Medžlis islamske zajednice Petnjica organizuje predavanje u centralnoj džamiji u Petnjici, predavač Ramiz ef. Luboder.
“Medžlis islamske zajednice vas poziva na heftično predavanje u džamiji u Petnjci, u terminu nakon jacije namaza (18:25)Gost predavač će biti Ramiz ef. Luboder, imam džamije “Softa Almin Murić” u Rožajama. Bujrum te”, stoji u pozivu Medžlisa IZ Petnjica.
E.K.
Adis Duraković izabran je danas u petnjičkom parlamentu za predsjednika Opštinske izbone komisije Petnjica.
Za njegov izbor glasao je 25 odbornika.
Za članove OIK-a izabrani su: Amer Agović za zamjenika predsjednika, Demir Agović za člana, Feho Kožar za zamjenika člana, Mersad Latić za člana, Rašida Adrović za zamjenika člana, Alisa Zverotić za člana i Ermin Muratović za člana.
Za sekretara OIK-a imenovan je Asmir Šabotić.
ENKO KORAĆ
Samir Agović je na današnjoj sjednici lokalnog parlamenta treći put imenovan za predsjednika opštine Petnjica i tu funkciju će obavljati u naredne četiri godine.
Sjednica je započeta sa sljedećim tačkama Dnevnog reda:
Sekretar SO Petnjica Adis Duraković, na početku je izvršio prozivku odbrnika SO Petnjica.
Predsjednik SO Mehemd Adović predložio je da se postojeći Dnevni red dopuni sa još dvije tačke Dnevnog reda:
U ime Kluba odbornika DPS-a Erol Muratović, koji je ujedno bio i nosilac liste DPS-a na prošlim izborima, predložio je da funkciju predsjednika opštine u naredne četiri godine obavlja Samir Agović,
Odbornici Suad Cikotić i Nermina Muratović uzeli su učešće povodom prve tačke Dnevnog reda.
Odbornici su se prozivkom izjasnili za Prijedlog da Samir Agović bude predsjednik opštine Petnjica sa 16 glasova za i devet uzdržanih, dok protiv nije bilo.
Predsjednik Samir Agović položio zakletvu i obratio se odbornicima riječima da izražava veliku čast što je u prilici da se upravo izabrani predsjednik Opštine obrati odbornicima, svim građanima Petnjice i dijaspore.
“Dozvolite mi da se prvo zahvalim klubu odbornika DPS-a, koji me je predložio, partijskim organima, ali i građanima. Svakako da u ovom trenutku osjećam čast i ponos što ću u narednom periodu predvoditi izvršnu vlast zajedno sa mojim timom u naredne četri godine.
Predsjednik Agović je izdvojio Musliju Kalića, kojem se zahvalio na dosadašnjem radu u lokalnoj administraciji na poziciji potpredsjednika, kojeg ćemo vrlo brzo ispratiti u zasluženu penziju.
“Prvi naš zadatak će biti da timski i u finalnoj verziji predstavimo prijedlog Budžeta za tekuću godinu.
Naredni period moramo da iskoristimo da pobijedimo saobraćajnu izolovanost naše Opštine, strateški putni pravci Bioča-Petnjica, Trpezi-Kalače, Petnjica-Savin Bor i prema Srbiji imaju urađenu tehničku dokumentaciju, koja u narednom period treba da znači i početak valorizacije potencijala na ovom prostoru, uz naravno dobijanje kvalitetnih saobraćajnica, sada slijedi njihova realizacija. Očekujemo od nadležnih državnih organa da imaju razumijevanje za podršku ovim projektima, jer to zaista treba svim građanima. Komunalno preduzeće kao i Služba zaštite i spašavanja mogu očekivati da ćemo riješiti njihove prostorne i materijalno-tehničke nedostatke u periodu koji je pred nama.
Ponosni smo na saradnju sa dijasporom i spremni smo da tu saradnju unaprijedimo i proširimo posebno na ekonomskom planu.
Za realizaciju naše vizije, biće nam potrebno mnogo rada i zalagnja ali i lokal patriotskog senzibilitea ukoliko želimo da ostvarimo zacrtane ciljeve koja će biti prijatno mjesto.
Upućijem poziv svim relevantnim činiocima naše društveno-političke zbilje da stvaramo bolje sjutra za sve naše građane. Pozivam Vladu i njene resore, odbornike, političke lidere, cijenjenu dijasporu, građane i civilno društvo kao i medije da istrajemo na tom putu”, zaključio je predsjednik Agović.
Druga tačka Dnevnog reda Prijedlog Odluke o privremenom finansiranju. Odbornici su usvojili Odluku o privremenom finansiranju Opštine sa 17 glasova za, sedam uzdržanih i protiv nije bilo.
Tačka broj tri Dnevnog reda na plenumu bila je Odluka o davanju na privremeno korištenje i upravljanje poslovnim prostorom Upravi za sport i mlade.
Uvodo izlaganje odbonicima je podnio izvještaj Ziko Alilović.
Skupština je usvojila Odluku sa 17 glasova za, sedam uzdržanih i protiv nije bilo.
