Korito rijeke Tucanjčice, u mjestu Luke, koje je bilo u lošem stanju i začepljeno, već par mjeseci unazad, juče je sanirano i produbljeno u dužini od 1100m.
Apel koji su građani uputili prije par dana, putem portala Radio Petnjica je uvažen i Opština Petnjica je izašla u susret građanima i poslala svu potrebnu mehanizaciju kako bi se riješio taj problem. Brojni mještani su izrazili duboku zahvalnost lokalnoj samoupravi, među njima i Hajrija Korać Šabotić čijem imanju je nanijeta velika šteta tokom proljećnih poplava.
,,Iako ne živimo u Crnoj Gori videli smo da ima još uvijek odgovornih i dobrih ljudi, imanje moga oca je poplavljano jos prije par mjeseci i tom prilikom nanijeta je ogromna štetu koju smo u saradnji sa opštinom Petnjica uspjeli da saniramo. Ovim putem upućujemo veliku zahvalnost Opštini Petnjica na čelu sa predsjednikom Opštine Samirom Agovićem koji nam je izašao u susret i pomogao da riješimo problem“ kazala je Hajrija Korać Šabotić.
Skoro je mjesec od tragičnog slučaja koji se desio u Daščoj Rijeci, kada je sedmoro djece ostalo bez oba roditelja.
Prema riječima porodice Škrijelj, djeca borave u porodičnoj kući amidže u Daščoj Rijeci, koji se ujedno i prihvatio brige o djeci dok se ne završi cijela administracija u vezi sa starateljstvom.
Čeka se i rješavanje njihovog stambenog pitanja, a prema informacijam Radija Petnjica, Islamska zajednica je obezbijedila stan u Podgorici. Takođe, Islamska zajednica je otvorila žiro račun za pomoć pordici Škrijelj i na tom računu slislo se blizu 50 000 eura koje bi trebale biti iskorištene za izgradnju kuće. Da bi se sve realizovalo potrebno je da se završe administrativne stvari u vezi starateljstva.
Djeca bi bila smještena u Podgorici gdje bi nastavila svoj život i školovanje uz najstarijeg brata koji pohađa srednju školu medresu “Mehmet Fatih” u Podgorici.
Porodica Škrijelj se zahvaljuje svima koji su na bilo koji način pomogli i izrazili želju da pruže pomoć i podršku.
“Zbog raznih neprovjerenih i netačnih informacija koje kruže (medijima ili u javnosti) želimo da uputimo javnost i sve ljude dobre volje i dobrih namjera da po pitanju bilo kakve akcije pomoći djeci obavijeste članove porodice Škrijelj, jer su djeca pod brigom i pažnjom porodice”, saopštili su iz porodice Škrijelj.
Ukidanje budžetskih sredstava za jačanje saradnje sa dijasporom je još jedna ishitrena i nedovoljno pripremljena odluka, a o ovoj mjeri u Upravi za saradnju sa dijasporom – iseljenicima nisu bili upoznati, niti konsultovani, već su o tome saznali iz medija – kazao je vršilac dužnosti direktora ove uprave Seid Hadžić.
Misli, kako je navedeno u saopštenju, da je Uprava na čijem je čelu “kolaterala najavljenih mjera ukidanja garantovanih suma i da je išla u paketu sa svim ostalim institucijama”.
”Ovo ne razumijem kao direktni napad na dijasporu, kako to određeni politički akteri populistički prezentuju u ovom trenutku, već kao još jednu ishitrenu i nedovoljno pripremljenu odluku” smatra Hadžić.
U Upravi nisu bili obaviješteni niti konsultovani, a iz komunikacije sa ministrom vanjskih poslova Đorđem Radulovićem i kolegama iz tog resora je razumio da “ni oni nisu niti konsultovani, niti obaviješteni o najavljenim mjerama”.
”Što je vrlo pogrešno i takav način komunikacije neće dovesti do boljitka ni na jednom polju, ne ulazeći u namjere donosioca odluke” istakao je Hadžić.
Iznenađen je odlukom Vlade kojom se ukida obavezno budžetsko izdvajanje sredstava za saradnju sa dijasporom-iseljenicima.
”Naša preporuka je išla u pravcu povećanja tih sredstava za sljedeću godinu u odnosu na prethodnu, što je nominalno i prihvaćeno, ali se odlukom o ukidanju zakonske osnove otvara prostor manipulacije i eventualne relativizacije u budućnosti” kazao je Hadžić.
