OPŠTINA: JAVNI POZIV ZA UGOVORNO ANGAŽOVANJE UČESNIKA ZA SPROVOĐENJE POPISA STANOVNIŠTVA

0

Za ugovorno angažovanje učesnika/ca za sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji će se održati od 1- 15. novembra 2023. godine i to:

INSTRUKTORA/KI: 4

OPŠTI USLOVI:

Punoljetni državijanin/ka Crne Gore;

Državljanstvo Crne Gore;

Kvalifikacija nivoa obrazovanja VI, VII1, VII2 i VI.

POSEBNI USLOVI:

Da upotrebljava jezik koji se koristi u području koje se popisuje.

PREDNOST ĆE IMATI KANDIDATI KOJI ISPUNJAVAJU I NEKI OD SLJEDEĆIH USLOVA:

Prebivalište u Opštini Petnjica, za koju aplicira (zbog poznavanja terena);

Da je lice nezaposleno;

Iskustvo u realizaciji statističkog istraživanja;

Iskustvo u održavanju obuka, organizaciji i koordiniranju aktivnosti sa većim brojem lica

DOKUMENTA KOJA SE PRILAŽU:

Prijava za učesnike/ce u popisu (Obrazac P-13);

Kopija važeće lične karte ili uvjerenje o državljanstvu;

Kopija diplome ili uvjerenja o završenom nivou i vrsti obrazovanja ili dokaz da je lice student/kinja;

Potvrda sa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za nezaposlena lica ili dokaz da je lice penzioner/ka;

Dokaz o statističkom iskustvu, kao i iskustvu u održavanju obuka, organizaciji i koordiniranju aktivnosti sa većim brojem lica (ugovor o djelu/potvrda/preporuke)

POPISIVAČ/ICA: 35 + 3 rezerve

OPŠTI USLOVI

Punoljetni državljanin/ka Crne Gore;

Državljanstvo Crne Gore;

Kvalifikacija nivoa obrazovanja IV, V, VI, VI1, VII2 iVIl.

POSEBNI USLOVI:

Da upotrebljava jezik koji se koristi u području koje se popisuje

PREDNOST ĆE IMATI KANDIDATI KOJI ISPUNJAVAJU I NEKI OD SLJEDEĆIH USLOVA:

Prebivalište u Opštini Petnjica, za koju aplicira (zbog poznavanja terena);

Da je lice nezaposleno;

Iskustvo u realizaciji statističkog istraživanja.

DOKUMENTA KOJA SE PRILAŽU:

Prijava za učesnike/ce u popisu (Obrazac P-13);

Kopija važeće lične karte ili uvjerenje o državljanstvu;

Kopija diplome ili uvjerenja o završenom nivou i vrsti obrazovanja ili dokaz da je lice student/kinja;

Potvrda sa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za nezaposlena lica ili dokaz da je lice penzioner/ka;

Dokaz o statističkom iskustvu (ugovor o djelu/potvrda/preporuke).

Kandidat/kinja se može prijaviti ili za instruktora/ku ili za popisivača/icu

Prijavu za učesnike/ce u popisu kandidati/kinje mogu preuzeti u prostorijama popisne komisije, ul. Centar 3, br. 11 Opština Petnjica, počev od 22. septembra i zaključno sa 1. oktobrom 2023. godine od 8 do 15 časova; ili je preuzeti sa sajta Uprave za statistiku: www.monstat.org

Popunjena Prijava za učesnike/ce u popisu i kompletna dokumentacija može se dostaviti lično ili poštom u roku od 10 dana u preciziranom vremenskom periodu, u zatvorenoj koverti svakog radnog dana od 8 do 15 časova, na adresu popisne komisije.

Na koverti je potrebno ispisati naziv mjesta za koje se aplicira (instruktor/ka ili popisivač/ica) i adresa popisne komisije, ul. Centar 3, br. 11, Opština Petnjica.

 

Više od 350.000 eura za podizanje nivoa svijesti o značaju zaštite reproduktivnog zdravlja

0

FORS Montenegro – Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore sprovodi projekat CARES Prekogranične aktivnosti u sektoru reproduktivnog zdravlja 2“  u saradnji sa javnim zdravstvenim institucijama kao korisnicima projekta. Projekat CARES 2 se realizuje u partnerstvu sa organizacijom Evropski centar za prava manjina sa Kosova i obuhvata opštine Petnjicu, Berane, Andrijevicu, Bar, Bijelo Polje, Gusinje, Plav, Podgoricu, Kolašin, Mojkovac, Rožaje i Ulcinj u Crnoj Gori i opštine Peć, Istok, Klinu, Dečane i Đakovicu na Kosovu.

