Osnovna škola Trpezi je organizovala više aktivnosti u okviru realizacije medjunarodnog projekta “Eko – škole”.

„Kako bi se učenici podstakli na aktivno uključivanje i brigu o svom okruženju, naša škola priključila se međunarodnom programu Eko-škole. Međunarodni program Fondacije za obrazovanje za životnu sredinu (FEE) – „EKO-ŠKOLE“ ima za cilj podizanje svijesti učenika da postanu glavna pokretačka snaga promjena održivog društva, kroz zabavu i aktivno učenje” kazali su iz ove škole.

Prve Eko-škole počele su sa radom 1994. godine u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji, uz podršku Evropske komisije.Trenutno je više od 11 miliona učenika i studenata uključeno u program Eko-škola u preko 60 zemalja svijeta.

,,Ovaj program je idealan način za školu da otpočne unapređenje uticaja škole na životnu sredinu, što prestavlja promjenu koja neminovno dovodi do održive, rentabilne i odgovorne školske sredine. Ovaj program se realizuje najprije u učionici, zatim na nivou škole i na kraju podstiče promjene u lokalnoj zajednici. Koordinator za realizaciju projekta u našoj školi je Alma Agović, profesorica engleskog jezika koja zajedno sa našim učenicima i nastavnicima, od decembra 2018.godine aktivno radi na realizaciji aktivnosti planiranih akcionim planom” kazala je direktorka škole, Nermina Duraković Pačariz.

Duraković – Pačariz je rekla da je ovo prilično zahtjevan program koji se sastojao od nekoliko koraka.

,,Prvi korak bio je ocjena stanja životne sredine koji smo sproveli anketiranjem učenika. Rezultati ankete uticali su na naš dalji rad. Sljedeći korak bio je uređenje školskog dvorišta koji je obuhvatio oslikavanje školskog dvorišta, društvenih igara, zasađivanje novih biljaka, ocrtavanje parking mjesta, čišćenje školskog igrališta i tribina. Jedna od najbitnih aktivnosti koju smo realizovali u okviru ovog programa jeste izgradnja učionice u prirodi. Smatramo da će ovakav tip učionice našim učenicima proces usvajanja gradiva učiniti zanimljivijim.”

,,Dokaz da naši učenici marljivo i sa zadovoljstvom učestvuju u aktivnostima kojima se podstiče briga o okruženju jeste učečšće naše Ajle Novalić, učenice petog razreda, u međunarodnoj video kampanji povodom 25 godina uspješne realizacije ovog programa. Kampanja pod sloganom „Moć je u mojim rukama“ u organizaciji Fondacije za obrazovanje o životnoj sredini, imala je za cilj da uključi sve aktere u okviru globalne mreže Eko-škola kako bi naša poruka doprla do globalne zajednice” dodaje direktorka škole.

,,Dan škole naši učenici: Amin Skenderović i Šejla Huremović pjesmom „Reciklaža“ kao i Daris Huremović, pjesmom „Čuvajmo planetu“, takođe su iskoristili kako bi lokalnoj zajednici prenijeli poruku i podigli svijest građanja o reciklaži i očuvanju životne sredine.” kazala je za naš portal direktorka škole,
Nermina Duraković Pačariz.

ALMINA ŠABOTIĆ

OŠ Trpezi

1 of 25

Za oko 30-tak mališana predškolskog uzrasta isturene jedinice dječjeg vrtića “Radmila Nedić” u Petnjici, juče je organizovana tradicionalna šetnja, čime je svečano ozvaničen kraj školovanja u vrtiću.

Defileom od OŠ “Mahmut Adrović”, mališani su prošetali kroz Petnjicu do Centra za kulturu gdje je priređen kulturno zabavni program i mališanima simbolično uručene diplome o završenom predškolskom obrazovanju.

D.B.

Šetnja najmlađih stanovnika Petnjice

1 of 7

z

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i Ministar poljoprivede Milutin Simović, boraviće u nedelju (2.jun) u radnoj posjeti opštini Petnjica.

Boravak ministra Simovića Petnjici će biti prilika da uruči rješenja o grantovima u iznosu od 10 hiljada eura za mlade farmere sa područja Crne Gore.

Simović će biti i gost Radija Petnjica.