Misli da kao društvo još dijasporu ne doživljavamo “kao strateškog partnera države, demografsku, naučnu, kulturološku, ekonomsku, sportsku… bazu koja je izgrađena na teškim osnovama iseljavanja naših građana iz Crne Gore, ali čiji ogroman potencijal predstavlja neprocjenjivo blago u svakom smislu”.
”Najveći direktni investitor: Godinama taj doprinos premašuje pola milijarde eura, najsigurniji oslonac u krizama – pandemija kovida-19 je to praktično i pokazala, sigurna baza reprezentativnog sporta i siguran bedem crnogorske države u svakom smislu zaslužuje bolji i suptilniji tretman svih nas u Crnoj Gori ”naglasio je Hadžić.
Narednih dana će, kako je najavio, voditi razgovore sa najodgovornijim članovima Vlade sa ciljem prevazilaženja nastalog problema uz njihovu jasnu preporuku da se umjesto ukidanja obaveznog budžetskog izdvajanja sredstava taj nominalni iznos zakonski poveća.
Centar za kulturu Petnjica je četvrti put bio domaćin VII internacionalnog festival izvornog stvaralaštva u organizaciji UFACG ( Udruženja Folklornih Ansambala Crne Gore ) I KUD-a,,Bihor“ koji je održan je pod pokroviteljstvom Opštine Petnjica 12.11. 2021. godine.
Da mladost, ljepota, umjetnost, kultura, različitost i tradicija i ove godine uljepšavaju i daju pečat bogatstva i raznovsnosti kulturnog života našoj Opštini pokazao je ovaj festival. Na samom početku obratio se i otvorio Festival predsjednik opštine Samir Agović koji je izrazio zadovoljstvo što smo kao opština, a i lično, nosioci ovako velikog kulturnog događaja koji svojom raznovrsnošću plijeni i ostavlja neizbrisiv trag kulture i različitosti. Riječima zahvalnosti i zadovoljstva, kako prijemom tako i samom organizacijom ovakvog događaja , prisutne je pozdravila predsjednica Udruženja Folklornih Ansambala Crne Gore Danijela Bokan.
Program festivala otvoren je promocijom „Monografije 40 godina KUD-a Bihor“. Petnjica jeste mala sredina ,Bihor jeste do nedavno bio zaboravljena periferija, ali Bihor ima svoje kćeri i sinove koji su se borili i koji će se boriti da Bihor nikad više ne potone u zaborav. Ova monografija svojim sadržajem, šarenilom najljepših boja satkanih u lepršave nošnje govori više od riječi o kulturi, tradiciji i bogatstvu bihorskog kraja. Mnogo teških i lijepih trenutaka se dešavalo od samog osnivanja do danas i sve je to trebalo sačuvati, pa i prenijeti sa generacije na generaciju uz ogromne poteškoće koje prate sve male sredine. Entuzijazam i mladost su jači od svih barijera, pa je tako je i ovo društvo sačuvalo sebe, kulturu i tradiciju ovoga kraja. Sve je trebalo sakupiti i utisnuti na papir kako bi i naredne generacije imale osnov za dalje čuvanje i jačanje kulture i kulturnog života.
Zato je istaknuta zahvalnost autorima dr. Saliji Adroviću i Sinanu Tiganju na ogromnom trudu i želji da ova monografija ugleda svetlost dana i obogati riznicu nagrada, diploma, zahvanica KUD-a Bihor. Promoteri monografije dr Draško Došljak, mr Sait Šabotić i Sinan Tiganj su izrazili veliko zadovoljstvo što su u prilici govoriti o ovako značajnom i zaista velikom poduhvatu. Tekstovi o aktivnostima i radu KUD-a Bihor praćeni fotografijama su jedno svjedočanstvo vremena i vrijednosti truda i rada i bogatstva kulture jednog naroda. Krunu priče o monografiji potvrdili su članovi KUD-a Bihor svojim nastupom i kolom ,,Šarenika jabuka“ i pokazali da su svi hvalospjevi koji su iznešeni itekako zasluženi i tako otvorilii ovaj muzički dio festivala.