Kroz pomenuti projekat, konkretno u oblasti koja zanima vaše slušaoce nastavljena je tradicionalno uspješna saradnja FORS Montenegra sa Opštom bolnicom i Domom zdravlja Berane i to prije svega kroz nabavku radiohirurškog noža u vrijednosti od oko 5.800€ (CARES) za Dom zdravlja Berane.

Pored toga ljekari pomenutih institicija – Dr Denis Kalač, Dr Hamdija Kolašinac i Dr Rajko Karličić učestvovali su na seminarima i okruglim stolovima na teme vezane za prevenciju, dijagnostiku i liječenje karcinoma dojke i karcinoma grlića materice. Medicinska sestra Tatjana Bulatović učestvovala je na prekograničnoj obuci u Baru na temu organizovanja škole za trudnice. Sa Domom zdravlja je uspostavljena i kontinuirana saradnja po pitanju kampanje preventivnih pregleda u urbanim i seoskim sredinama, dok je za kraj mjeseca predviđeno predavanje za žene o značaju prevencije u očuvanju reproduktivnog zdravlja na kojem će predavač biti speciajlista ginekologije i akušerstva – dr Jovana Mihajlović.

Projekat CARES 2, ima za cilj unapređenje kvaliteta usluga u sektoru reproduktivnog zdravlja i podizanje nivoa svijesti stanovništva o značaju zaštite reproduktivnog zdravlja, sa posebnom pažnjom usmjerenom na ranjive grupe stanovništva. Projekat finansira Evropska unija, sufinansira Ministarstvo javne uprave a Ugovorno tijelo za projekat je Ministarstvo finansija Crne Gore.

Pomenuti projekat predstavlja nastavak aktivnosti FORS Montenegra u ovoj oblasti kojim se nastoji doprinijeti unapređenju zdravlja ljudi u Crnoj Gori.

Na samom kraju iskoristili bi priliku da kratko podsjetimo vaše slušateljke na izuzetnu važnost redovnih preventivnih pregleda jer su karcinom dojke i karcinom grlića materice po pravilu bolesti koje napreduju duži niz godina i ukoliko se makar dvogodišnje vrše preventivni pregledi osiguraćete uspješnije liječenje ukoliko do bolesti uopšte dođe pa čak biti i u mogućnosti da spriječite pojavu karcinoma grlića materice. Pomisao „nemam simptoma“ nije razlog za odlaganje i izbjegavanje preventivnih pregleda iako jeste ohrabrujuća vijest jer u slučaju da su u organizmu počeli procesi u pravcu razvoja ovih karcinoma, postoje odlične šanse za potpuno izlječenje. Stoga bismo završili jednom važnom porukom –

Bolest ne bira religiju, godine, porijeklo ni obrazovanje.

Rano otkrivanje jeste ključ zaštite!

Neko bi dao sve za šansu koju vi još uvijek imate.

 

MURATOVIĆ ODGOVORIO AGOVIĆU: Gdje god sam bio borio sam se za svoj narod i opšte dobro, a protiv takvih kakvi ste vi i vama slični

0
Nastavljena je prepiska na relaciji predsjednik Opštine Petnjica Samira Agovića i nezavisnog poslanika Aldina Muratovića. Saopštenje Muratovića premosimo integralno.

,,Nije sramota gospodine Agoviću ništa raditi što je časno i u interesu opšteg dobra i ja se ponosim svojim prethodnim radom, čista obraza, ruku i svoje biografije a za vas ne vejerujem baš da se može reći tako !