Intervju sa potpredjednikom Vlade i ministrim poljoprivrede možete slušati na talasima radija kao i na FB stranici Radija Petnjica

Predstavnici Uprave javnih radova Miomir Peruničić i Safet Tahirović, boravili su u Petnjici i sa čelnim ljudima lokalne uprave Samirom Agovićem i Mehmedom Mešom Adrovićem, razgovarali o projektima koji se tiču uređenja užeg gradskog jezgra.

„S obyirom na to da dva projekta u Petnjici već duže vrijeme nijesu realizovani u skladu sa predviđenom dinamikom, tražili smo da nas posjete odgovorni ljudi iz Uprave javnih radova i da na licu mjesta utvrdimo objektivnu situaciju oko mogućnosti brzog nastavka radova na sanaciji Koraćkog potoka, ali i konačno na početku realizacije projekta koji se tiče modernizacije gradskih ulica.

Što se tiče Koraćkog potoka, lokalna uprava je naknadno preprojektovala projekat iz razloga što su mještani obalskog naselja insistirali da se regulacija potoka i most pješački preko rijeke Popče, ambijentalno i funkcionalno uklope i da budu funckionalna oba objekta.

Prethodnim projektom je predviđeno da se od glavne ulice ka rijeci Popči, ugrade betonske cijevi. Međutim, zbog njihovih gabarita bila je opasnost da ta buduća trasa pješkog puta ili staze, bude mnogo visočija od samog mosta. Ukopavanjem cijevi na nižoj koti nije bilo moguće jer bi se moglo desti da dođe do punjenjna cijevi iz korita rijeke što bi izazvalo određene probleme pa se pristupilo rješenju da se novi projekat uradi sa kojim se definisalo da će se regualcija potoka nastaviti u tzv. kutijastim betonskim elementima.

Tender očekujemo da se brzo raspiše. Što se tiče ulica, tu takođe imamo određene probleme, a koji se tiču problema kanalizacione mreže, jer to takođe nije ranije definisano pa je tehnički veoma zahtjevno riješiti sistem podzemnih instalacija ( otpade vode, vodovod, elektro-instalaicije ).

Predstavnik izvođača radova kompanije „Toškovi“ je izvršio određena mjerenja i ponudio novo rješenje za ove probleme jer u jednom dijelu ove lokacije će biti i nova kanalizaciona mreža za budući biljni prečišćivač koji će biti za kako poslovne tako i za privatne objekte iz centra Petnjice o čemu će biti upoznat nadzor i očekujem da preduzeće „Tošković“ krene sa pripremnim radovima.

Vjerujem da ćemo i određene imovinske odnose riješiti i da će taj projetak, kako su obećali iz ovog preduzeća, biti završen za tri mejseca“, istakao je predsjednik opštine Samir Agović za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

Urednik portala Standard Samir Rastoder uhapšen je juče nedaleko od Kraljeva i tako zaustavljen u obavljanju radnog zadatka, nakon čega su ga službenici srbijanske policije i agenti BIA-e neosnovano maltretirali punih šest sati, isljeđivali i skidali do gole kože! Tom prilikom, Rastoder je nezakonito pretresan, a oduzet mu je i mobilni telefon, koji je sve vrijeme njegovog zadržavanja bio u rukama agenata, koji su ga po svemu sudeći detaljno pregledali. Rastoder je pušten sinoć nakon što je uredništvo nestanak prijavilo crnogorskoj policiji i uputilo poruke na njegov broj da će slučaj tretirati kao otmicu. Rastoder je bio na radnom zadatku i u proputovanju kroz Kraljevo, zaustavljen je oko 14.30 časova, kada ga je policija opkolila sa petoro automobila i u nalik na filmsku akciju izvukla iz vozila njega i vozača jedne taksi firme, koju je angažovao portal Standard.

Urednik Standarda juče ujutro prešao je granicu na prelazu Dračenovac i preko Novog Pazara, Raške, Kopaonika, stigao do Kruševca. Međutim, tokom putovanja primijetio je više nepoznatih vozila, koja su ga konstantno pratila i kretala se ispred i iza automobila u kojem su se nalazili on i vozač.

U konsultaciji sa glavnom i odgovornom urednicom Jasminom Muminović, Rastoder je odlučio da odustane od zadatka i da se vrati u Crnu Goru. Ipak, u tom trenutku nepoznata pratnja nije odustajala, već je napravila obruč u kretanju na putu između Kruševca i Kraljeva, gdje se u jednom trenutku pojavila saobraćajna patrola i zaustavila vozilo.