Gradsko Kulturno umjetničko društvo „LIM“iz Berana više od jedne decenije promoviše tradicionalne igre i pjesme i nošnje. Članovu muške i ženske pjevačke grupe na čelu sa Hadži Mikijem Tmušićem su se predstavili pjesmom „Đevojko đevojko zlatna jabuko“.U drugom bloku pjesmom „Momak kosi rosnu travu“ uz gusle muška postava GKUD-a Lim je potvrdila svoj bogat repertoar.
Da je frula majka svih muzičkih instrumenata pokazalo je i ovo veče kao i da je svi narodi imaju u svojoj tradiciji u nekom obliku. Mnogo je legendi, priča, bajki i muzičkih djela koja govore da je prvu frulu odsvirao vjetar na slomljenoj trsci. Iz Spuža nam je došao Vukašin Delić, rođeni Mojkovčanin, profesor geografije. Frulu svira već sedam godina i vrlo rado sarađuje sa velikim brojem KUD-ova.
O toplini zvuka saz-a, drevnog instrumenta koji vodi porijeklo iz Irana, najbolje govori osjećaj duše svih prisutnih kojii upijaju ovu toplinu . Ovaj instrument je na Balkanu dospio oko 15. vijeka dolaskom Osmanlija na prostore Bosne i Hercegovine. Ljepotu ovog instrumenta dočarali su nam Semir Šljivić i Abdul Selam Zoletić iz Udruženja sazlija iz Živinica
Iskusne ruke Balije Kurpejovića iz Rožaja svojim izmorenim staračkim prstima igrale su po žicama šargije stvarajući zvuke radosti i ljubavi. Ovaj neumorni starac svojom energijom i virtuoznošću budi sve u jednom biću, a šargija je instrument koji podjednako sviraju svi Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Albanci.
Na festivalu učešće je uzeo i Milan Vujović, narodni guslar iz Nikšića sa bogatom guslarskom karijerom. Ovaj drevni instrument koji služi za iskazivanje narodne težnje za slobodom, prenošenja sa generacije na generaciju, sa koljena na koljeno priča i istine o događajima, junacima, pobjedama i porazima.
Kako zvuče ljerice, diple i dvojnice pokazao nam gost iz Bosne i Hercegovine , iz Gruda Jure Miloš, doktor za gangu, gusle, diple, mijeh i ljericu. Ovaj mladi čovjek, pun energije i ljubavi ,želje da očuva i prenese tradiciju svoga kraja u jedno je i proizvođač instrumenata. Dugujemo mu veliku zahvalnost za trud da dođe i predstavi svoju kulturu i učini nas bogatim i emotivno ispunjenim.
Mladost i ljepota u lepršavim nošnjama su otvorili ovaj festival, ali su i zatvorili. KUD-u ,,Bihor“ data je prilika da se „Ličinskim kolom“ zahvale i gostima i našoj dragoj publici koja nesebično podržava ove mlade entuzijaste koji su zaista najbolji ambasadori kulture i Bihora i Petnjice i naše Crne Gore.
Na kraju direktor festivala Sinan Tiganj je uručio zahvalnice svim učesnicima , pokrovitelju i sponzorima.
ERIS BABAČIĆ
VII internacionalnI festival izvornog stvaralaštva
U prethodnim danima, mjesna zajednica Godočelje dobila je novih 670 metara asfaltne podloge.
Predsjednik opštine Samir Agović istakao je da mjesna zajednica Godočelje infrastrukturno uređena a za sve to su zaslužni sa izuzetno organizovani ljudi i predstavnici te mjesne zajednice.
Predsjednik je podvukao da je bilo zadovoljstvo sarađivati sa predstavnicima mz Godočelje svih ovih godina.
„Kao ozbiljni i odgovorni ljudi, prihvatili smo njihovu sugestiju. Iz sredstava lokalnog budžeta izdvojili smo 39.000 eura za asfaltiranje puteva u mz Godočelje.
Ukupna dužina putnih pravaca koje su asfaltirane iznosi 670 metara.
Smatram da smo sa ovim načinom doprinijeli dodatno da mjesna zajednica Godočelje bude uređena na kvalitetan način. Takođe riješili smo problem putne infrastukture u zaseoku Paljuh“, kzao je predsjednik.
„Želim da se zahvalim ljudima koji su imali strpljenja kako bi dočekali asfaltiranje ovih putnih pravaca i želim da istaknem da su predstavnici ove MZ, uvijek bili spremi da daju prioritet drugima.