Da krenemo redom vječiti predsjedniče najugroženije opštine u CG, ja sam u politiku ušao ne da radim za lične interese (da uzmem stan od jedne opštine, pa da “zaradim” stan u Podgorici od druge opštinske plate, da uzimam pare za radna mjesta, da asfaltiram seoske puteve novcem dijaspore knjižeci to na račun opštine, itd.), već sam živio od minimalne zarade, većinu života i bez radnog angažmana, ( kao i većina mojih Petnjičana a sve zbog takvih vizionara kakvi ste vi) jer nijesam htio da narušim svoje principe, ako već i znate sta su principi.
Kada pominjete moje prethodne političke stranke, sa ponosom mogu istaći da sam pripadao njima i gdje sam god bio borio sam se za svoj narod i opšte dobro, a protiv takvih kakvi ste vi i vama slični, na žalost niti se vratilo meni niti mom narodu, jer je ovo vrijeme poltrona, prevaranata i lopova (što vi jako dobro znate).
Kada je u pitanju naša opština Petnjica, ja je volim i radim srcem za nju, a ne interesom kao vi i mnogi drugi, pa vas pitam da niste kojim slučajem predsjednik i da nemate privilegija koje vas odnarodiše od običnog čovjeka da li bi ste uopste živjeli tu gdje ste? Gospodine Agoviću, prodavali ste je na mnogim mjestima (jeftino) i resurse i bošnjački narod, svjedoče tome i 90-te, a i mi mlađi, za razliku od vas mi se ponosimo i kao Bihorci, i kao Bošnjaci sa cjelovitim nacionalnim i vjerskim identitetom, dok ste vi jedne izbore pjevali pjesme i nosili zastave, kako bi vam bio veći politički interes u tom trenutku.
Na kraju, kad smo kod izdaje pa davno ste vi počeli sa izdajom, kada je bilo najteže našem narodu, izdali ste SDA i prešli u agresorski DPS, koji je snažno pomagao agresiju na Bosnu i Hercegovinu i na Bošnjake Sandžaka. Rezultat tvoje izdaje je da je Bihor uspješno raseljen i da u Bihoru živi manje Bihoraca, nego u jednom od gradova Luksemburga, a da ne pričam o ostatku svijeta.
Biće mi zadovoljstvo na sjednici Skupštine Opštine Petnjica da diskutujemo o svim temama u interesu naših građana, samo nemoj da zabranite direktan prenos sjednice, kao što to radite u zadnje vrijeme, da bi građani mogli da čuju i ocijene ko je u pravu!
Radujem se tome kada će i časni ljudi iz DPS-a konačno baciti vaše okove( vjerujem da vam je to skora sudbina ) i raditi u interesu svih građana naše Petnjice”

VIII INTERNACIONALNI FESTIVAL IZVORNOG STVARALAŠTVA PETNJICA 2023.

0

U JU Centar za kulturu Petnjica, pod pokroviteljstvom Opštine Petnjica u organizaciji Udruženja folklornih ansambala Crne Gore i Kultutno-umjetničkog društva ,,Bihor” u subotu 23.09.2023. godine sa početkom od 18.00h organizuje VIII Internacionalni festival izvornog stvaralaštva 2023.

Nastupiće brojna kulturno-umjetnička društva, kako iz Crne Gore, tako i regiona.

Učesnici:
KUD “BIHOR” – Petnjica

IVAN BARAĆ – Siroki Brijeg
Ljerica, diple, svirala i izvorni napjevi iz Zapadne Hercegovine

KUD “BAJRAM ŠABANI”
Izvorna grupa – Kumanovo

SHKA “BRESANA” Brodosaně – Dragash

KUD “SRPSKI JELEK”,
Ženska pjevačka grupa -Čačak

KUD “IVAN PLANINA” – Tarčin – Sarajevo
Izvorna grupa

KUD “MLADOST” – Podgorica
K
UD “BRVENICA” . Raška
Mješovita pjevačka grupa

JURE MILOS – Grude
Ljerica, gajde, svirala i izvorni napjevi iz Zapadne Hercegovine

STOJAN VĄSIĻIJEVIĆ – frula
ČAČAK

MILAN VUJOVIĆ – gusle
Nikšić

FA “CRNA GORA” . Podgorica
Mješovita pjevačka grupa

KUD “BIJELO POLE” – Potoci – Mostar
Pjevačka grupa

ALJO MEDUUJANIN – Plav- Tambura
Udruženje narodnog stvaralaštva
“ĐURĐEVI STUPOVI” – Berane

ŠĶRIJEUJ EMIR – Saz -Skoplje

 

KADETI FK PETNJICA OSVOJILI PRVI BOD, U SUBOTU PROTIV FK ADRIA POD REFLEKTORIMA

0

Kadetska selekcija našeg tima je u ponedeljak u okviru 6-og kola takmičenja u Drugoj kadetskoj ligi Crne Gore, osvojila prvi bod. Na domaćem terenu u Gusarama su odigrali 0:0 protiv vrsnjaka iz OFK Titograd iz Podgorice.