U momentu zaustavljanja, pored dva vozila sa policijskim oznakama, taksi auto u kojem su bili Rastoder i vozač opkolila su još tri automobila uz upaljene rotacije. Tada su im naredili da izađu iz vozila, stave ruke na haubu i rašire noge, kako bi ih pretresali. Sve se to odigravalo naočigled brojnih prolaznika, od kojih su neki i snimali neuobičajenu akciju.

Poslije pola sata držanja raširenih ruku, nogu i detaljnog pretresa vozila, Rastoder i vozač su privedeni u zgradu policije u Kraljevu, a auto odveženo u garažu iste zgrade.

Uprkos upornom insistiranju da mu se objasni povod takvog postupanja, Rastoder nije mogao dobiti odgovor od brojnih policajaca i inspektora, koji su ih „opservirali“.

Nastavak torture

Nakon ulaska u prostorije policije slijedi nastavak torture, koja je trajala više od pet sati. U nekoliko kancelarija i na više spratova mijenjali su se inspektori kriminalističke policije i agenti BIA-e, koji su kroz razna pitanja pokušavali da iznude odgovore Rastodera, od povoda dolaska u Srbiju do stavova o trenutnoj političkoj situaciji u toj susjednoj državi.

Interesovali su se za rutu kretanja, stajanja, fotografisanja, komunikacije i poznanstava u Srbiji, na Kosovu i u Crnoj Gori. Kako su vidjeli da njihova unakrsna ispitivanja nemaju efekat, koji su željeli da ostvare tako je i njihova nervoza bila vidljivija.

„Ajmo! Ja ću da ti kažem zašto si ovde, ali ti ćeš pre toga skoncentrisano i iskreno da kažeš gde si bio, šta si radio i zašto si u Srbiji“, tako je počelo višesatno ispitivanje od strane četvorice agenata BIA-e u posljednjoj u nizu kancelarija, kroz koje je Rastoder juče prošao.

U jednoj od kancelarija gdje su Rastodera isljeđivali inspektori kriminalističke policije, natjerali su ga da izuje cipele, provjeravali mu đonove, a onda tražili i da svuče svu garderobu, koju su detaljno ispipali sve do šavova.
Rastoder je detaljno opisao rutu puta, razloge putovanja, način angažovanja taksiste.

„Nemoj da nam vređaš inteligenciju, nego lepo ajmo ponovo“, rekao je drugi agent BIA-e. Rastoder je ponovio istu priču više puta, do detalja gdje je odlazio u toalet. Agente BIA-e je interesovalo zašto je izabrao baš tu rutu, da li je imao komunikaciju sa bilo kim u Srbiji i da li zna bilo koga u toj državi.

“Šta će se desiti ako si lagao“

Nakon što su ga pitali „ko je ukucavao rute u navigaciji“ i odgovora Rastodera „da je on to radio“, agenti bije su postavili pitanje – da li je ukucavao koordinate, na šta su dobili negativan odgovor.

„Ako mi sada pregledamo navigaciju i utvrdimo da si lagao, šta će se desiti“, pitao je agent. Na to je Rastoder odgovorio da mu nije poznato da se na navigaciji mogu ukucavati koordinate i da nema pojma o čemu pričaju, a da ako ga uhvate u laži, svako samo radi svoj posao.

Zatim su se raspitivali da li je nešto snimao ili slikao tokom proputovanja kroz Srbiju.

„Ne, nijesam ništa slikao i ako sam imao namjeru da slikam prelijepu prirodu na Kopaoniku“, rekao je Rastoder. Međutim, njima to nije bilo dovoljno, već su uzeli njegov telefon, natjerali ga da isti otključa i ponijeli ga u drugu prostoriju.

Uslijedila je serija pitanja o tome šta urednik Standarad misli o političkoj situaciji u Srbiji, šta misli o Vučiću, Brnabić, zatim šta misli o priznanju Kosova od Crne Gore te o mišljenju o prijemu CG u NATO.

Agenti su pažljivo slušali političku analizu Rastodera uz povremene komentare. Isljednike je takođe interesovalo kada je Rastoder išao na Kosovo, te zašto i on nije otišao iz Crne Gore kada su to uradile njegove sestre i brat. Sve ovo navodi na zaključak da je interesovanje agenata BIA-e imalo sasvim drugu pozadinu od one koju su šturo saopštili da se navodno sumnjivo kretao rutom gdje je prolazila štićena ličnost.