Predsjednik se nadovezao na ostale projekte koji se realizuju u mz Godočelje i zahvalio se predsjedniku mz Godočelje Alsadu Kočanu na doprinosu i saradnji.
„Ove godine rješavamo problem vodosnabdijevanja za mnoge žitelje ovog sela, mada je ovo selo i ranije zbog njihove organizovanosti građanskih aktivista, uspjelo da dobrim dijelom riješi taj problem“, kaže Agović.
Želim da istaknem da je predsjednik mz Godočelje veoma kativno učestvovao u svemu ovome i davao doprinos da se svi zahtjevi riješe blagovremeno.
Predsjednik je na kraju poručio da će lokalna uprava nastaviti dalje u rješavanju svih problema koji se tiču infrastrukture ali i istakao da će loklna uprava uvijek imati strpljenja i razumijevanja kada su u pitanju zahtjevi građana, bez obzira u kojoj mjesnoj zajednici žive.
Juče je u Petnjici otkriven Mersudin Mustajbašić (25) iz Goduša, kod koga je pronađeno pakovanje sa sadržajem opojne droge marihuane.
“Od njega su u službenim prostorijama CB Berane prikupljena obavještenja. Opojnu drogu uživao sa još jednim licem. Upoznat je ODT, a slijedi krivična prijava u redovnom postupku zbog krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga”, saopšteno je Radiju Petnjica iz UP.
Vlada je donijela predlog izmjene Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima, kojim se briše, odnosno ukida ili relativizuje obavezno budžetsko izdvajanje koje je podrazumijevalo 0,07 odsto za namjenu očuvanja i jačanja saradnje sa dijasporom- iseljenicima. Predsjednik Bošnjačkog savjeta Crne Gore u Njujorku, Esad Rastoder je za Antenu M istakao da zna kakve su namjere ove Vlade, te da ona nema dobre namjere prema dijaspori.
Rekao je da će Vlada sve uraditi da ih izbriše sa svih mjesta.
Upravo je to, kako kaže, pokazatelj da je jedna delegacija na čelu sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem u Njujorku, u dvorani ispred 40 ljudi lagala da neće dirati dijasporu.
“A evo sada prekidaju i preko ovoga Zakona svaku vezu sa dijasporom. Mi smo to znali i nas to ništa nije iznenadilo. Mi ćemo preduzeti radikalnije mjere i korake kada oni budu dolazili u SAD. Mi im nećemo dozvoliti da ukidaju svaku konekciju dijaspore i naše domovine, nećemo im dati našu domovinu”, kaže Rastoder.
On ističe da će vjerovatno, kada se poboljša situacija sa koronom, ako bude trebalo dijaspora napraviti demonstracije ispred Vlade Crne Gore.
“Ali mi kada budemo došli, nećemo ići dok oni ne daju ostavke. Mi nemamo drugog izbora, jer su nas oni satjerali u ćošak”, kaže Rastoder.
On je kazao da se ovo može riještiti jedinom padom Vlade, novim izborima i novom koalicijom bez DF-a.
“Dok god DF ucjenjuje tu ne može da se riješi ništa, jer oni imaju zadatak, zna se čiji, da se crnogorska dijaspora sva koja je vani uništi. A to je najbolji i najčistiji resor da se fnansira Crna Gora, to su najčistije pare, ali oni hoće i taj priliv finansija da prekinu”, kaže Rastorer.
Kako ističe, to rade da bi mogli dijaspori koja je njima podobna iz Republike Srpske, a koja je dovedena za vrijeme raspada Jugoslavije u Crnu Goru, sa Kosova i iz Srbije, dati sve povlastice, a njima prekinuti.
Predsjednik Savjeta za saradnju sa iseljenicima, Nenad Popvoić je kazao za Antenu M da ga ukidanje sredstava uopšte ne čudi, jer nova Vlada ne želi da sarađuje sa njima.
“Od ove Vlade koju je stvorila Crkva Srpska ne očekujemo ništa dobro, oni znaju ko je u dijaspori, koji su to glasovi, šta su oni donijeli na referendumu 2006. Mi smo njima u tom smilsu “rak rana”, jer smatraju da bez naših glasova ne bi došlo do nezavisnosti. U šta ja ne vjerujem, ja mislim da je bila svakako većina i bez dijaspore u Crnoj Gori, ali u svakom slučaju, oni žele da isključe te glasove koji dolaze iz dijaspore jer će tako lakše da završe proces koji su započeli”, zaključio je Popović.