Utakmicu je krasila borbenost oba tima,veliki broj šansi na obe strane,pa je neriješeno na kraju mozda i najrealniji rezultat.
Naši momci su u poslednjih 15-ak minuta imali i igrača više,kada je isključen gostujući igrač zbog drugog žutog kartona,ali nisu uspjeli da materijalizuju brojčanu nadmoć.
Moramo pomenuti golmane oba sastava,koji su se posebno istakli svojim partijama, odnosno dobrim intervencijama.
,,U subotu, 23.09.2023.godine,sa početkom u 20:30h, na terenu u Donjoj Gorici,naša ekipa ce gostovati FK Adria i to će biti prva utakmica koju će jedna naša selekcija igrati u večernjem terminu pod reflektorima”, saopštili su iz Uprave FK Petnjica.
ERIS BABAČIĆ

AGOVIĆ PORUČIO MURATOVIĆU: JE LI SRAMOTA IZDATI JEDNU, PA DRUGU I TRČATI U NARUČJE TREĆE PARTIJE I U SRED UTAKMICE MIJENJATI DRES I TRIBINU…

0

Predsjednik Opštine Petnjica Samira Agovića obratio se saopštenjem reagujući na navode nezavisnog odbornika Aldina Muratovića. Saopštenje pšrenosimo integralno bez uredničke intervencije.

 

“Zbog naših građana i javnosti želim da se osvrnem na tendiciozne navode „nezavisnog odbornika“ Aldina Muratovića. Moja reakcija je najprije zbog sramote o kojoj ovaj odbornik „opšte prakse“ i odbornik više partija u jednom sazivu i odbornika koji trenutno pokušava da se uevropejči priča. Sramota ili sram je sastavni dio svakog odgovornog i moralnog ljudskog bića, iz kategorije pripadnika pojedinaca koji ovu pojavu kad tad dožive ili osjete pripadam i ja. Ko ovo razumije nema ništa sporno niti neprimjereno. Medjutim, kad nam to neko u ovom slučaju, šetajući odbornik pominje sramotu, morate ga pitati:

  • Jel sramota izdat jednu partiju?
  • Jel sramota izdat drugu partiju?
  • Jel sramota trčati u naručje treće, koja Vas hoće, ili mozda nece?!
  • Jel sramota u sred utakmice mijenjat dres i tribinu?
  • Nadalje, da li je za jednog odbornika jedne Opštine ( matične) sramota kvalifikovati je na tendiciozni način da je najgore rangirana opština?

Činjenica je da smo najmanje razvijena opština po zvaničnoj statistici, i to niko ne želi niti da krije, niti da zanemaruje. O tome smo nekoliko puta govorili zašto je to tako. Zbog javnosti, kazaću da smo od 1957. godine ( uzimam taj period jer imamo relevantne podatke i činjenice, koji su nam dostupni). To je period kada je ovaj kraj stagnirao u ekonomskom smislu, a za mnoge druge bio period intenzivnog razvoja. Takav trend je gotovo obilježio proteklo vrijeme sa malim izuzetkom sredinom 80 – tih do 1991. godine kada se nešto i dešavalo u ovom smislu. Od tog perioda pa do povrtaka statusa Opštine, manje više svi znamo šta se dešavalo, pa neću elaborirati taj period.

Ono što jeste za isticanje za ovu priliku jeste period najdinamičnijeg razvoja naše opštine, tu svakako mislim na period od 2013. godine do danas. Za ljude koji realno posmatraju stvari i ljude koji razumiju da se preko noći ne može sve promijeniti i biti sve bolje dovoljno imamo relevantnih podataka da nas nije sramota. Valjda bi trebalo biti veća sramota za onoga ko uložena 23 miliona u razne projekte na području naše opštine ne želi da vidi, ili da prihvati i prizna kao činjenicu.

Što se tiče projekta rekonstrukcije glavnih ulica, sramota je što navodite neprecizne podatke kada kažete da su dva puta sredstva propala.

Samo se u jednoj budzetskoj godini i to 2018. Godine, podsjeticu Vas, tadasnja Uprava javnih radova raspisala tender za izvođenje radova da je na tenderu najpovoljnija ponuda bila od strane firme Tošković i da do realizacije projekta nije došlo našom krivicom i greškom. Vi vrlo dobro znate istinu o tome, a ja sam u veoma često govorio u detalje oko ovog problema i jasno saopštavao da nije ni naša krivica ni naša sramota. U 2019 godini smo uplatili sredstva za eksproprijaciju i time završili našu konačnu obavezu sa ovim projektom.

Sa indigacijom odbacujem Vaše navode  da hocemo nešto da krčmimo, to nikada nismo radili niti je to naš način rada. I druge opštine na sjeveru su dobile po milion i ne znam kako su one to predstavile javnosti, mi  smo bili vrlo transparentni i vrlo smo ponosni na to. Reagovao sam da ne bi bilo sramota što nisam reagovao, na građanima je da sude ko treba da se srami po ovom pitanju necu više opterecivati javnost, a sa odbornikom Muratovićem biće prilike na Skupštini ako bude imao inspiraciju da pričamo i o sramoti, političkom moralu, etici, činjenju ili nečinjenju, o ljubavi prema zavičaju, prema ljudima iz zavičaja, naravno na civilizovan i demokratski način”.