Bez objašnjenja zašto ga ispituju

Sve vrijeme, uredniku Stadarada nije bilo konkretno objašnjeno zašto ga saslušavaju i drže u policijskim prostorijama, a nije mu bila ni data mogućnost da bilo kome javi gdje se nalazi.

„Molim Vas, dajte mi telefon da pred vama zovem suprugu, jer će ona da poludi“, kazao je Rastoder ali je na to dobio eksplicitan odgovor da to „nije moguće“.

Sve vrijeme, uredništvo Standarada je pozivalo Rastodera na njegov broj, ali je se agenti BIA-e, koji su telefon držali u rukama nijesu odazivali.

„Ako se ne javiš u narednih pola sata, smatraću da te neko oteo! Moraću sve da alarmiram“, glasila je poruka, koju je Rastoderu u 17:49 časova uputila glavna urednica Standarda, koju su agenti pročitali. Kako odgovora nije bilo u datom roku, slučaj je prijavljen pripadnicima crnogorske policije.

Tek u 20:13 časova, Rastoder se javio i kratko kazao da je tek izašao iz policije i da kreće odmah ka Crnoj Gori. Sve radnje koje su juče sprovedene nad Rastoderom i njegovim saputnikom izvedene su na nezakonit način, o čemu svjedoči i činjenica da je pušten iz policije bez objašnjenja zašto je zadržavan i bez kopije zapisnika o saslušanju.

Pokušaj montaže portala IN4S

Uprkos svim ovim činjenicama na portalu IN4S pojavila se informacijama da je Rastoder uhapšen jer je navodno nosio 1.500 eura Saši Sinđeliću, svjedoku saradniku u postupku za pokušaj terizma na dan izbora 2016. godine, što je notorna neistina. Rastoder je kod sebe imao svega 500 eura za putne troškove, što je konstatovala i kraljevačka policija.

Iako je taj portal dobio lične podatke o Rastoderu, vozači i vozilu, što ukazuje da su izvor informacije službe bezbjednosti Srbije, ipak sve ostale informacije navedene u spornom tekstu su čista montaža, kako bi te službe u javnosti pokušale da opravdaju način nezakonitog postupanja prema Rastoderu. U prilog tome ide i činjenica da niko od brojnih inspektora i agenata tokom ispitivanja nijednom nije pomenuo ime Saše Sinđelića.

Uredništvo Standarda

Osnovna škola “25. maj – Vrbica” postigla je veliki uspjeh na državnom školskom takmičenju u fudbalu, koje je održano pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i fudbalskog Saveza Crne Gore.

Srednja mješovita škola u Petnjici je jedna od osam škola u Crnoj Gori koje su dobitnice 3D štampača u  okviru projekta Digitalne tehnologije kao potpora inkluzivnom obrazovanju. Poziv za učešće u ovom projektu, čiji je autor nastavnik bilogije Branko Anđić, objavljen je na sajtu Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica. Koordinator projekta za školu je prof. informatike Mirela Ćeman.

Za učešće su bile prijavljene 22 osnovne i srednje škole. Razmatrano je i evaluirano 20 prijava koje su bile kompletne. Partneri u projektu, po preporuci Univerziteta Johannes Kepler – Centra za STEAM obrazovanje, odabrali su SMŠ Petnjica. Važno je istaći da je petnjička škola jedina sa sjevera koja je ušla u projekat.

Glavni cilj ovog projekta  je stvaranje digitalnih obrazovnih alata koji se mogu koristiti u inkluzivnom obrazovanju kao instrument za kooperativno učenje između učenika sa invaliditetom i učenika bez smetnji u razvoju. Projekat uključuje neophodnu obuku nastavnika i materijale za praktičnu implementaciju u inkluzivnoj učionici. Realizaciji ovog projekta pomogli su Univerzitet Johanes Kepler Linz, Austrija (Johannes Kepler, University Linz), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore, OŠ “Zalik” Mostar, Bosna i Hercegovina. 

Školama koje su ušle u projekat biće dodijeljeni besplatni 3D štampači i materijali za štampu koje mogu korisititi u nastavi, a koji će biti obezbijeđeni iz budžeta projekta najkasnije do prvog septembra 2019. godine.

