radio Petnjica kaže da je od rodibine iz Petnjice saznala da je A.T. priveden na saslušanje, nakon što smo slučaj prijavljen policiji.
“Policija je uradila svoj dio posla, poslije saslušanja je pušten na slobodu da bi sjutradan bio zatečen na istom mjestu kako nastavlja da radi na groblju.
Sama pomisao da bilo ko i bilo gdje na ovaj način skrnavi nečiji grob je nezamisliva. Prosto je nevjerovatno da se usudio i drznuo, da zbog nekog svog hira i ličnog interesa, na mjestu gdje je sahranjena druga osoba, započne izgradnju grobnice za sebe i ženu“, zaključila je Sadija Tarhaniš.
Svjedok događaja na vrbičkom groblju Sead Tarhaniš potvrdio tvrdnje Sadije Tarhaniš i kazao da je on obavijestio nadležne organe.
„Nakon prijave i saslušanja obaviješteni smo da je počiniocu tog gnusnog djela zabranjen prilaz grobnom mjestu na deset metara. Istog dana, A.T. je zatečen kako ponovo izvodi radove na groblju“, rekao je Sead Tarhaniš.
Iz petnjičke policije je nezvanično rečeno Radiju Petnjica da je A. T. bio lišen slobode, da je saslušan i da je na licu mjesta konstatovano oštećenje groba i grobnog mjesta, nakon čega je krivična prijava proslijeđena Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama.
E.K. i S.R.
AKCIJA MJEŠTANA ZASEOKA JOŠE: BETONIRALI NEJVEĆI USPON NA PUTU UZ POMOĆ LOKALNE UPRAVE
Mještani zaseoka Joše u Radmancima betonirali 60 mjetara najvećeg uspona na putu pravcu.
Uspon je predstavljao problem za vozače, a ugradnju betona takođe je pomogla lokalna uprava.
“Zahvaljujemo se lokalnoj upravi i očekujemo dalje ulaganje na ovom putnom pravcu naredne godine, kako smo dogovrili sa predsjednikom Agovićem.
Ovo je ujedno prva direktna investicija Opštine prema ovom zaseoku, dok naredne godine očekujemo asfaltiranje kilometar putnog pravca, koji će biti finansiran zajedničkim snagama građana i Opštine a za šta gradjani prikupljaju i finansiraju 30% od ukupne dužine”, zaključi li predstavnici mještana zaseoka Joše.
ENKO KORAĆ