SLUŽBA LOKALNIH PRIHODA OPŠTINE PETNJICA: POREZ IZMIRITI DO 31. OKTOBRA

0
Iz Službe lokalnih prihoda opština Petnjica obavještavaju poreske obveznike sa teritorije opštine da su dužni da u što kraćem roku izmire svoje poreske obaveze za porez na nepokretnost i izmire svoja preostala dugovanja i zaduženja za tekuću godinu.

,,Svi poreski obveznici su dužni da izmire poreska dugovanja u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnost tj. članom 15 ovog Zakona, kojim je propisana dužnost poreskog obveznika da plaća u dvije jednake rate, i to prvu do 30. juna, a drugu najkasnije do 31. oktobra 2023. godine.
Nepoštovanjem ovog člana propisane su novčane kazne za pravna lica od 2.000,00 do 20.000,00 eura, za preduzetnike od 500,00 do 3.000,00 eura i za fizička lica od 250,00 do 2.000,00 eura.
Napominjemo da na iznos poreza koji nije uplaćen u zakonskom roku, obraćunavaće se i kamata, a u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji tj. članom 95 ovog Zakona.
Kako bi se izbjeglo podnošenje prekršajnih prijava, postupci prinudne naplate, stavljanje hipoteke na nepokretnostima, apelujemo na sve poreske obveznike da blagovremeno izmire svoja poreska dugovanja.
Poreska Rješenja i obrazloženje u vezi istih se mogu podići u prostorijama poreske službe broj 13, radnim danima od 09:00 do 14:00 h.
Porez možete uplatiti na žiro račun opštine Petnjica br. 565-6478014-92, svrha: Porez na napokretnost, uz obavezan poziv na broj AOP-a, kao i na blagajni opštine Petnjica, kancelarija broj 13”, saopštili su iz Službe lokalnih prihoda

TU OKO NAS

0

Čast pojedincima, ali većina naroda Jugoistočne Evrope, pogotovu Balkana, ne posjeduju minimum ekološke kulture i prosvijećenosti.

Kao i obično kada se nađem u Bihoru i danas idem u jutarnju šetnju. Vazduhu i svemu što su Bog iliti priroda stvorili – prigovora nema;Skoro svaki pedalj zemlje pokriven je rastinjem i gustom čekinjastom travom.

Jutarnja rosa polako nestaje sa vrhova travku. Nebo je mirno more iznad naših glava. Izmiče septembar, najljepši mjesec u Bihoru.

Putem koji čine duboke vododerine primičem se uzvišenju koje kao međaš stoji između dva bihorska sela – Laze i Trpezi.

Na samom vrhu brda, na zaravni veličine školskog dvorišta, nalazi se repetitor za primopredajnike radio i televizijskih signala. Nadmorska visina 1.010 metara.

U blizini samog predajnika – nedavno izgrađen ljetnjikovac sa dva veća drvena stola i četiri klupe. I Sve je u ambijentalnom stilu. Pogled na sve četiri strane doseže do u beskraj. Na sve strane štrče vrhovi dalekih planina.

Čast pojedincima, ali većina naroda Jugoistočne Evrope, pogotovu Balkana, ne posjeduju minimum ekološke kulture i prosvijećenosti.

Očito, poneko i obilazi ovo malo izletiŝte sa nedavno izgrađenim ljetnjikovcem pored kojeg jutros zatičem ognjište i oko njege prazne pivske flaše, konzerve, nagorelu plastiku…

Slika i prilika današnje Crne Gore i Balkana.

Sve je to moglo stati u one iste kese u koje je donešeno da bi izletnicima boravak na vrhu brda, obraslog mladim borovima, učinilo ljepšim.

Ali, ovo je Balkan, ovo je Crna Gora, ovo je Bihor!

Iza izletnika ostaje ruglo koje svjedoči ko smo i gdje smo.

Nekako smo i privikli na mini deponije svuda duž lokalnih puteva u ovom dijelu planete, ali, možemo li bar poštedjeti izletišta kojih, istini za volju, i nemamo previše.

Odgovorni za red i nered u opštinama, opijeni borbom za vlastite položaje, ne primjećuju otpad u koji polako ali sigurno zarastaju.