U petnjičkoj školi obuka za upotrebu i korišćenje 3D štampača u obrazovanju održana je 24. maja 2019. godine. Obuku su realizovali: Branko Anđić, Desanka Malidžan i ekipa iz  Austrije: Eva Ulbrich, Diego Lieban, Renata Vagova. Višesatnoj obuci je prisustvalo 15 nastavnika.

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika, lokalna uprava je odlučila da pruži pomoć lokalnom udruženju pčelara.

Naime, opština je opredijelila 1000 eura za petnjičke pčelare za obezbjeđivanje neophodne određene količine prihrane za pčelinja društva.

“Izuzetno loše vremenske prilike su opteretile pčelare tako da smo odlučili da izađemo u susret njihovom zahtjevu za podršku za njihova pčelinja društva kako bi obezbijedili određenu količinu hrane za naše udruženje koje je veoma aktivno.

Poznato je da svake godine pružamo određenu vrstu podrške našim pčelarima, posebno mladim, jer smatramo da sektor pčelarstva je veoma interesantan za naše područje i naše ljude.

Opšte je poznato da je bihorski med izuzetnog kvaliteta i da imamo desetak jako uspješnih pčelara koji po svojim aktivnostima i radom u pčelinjaku mogu biti primjer i za veće sredine. Netaknuta priroda i bogatstvo paše za pčele koje se ogledaju u prostranim cvjetnim livadama, četinarskim i listopadnim drvećem odnosno svega onog što je neophodno pčelama za proizvodnju meda, predstavlja ovu sredinu veoma atraktivnom za bavljenjem pčelarstvom.

Zbog toga nam je cilj da pružamo podršku udruženju pčelara kroz podsticajne mjere i subvencije. Pčelarstvo je inače djelatnost kojom može da se bavi svaki stanovnik naše opštine ukoliko ima samo afinitet prema ovoj djelatnosti jer, osim rada i znanja, ne zahtijeva određene pretpostavke u smislu posjedovanja poljoprivrednog zemljišta ili šumskog kako je to za neke druge grane poljoprivrede preduslov.

Veoma često izlazimo u susret zahtjevima našeg udruženja pčelara za određena predavanja eminentnih stručnjaka a sve sa ciljem podizanja nivoa znanja za ovu djelatnost. Kako se radi o udruženju koje je dobro organizovano, oni mogu uvijek očekivati podršku lokalne uprave ali i ministarstva poljoprivrede koje takođe podstiče da se, prije svega mladi ljudi, aktivno bave pčelarstvom”, istakao je za portal radija Samir Agović, predsjednik opštine Petnjica.  

DENIS BOŽOVIĆ

Nedavno je direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, boravio u Luksemburgu na poziv Bošnjačko donatorskog fonda ( BD Fond ). Riječ je o prvoj zvaničnoj posjeti, a sastanak je organizovan u prostorijama BD Fonda.

Cilj sastanka je bio da se Mitrović upozna o aktivnostima koje sprovodi ovaj fond.

„Iskoristili smo priliku da upoznamo gospodina Mitrovića, sa radom, aktivnostima i projektima našeg udruzenja, od osnivanja pa do danas. Gospodin Mitrovic je istakao, da uspjeh koji smo postigli, posebno projektom školovanja djece, to jest studenata u Crnoj Gori, zaslužuje svaku pohvalu i pažnju javnosti. Naš gost je takođe iskoristio priliku da čestita našem kandidatu Enveru Koraću, na izboru u članstvo savjeta za dijasporu, istakavši da je lično asocirao članovima komisije da prilokom odabira imaju u vidu zasluge i realizovane projekte BD-Fonda. Moram istaći da je Direktor uprave iskoristio svoje pravo da nominuje još pet kandidata, među kojima je izbor pao i na trećeg kandidata iz Luxemburga Ismeta Muhovića.

Komisija je predložila našeg kandidata Envera Koraca, dugogodišnjeg predsjednika našeg udruženja, kao i Edina Latića, kandidata ZK Bihor, za ulaz u članstvo savjeta. Kao predsjednik našeg udruženja zahvalio sam se gospodinu Mitroviću na posjeti, kao i na ukazanom povjerenju i podršci našem kandidatu. Ovaj radni sastanak i pozitivna energija sa njega, kako nas članova kluba tako i direktora Mitrovića, nagovještaj jedne duge i plodne saradnje”, istakao je Iljaz Rastoder, predjesnik BD Fonda iz Luksemburga.

DENIS BOŽOVIĆ