ERIS BABAČIĆ
Predsjednik Skupštine opštine Petnjica Mehmed Adrović zakazao je prvu redovnu sjednicu SO-e Petnjica koja će se održati danas, sa početkom u 13:00 časova.
Sjednica će se održati u sali Skupštine Opštine.
Na predloženom Dnevnom redu će biti imenovanje predsjednika opštine Petnjica i Prijedlog Odluke o privremenom finansiranju opštine Petnjica za period januar-mart 2022. godine.
ENKO KORAĆ
Psi lutalice u čoporima traže utočiste od snijega i hladnog vremena, ovog puta su našli zaštitu ispred administrativne zgrade u Petnjici.
Problem sa psima lutalica, nešto je sa čime se Petnjica suočava godinama unazad i odavno su dio naše svakodnevnice, samo što ih svi ne doživljavamo na isti način. Jedni se trude da ih nahrane i zaštite, drugi ih se plaše i žele da ih sklone sa ulica. I svi su, na svoj način u pravu.
Naš portal je u par navrata pisao o psima lutalicama i njihovoj ,,okupaciji“ užeg gradskog jezgra Petnjice, ali se nije našlo rješenje povodom ovog problema. Da li će nadležne službe preduzeti nešto povodom ovog pitanja i pronaći rješenje u vidu izgradnje azila ili skloništa za pse lutalice još se ne zna.
Ono što je sigurno jeste da sa nastavkom školske godine, veliki broj djece koji se kreće kroz uže gradsko jezgro Petnjice i psi lutalice predstavljaju veliki problem.
ERIS BABAČIĆ
Petnjica je od jutros ponovo bijela. Snijeg je tokom noći napadao i visina snježnog pokrivača je oko 10 centimetara.
Radnici Komunalnog preduzeća imaće pune ruke posla narednih dana jer su najavljene veće padavine snijega.
A.L
Odbornici novog saziva SO Petnjica izabrali su danas Mehmeda Mešu Adrovića za predsjednika te institucije. Adrović je istu funkciju obavljao i u prethodnom sazivu.
O predlogu DPS-a za čelno mjesto SO nije bilo rasprave, a Adrović je izabran sa 16 glasova za, 11 uzdržanh i jedan protiv.
„Obavljaću dužnost predsjednika SO Petnjica na zakonit i ustavan, pošten i korektan način, prema svim odbornicima, bez obzira da li bili u poziciji ili opoziciji.
Nadam se da će petnjički parlament funkcionisati u dobroj atmosferi i harmoniji. Stoga molim sve odbornike da na jedanodgovoran način učinimo što bolju skupštinu i da uradimo ono što je do nas kako bi doprinijeli dobrim projektima za našu Petnjicu“, kazao je u zakletvi predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović.
Odbornici su takođe nastavili sa formiranjem Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost.
Predsjednica za Odbora za izbor i imenovanja Nermina Muratović, podnijela je Izvještaj i kazala da je Odbor na sjednici 31.01.2022. godine predložio da u Odboru za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost budu:
Predsjednik Suad Cikotić, članovi -Senad Rastoder, Elvir Kočan, Elmir Muratović, Almir Muratović.
Sekretar SO Petnjica Adis Duraković, najavio je da će sjednica Skupštine opštine Petnjica nastaviti sa radom u srijedu.
ENKO KORAĆ
Učenici JUOŠ,, Mahmut Adrovic „ kao i učenici JU,, Srednja Mješovita škola Petnjica“ vraćaju se u školske klupe nakon zimskog raspusta.
Redovna nastava nastavila se danas od 8:00h po redovnom planu i programu.
Obavezna je upotreba zaštitnih maski za sve zaposlene, učenike tokom boravka u školama.
Ministarstvo ističe da je potrebno pojačati mjere opšte i lične higijene (pranje i dezinfekcija ruku) i naročito voditi računa o redovnom provetravanju svih prostorija u kojima borave učenici i zaposleni u školi.
ALMINA LIČINA
Na Ponoru, malom petnjičkom selu, žive vrijedni ljudi koji se uglavnom bave stočarstvom i poljoprivredom. Jedan od njih, Fadil Kožar, sagovornik Radija Petnjica, dokazuje tvrdnju da se na babovini može opstati ali sa upornim radom i velikim trudom.
Fadil je uzorni poljoprivrednik, dobar domaćin i uvijek spreman za priču. Svoju besjedu je počeo sjećanjem na davne, teške dane u tom dijelu Bihora.
„Nekadašnji život mojeg oca pa i moj, ne ponovio se nikad. Četiri godine u kolibama smo živjeli, bolje su smještene moje krave sada nego mi u to vrijeme.
U porodici nas je bilo osam, otac se rano odvojio od braće i započeo samostalni život. Otišao je na katune, gdje smo inače provodili ljetnje dane, i nakon četiri godine, uz pomoć braće i stričeva, napravili smo kuću gdje sam odrastao.
Moja starija sestra se udala sa 17 godina, ja sam ostao sa ocem. Radili smo dan noć, čini mi se da nema livade od Petnjice do Pešteri koju nijesmo radili i kosili, da bi se nešto stvorilo.