Za ljubav prirode koja nezaustavljivo buja sjutra ću ponovo izaći do ljetnjikovca na brdu, pokupiti đubre i ponijeti u najbliži kontenjer.

I za kraj: Gospodo, vi koji ostavljate gomile smeća za sobom – niste ga ostavila kraj puta, niti na izletiŝtu – ostavili ste ga, dobro upamtite, pod svojim jastukom.

FAIZ SOFTIĆ/POBJEDA

DURAKOVIĆ ODGOVORIO AGOVIĆU: VIŠE JE IBRAHIMOVIĆ URADIO ZA PETNJICU I ČITAV SJEVER, NEGO VI I VAŠI MINISTRI ZA 30 I KUSUR GODINA

0

Predsjednik Opštinskog odbora BS Petnjica Ervin Duraković reagovao je na navode predsjednika opštine Petnjica Samira Agovića.

Reagovanje prenosimo u cjelosti.

“Odlazeći predsjednik opštine Petnjica gospodin Samir Agović je reagujući na komentar predsjednika OO BS Petnjica Ervina Durakovića iznio niz neutemeljenih optužbi na račun Bošnjačke stranke i njenog predsjednika, gospodina Ervina Ibrahimovića.

Gospodin Agović, u svom maniru, za sve svoje neuspjehe pokušava pronaći krivca u nekom drugom. Tako i po pitanju realizacije projekata Reciklažnog centra i Prečišćivača otpadnih voda, pokušava svaliti kriviti na sve druge, na čitav svijet, samo da on ne preuzme ni dio odgovornosti, zaboravljajući pritom da je još uvijek prvi čovjek opštine i da snosi najveću odgovornost.

U tom svom uzaludnom pokušaju, pokušava svaliti krivicu na BS i predsjednika Ibrahimovića za nepostojanje investicija u Petnjici. A odlično zna da je BS i predsjednik Ibrahimović više uradila za Petnjicu i čitav sjever, gdje dominantno žive pripadnici našeg bošnjačkog naroda, nego čitava Agovićeva partija i njihovi ministri za 30 i kusur godina. To su građani jasno prepoznali na posljednim parlamentarnim izborim, a što će i potvrditi na predstojećim lokalnim.

Građana radi, reći ćemo za je za investicije potrebno stvoriti povoljan ambijent što je dužnost lokalne samouprave, a najviše gospodina Agovića. Neće investicije same doći, potrebno ih je privući ili odbiti. A odlazeći predsjednik konstantno radi ovo drugo.
Ni ovih dana lokalna vlast u Petnjici nema vremena da se bavi obezbjeđivanjem povoljnog ambijenta za investicije niti problemom iseljavanja, jer su preokupurani, posebno Samir Agović, raspodjelom miliona iz ekonomskog državljanstva i obezbjeđivanjem nedostižnih 16,  odborničkih glasova za usvajanje Odluke kojom bi to “rasporedili”, istovremeno se pribojavajući i “gusinjskog scenarija”.

Jednom riječju, dok Petnjica stagnira i iseljava, naš Samko se češlja”.

AMBASADOR ZEĆIR RAMČILOVIĆ: ZA BOLJU ROBNU RAZMJENU NEOPHODNA I BOLJA SAOBRAĆAJNA POVEZANOST

0

“Kada sam stupio na dužnost ambasadora u Crnoj Gori, već u svojim prvim kontaktima, kako sa predstavnicima institucija, biznis zajednice, civilnog sektora, tako i sa ljudima u svakodnevnoj komunikaciji, osjetio sam tu toplinu i bratski odnos koju imaju građani Crne Gore prema nama iz Sjeverne Makedonije. I upravu ste, dijelimo mnogo toga zajedničkog, i ne samo od vremena Jugoslavije, već i mnogo prije, duboki su korijeni odnosa dviju država i njihovih naroda. To jeste olakšavajuća okolnost, motiv za rad, ali je i dopunska odgovornost da se ti odnosi njeguju i jačaju.