Prethodnog petka u Centru za kulturu u Petnjici promovisane su knjige iz književnog opusa Reha Ramčilovića. Petnjičkoj publici i predstavljene knjige Drame (zbirka), Pjesme (zbirka) i premijerno predstavljena knjiga Bihorske mjesečine.
Reho Ramčilović je rođen 1955. godine u Lagatorima, opština Petnjica. Profesor je maternjeg jezika i književnosti više od 4 decenije. Poeziju i prozu je objavljivao u časopisima: Luksemburg, „Damar“ Sarajevo, „Glasnik Bihora“ – Nikšić, zborniku „Mostovi prijateljstva“ „Bihor“ Skoplje i dr. Objavio je studije „Istorijat školstva petnjičkog kraja i biblioteka“ (2000. god.). Autor je knjiga: „Počeci pismenosti Bošnjaka Petnjice“ (2015. god.), „Petnjico, zašto?“ zbirka pjesama (2018. godine), „Drame – zbirka“ (2020. godine), „Pjesme zbirka“ (2020. godine). Ramčilović je član Udruženja bošnjačkih pisaca Makedonije. Veoma je aktivan u kulturnom dešavanju svoga kraja. Bio je predsjednik KUD ,„Bihor”, Petnjica, i u svom mandatu obrađene su četiri koreografije i opreljeno je Društvo sa pet različitih narodnih nošnji. Posebno u tom vremenu je postigao što je predstavljao Crnu Goru na Međunarodnom festivalu u Bursi (Turska), 2011. godine. Aktuelni je predsjednik Pozorišnog društva „Divan” Petnjica, kojeg je i osnovao 2015. godine, kao prvo jedino Društvo takvog sadržaja u Petnjici. U ovom vremenu odrađene su četiri pozorišne predstave, od kojih tri su po tekstu i režiji predsjednika Društva. Nastupao je širom Crne Gore, regiona, Evrope. Učestvovao je i dva puta na Državnom festivalu dramskih amatera Crne Gore (2018, 2021. godine). Živi i stvara u Lagatorima, opština Petnjica.
Reho Ramčilović je značajno doprinio zavičajnoj književnosti kako svojim djelima tako i svojim radom na obrazovanju učenika godinama unazad.
Ljepotu pisane riječi Reha Ramčilovića u organizaciji JU Centar za kulturu predstavljali su prof. dr Draško Došljak, poznati književnici Braho Adrović i Veljko Veljović.
Pored književnika, na književnom opusu autora prof. Reha Ramčilovića recitovale su pjesme: Hana Muratović, Nejla Latić i Emina Ramčilović.
Na kraju prof. Ramčilović se zahvalio svim prisutnima koji su izdvojili vrijeme da prisustvuju premijernoj promociji njegovih knjiga, takođe prof. Ramčilović se zahvalio svim ljudima i institucijama koji su pomogli u realizaciji i kreiranju knjiga.
U Beranama će se od 19 do 21.novembra održati drugi ženski, književni fesfival “I literatura ima žensko lice” pod sloganom “Ja”.
Festival je okupio naka od najznačajnijih, ženskih autorki kao što su Maša Dabić, Adisa Bašić, Jasenka Lalović, Nadija Rebronja, Milica Vučković, Ana Golejshka Džikova, Dragana Tripković i mnoge druge.
Festival nije samo književni već je i ženski, te su se organizatori potrudili da publici ponude angažovane tribine kao što su ” Religija i feminizam” Rodno čitanje filma “Grudi” i mnoge druge. Za kraj je planirano da se održi prvi ženski marš na sjeveru pod sloganom ” I sjever je ženski” , a sve u cilju povećane vidljivosti žena iz malih manje razvijenih opština, ali i ruralnih područja.
Festival je imao odličnu kampanju kojom je poslao jasnu poruku da bez ženske solidarnosti ne može ni autentično ono naše “Ja” dobiti punoću izraza. Festival je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori, a realizuje ga NVO “Poligon za žensku izuzetnost Sofija”, na čelu sa Rebekom Čilović.
Svi programi će biti održani uz poštovanje mjera u borbi protiv pandemije.