Sa jedne strane ja sam najbogatiji čovjek. Imam dva brata, 18 unučadi, svi su zdravi i tim mogu ponosno da se pohvalim. Imao sam piliku da odem u inostranstvo, ali nijesam mogao da ostavim roditelje koji su već bili oboljeli i ostarili. Kao najstariji sin teško mi je bilo da ih ostavim. Najviše nade su imali u moju suprugu i mene pa sam ostao. Ni dan danas se ne kajem, porodicu sam izveo na pravi put i zbog toga sam najviše srećan“ , kaže Fadil.
U velikoj nemaštini kako kaže naš sagovornik nije bilo stoke, jedva dva grla sa kojim su mogli izaći na kraj.
„Bilo je teško, kasnije smo kupili zemlju, sve smo ručno radili, kako s konjima i volovima tako i golim rukama. Nije bilo kao danas motornih testera, sjekira nego smo ručno vukli drva iz velikih planina po najvećem snijegu. Otac je bio dobar i vrijedan čovjek, veliki radnik, ne zaslužuje da ga sjedeći pomenem“ ističe Fadil.
On podsjeća da je na Ponoru nekada imalo više domaćinstava i da je većina imala državni posao, a jedan dio se bavio isključivo stočarstvom.
„Ranije smo držali do 60 ovaca, posljednjih osam godina držimo oko 150 ovaca. Prošle godine smo imali 15 krava, zbog teške neplodne godine omalili smo na deset. Sa svojih 17 godina preuzeo sam gazdinstvo od svog oca, da bi nakon godinu gazdovanja kupio zemlju na Ciglenu, a kasnije i veća zemljište ovdje u selu. Ljudi su se čudili kada sam od brata rođenog kupio kuću, takođe su mi govorili da mogu kupiti tri kuće u Baru u toj vrijednosti.
Ja sam ostao zbog svoje djece, da bi njima proširio imanje i imali sve što imaju danas. Ne može se stvoriti neko veliko bogatstvo, ali može se lijepo živjeti. Sve što danas ne mogu završiti ostavim za sjutra, tako je kad si sam svoj gazda.
Unučad pristižu, uveliko pomažu, imamo dva traktora koja djeca voze kao odrasli. Dotjeraju drva, izbace đubre, pokose, baliraju sijeno. Samo djeca sedam-osam hiljada bala izbaliraju ljeti. Poslednjih desetak godina ne radim, čuvam stoku i to mi je veliki merak, pogotovo ovce. Milije mi je kada je sunčan dan da odem za ovcama, nego na svadbu da odem, tako me srce vuče“ , navodi Fadil.
Ljetnje dane porodica Fadila Kožara uglavnom provodi na planini Ciglen gdje imaju 30 hektara zemljišta. On mladima poručuje da ne žale svoja leđa ako žele da uspiju.
„Kod mene je ovako, ko želi da se bavi poljoprivredom da ne žali svoja leđa i da radi dan noć. Ko misli da ne okalja opanke neka bježi odavde, ovdje treba dosta snage da zapne čovjek da bi se lijepo živjelo“, zaključuje Fadil Kožar.
Opširnije razgovor sa Fadilom Kožarem pogledajte na YouTube kanalu Radio Petnjica.
Većina gradova na sjeveru Crne Gore pogođeni su bijelom kugom i migracijom stanovništva, ali nigdje to nije izraženo kao u Petnjici. Naša opština je vodeća u Crnoj Gori kada je riječ o depopulaciji i migracija stanovništva.
Da stanovništvo na području Bihora odlazi u velikom broju poprima zabrinjavajući, pa čak i alarmantan karakter pokazala je izuzetna mala izlaznost birača na posljednjim izborima. Od ukupno 6.264 upisana birača, pravo glasa iskoristilo je samo 2.865 ili procentualno izraženo 45,78 odsto.
Jedan od velikih problema u našoj opštini predstavlja nezaposlenost i upravo iz toga razloga Bihorci često promijene sredinu u potrazi za nekim boljim životom kako bi obezbijedili sebi i članovima porodice egzistenciju. Često birana destinacija bude zapadna Evropa.
Poražavajuća okolnost jeste činjenica da je statistika pokazala da ima više Bihoraca koji žive i rade u Luksemburgu nego u Petnjici. Građana sa bihorskim prezimenima u najbogatijoj evropskoj državi ima više nego što Petnjica ima stanovnika, a zajedno čine više od jedan odsto od ukupno 590.000 stanovnika. Prema sajtu forebears.io, u Luksemburgu živi 800 građana koji se prezivaju Adrović, ima i 673 Šabotića, 564 Rastodera, 411 Muhovića, 370 Škrijelja, 296 Agovića, 280 Ramdedovića, tu su i druga prezimena sa našeg područja, ali njih ima u manjem broju, ovo su podaci iz 2019 godine.
Ima i onih koji žele da ostanu u Crnoj Gori pa tako u nedostatku posla u našoj opštini često neko bolje sjutra potraže u centralnim djelovima ili primorju Crne Gore.
ERIS BABAČIĆ