            U proteklom periodu ostvario sam veliki broj sastanaka, kako sa zvaničnicima Crne Gore, centralne i lokalne vlasti, tako i sa biznis zajednicom i dijasporom. Moje je da iniciram i predlažem, a nosioci vlasti imaju obavezu da ostvaruju radne posjete, da sarađuju i stvaraju bolje uslove u svim sferama života na bilateralnom, ali i mutilateralnom planu. I u tom dijelu u proteklom periodu ostvaren je veliki broj posjeta na najvišem nivou, sastanaka, a potpisana su i dva memoranduma za saradnju. Svakako ovo je samo početak, vjerujem da će u narednom periodu doći i do održavanja sastanka Mješovite komisije za ekonomsku saradnju koja bi stvorila preduslove za još značajnije procese. I osim navedenog, pored kulturne saradnje, proizilazi i jedan od glavnih prioriteta, da pored odličnih bilateralnih odnosa u mnogim sferama, ojačamo i ekonomsku saradnju. Zato sam, osim sa institucijama iz ekonomskog sektora, te Privrednom komorom, ostvario i mnoge sastanke sa biznis zajednicom, lokalnim samoupravama, pravio kontakte i pomogao komunikaciju između zainteresiranih strana, a sve u cilju bolje ekonomske saradnje”, kaže Zećir Ramčilović, ambasador Sjeverne Makedonije za Crnogorski portal na pitanje koje su njegove prve aktivnosti i prioriteti od stupanja na dužnost  imajući u vidu i da su Crna Gora i Makedonija još u jugoslovenskoj zajednici i kasnije uvijek imali dobre prijateljske odnose.

CP:Za razliku od odnosa u oblasti odbrane, kulture, unutrašnjih poslova koji su, može se reći, na visokom nivou između Crne Gore i Sjeverne Makedonije, ekonomski odnosi koji su takođe važni za obje zemlje, nijesu najbolji. Kako ih poboljšati, odnosno šta treba konkretno učiniti da bi i investicije iz jedne zemlje u drugu i robna razmjena bile veće?

Zecir Ramčilović: Ono što je očigledno je više nego odlična saradnja u pomenutim sektorima. Kultura je nešto što najviše vezuje naše narode i ona daje dodatni impuls svemu, makedonska kultura, preko muzike, umjetnosti, pozorišta, književnog stvaralaštva je redovno prisutna na događajima i odlično prihvaćena od crnogorske publike. Ne mogu, a da ne spomenem po prvi put održani koncert Makedonske filharmonije, pijaniste Simona Trpčevskog, zatim već četiri gostovanja legendarnog Vlatka Stefanovskog ove godine, pozorišta, književnici, i to ne smijemo zanemariti jer nikad nije dovoljno takvih događaja. Sve je to dopunski olakšao i sporazum u oblasti kulture na bilaterlanom planu, ali i na mutilateralnom, kao što je UNESKO. Saradnja između bezbjednosnih sektora, u pravcu borbe sa organiziranim kriminalom, migrantima, obuke, vježbi, te kao članice NATO-a, ta saradnja i međusobna podrška je dopunski ojačana.

            E sad, u pravcu ekonomske saradnje, kao što sam već napomenuo, da je unapređenje iste jedan od mojih prioriteta, ipak ne bih se složio sa Vama da ekonomski odnosi nijesu dobri, već da postoje realni uslovi da budu bolji i intenzivniji. Prvo, ono čega moramo biti svjesni je da Sjeverna Makedonija, kao i Crna Gora nemaju veliki investicijski potencijal, a uslovi za investicije i otvaranje novih biznisa su nam slični. Tako da u tom pravcu, često ekonomske forume različitog tipa koristim i za prezentaciju uslova za investicije u Sjevernoj Makedoniji, ali ono što volim da potenciram i mislim da je jako važno za obje države, je zajednički preko raznih regionalnih inicijativa da se uspostave određeni parametri i kriterijumi koji bi važili i za druge zemlje u regionu, jer neke države u regionu imaju više resursa za povoljnosti, za subvencioniranje, veća su tržišta i često imamo nelojalnu konkurenciju u pogledu privlačenja stranih investicija. Tu postoji polje za saradnju i zajednički interes Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Ono za šta postoji realna mogućnost je povećanje robne razmjene i turističkog prometa. Posljednjih godina, obim robne razmjene se iz godine u godinu povećava, i prvi put je u protekloj bila preko 40 miliona eura, a zaključno sa mjesecom julom ove godine ona je već prešla 25 miliona eura, i veća je za preko dva miliona od istog perioda prošle godine. Tako da idemo u dobrom smjeru, promocija i afirmacija, vezivanje biznis sektora je neophodno, svi preduslovi postoje, a makedonski izvoz koji čine, uglavnom, prehrambeni proizvodi imaju više nego dobar prolaz u Crnoj Gori, a tako je i obrnuto. Takođe, iako Sjeverna Makedonija ima veliki suficit u pogledu robne razmjene, Crna Gora ostvaruje daleko veći turistički promet od makedonskih turista, ali i tu postoji prostor za povećanje istog, pa čak i za zajedničkim nastupima na svjetskim tržištima turističke potražnje.

CP:Da li za bolju ekonomsku saradnju postoje barijere, da li su to možda neki zakonski propisi i ako jesu koji?

Zećir Ramčilović: Zakonski okvir je relativno dobar, a institucije zbog odličnih bilateralnih odnosa, uglavnom revnosno rade svoj posao i nema nekih značajnih primjedbi trgovaca. Transport uslovljava i infrastruktura, a mogla bi se smanjiti i zadržavanja na granici. Robna razmjena se vrši u okviru dogovora CEFTA i dogovora za ekonomsku saradnju dviju država. CEFTA dogovor liberalizira trgovinu industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, a pojednostavile su se i procedure carine, priznavanja dokumenta i sl. Ipak postoji prostora za dalju liberalizaciju, preko CEFTE, Berlinskog procesa, ali i preko drugih regionalnih inicijativa. Mi imamo i pozitivna iskustva inicijativom Otvoreni Balkan, koja zbog manjeg broja zemalja je i konkretnija, ali ista je pozitivno djelovala i na Berlinski proces. Svi ovi procesi su kompatibilni i trebaju se iskoristiti sve komparativne prednosti i mogućnosti.

CP:Je li i saobraćajna infrastruktura i povezanost između naše dvije zemlje koja objektivno može i treba da bude bolja, jedan od problema za bolju razmjenu robe? Da li ima nekih i kakvih najava da se na ovom polju nešto u skorijoj budućnosti uradi?

Zećir Ramčilović: Da, dobro ste primijetili. I saobraćajna infrastruktura je jedan od problema za bolju robnu razmjenu, ali i za veći turistički promet. Najbliži putni pravci između dvije države nijesu povezani autoputevima, a činjenica je da obje države, a posebno Crna Gora mora da unaprijedi svoju putnu mrežu prema susjednim državama. U ovom dijelu Sjeverna Makedonija i Crna Gora imaju zajednički interes da podstaknu razvoj i regionalnih projekata, poput Jadransko-Jonskog pravca koji prolazi niz Crnu Goru i koji je odlična mogućnost za države u regionu jer se povećava i spaja šire tržište. Takođe, bliža povezanost željeznicom ne postoji, a na žalost ne postoji ni direktna avio linija. U proteklom periodu imao sam više sastanaka sa predstavnicima i kompanijama iz ovog sektora, inicirao neke sastanke, ali i predložio određene mogućnosti za uspostavljanje direktne avio linije na relaciji Skoplje – Podgorica ili Skoplje – Tivat. Postoji zainteresiranost, neke od kompanija već prave analize i ja se nadam da će biti pomaka i na ovom polju čime će se olakšati povezanost i prevoz putnika, turista, te biznis zajednice u cilju povećanja ekonomske, ali i svake druge saradnje.

CP:Privrednici Crne Gore i Sjeverne Makedonije u proteklom periodu imali su poslovne forume vjerovatno će ih biti i ubuduće. Takođe se u javnosti pominjalo da se planira održavanje zajedničke sjednice Vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Dok se ne formira nova Vlada Crne Gore i prođe određen vremenski period jasno je da je to na čekanju, ali ipak da li je Vlada vaše zemlje zainteresovana za održavanje takve sjednice?

Zećir Ramčilović: Biznis forumi su jedan od dokazanih mehanizama za bolju ekonomsku saradnju, a nosioci tih procesa su privredne komore dviju država koje imaju odličnu saradnju i ta praksa će se nastaviti. Svakako, značajni su i susreti biznis sektora u okviru saradnje lokalnih samouprava, koje takođe su otvorile i neke procese ekonomske saradnje. Što se tiče održavanja zajedničke sjednice Vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a to je jedno i od mojih zalaganja, napravljeni su svi potrebni razgovori i premijeri dviju država su saglasni da je održavanje iste više nego značajno za obje zemlje. U institucijama se radilo i na mogućim i prioritetnim tačkama, kao i na održavanju  već pomenute sjednice Mješovitog komiteta za ekonomsku saradnju kao prvi korak, ali s obzirom da još nije izabrana nova Vlada, a u želji da se to što prije desi, vjerujem da će ista prepoznati značaj ove inicijative i za Crnu Goru, a pozicija naše zemlje po tom pitanju je jasna, jer je to uvijek odlična mogućnost za realizaciju postojećih i iniciranje novih projekata i procesa.

B.Pejović/CRNOGORSKI PORTAL

LINK: https://crnogorskiportal.me/sadrzaj/12391