Kazne za neovlašćenu prodaju i korišćenje pirotehničkih sredstava

0

Iz petnjičke policije su saopštili da je u toku akcija “Petarda” koja ima za cilj da suzbije neovlašćenu prodaju pirotehničkih sredstava i njihovu zloupotrebu, kako u Petnjici, tako i u cijeloj Crnoj Gori. Ova akcija će trajati do 15. januara 2023. godine.

Akcija se realizuje zajedničkim aktivnostima Uprave policije sa nadležnim inspekcijskim službama. Sjodno članu 45 stav 4. Zakona o eksplozivnim materijama, Ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo je Naredbu o zabrani prodaje i upotrebe pirotehničkih sredstava, tačnije petardi.

Iz Uprave policije apeluju na sve građane, prije svega na roditelje, da ne nabavljaju i omogućavaju djeci korišćenje pirotehničkih sredstava, kako bi izbjegli neželjene posljedice koje mogu nastati njihovom upotrebom.

E.B.

 

Održane Sportske igre u Petnjici

0

Pod pokroviteljstvom Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima, u Bošnjačkom kulturnom centru Sandžak održane su Sportske igre u Petnjici.

Predstavnik Uprave za dijasporu i saradnju sa iseljenicima, Ermin Muratović kazao je da ovaj turnir u stonom tenisu i šahu, kao dio Sportskih igra u Petnjici, već polako prelazi u tradicionalne igre.

Sve je proteklo u najboljem redu, a vladalo je veliko interesovanje za nadmetanje u stonom tenisu i šahu.

Prva tri mjesta u disciplini Šah su osvojili:

  1. Denis Šabotić
  2. Ferid Palamar
  3. Adem Novalić

U stonom tenisu najbolji su bili:

  1. Alan Jašarović
  2. Eldin Kočan
  3. Enko Korać

Na samom kraju prisutne je pozdravio Ermin Muratović koji se zahvalio svim učesnicima, istakao i pohvalio samu organizaciju turnira.

ERIS BABAČIĆ

 

 

INICIJATIVA OO SPP PETNJICA I KOALICIJE CRNO NA BIJELO: REKONSTRUKCIJA SALE OŠ “MAHMUT ADROVIĆ” U 2023. GODINI

0

Fiskulturna sala OŠ Mahmut Adrović u Petnjici biće rekonstruisana u 2023. godini zahvaljujući amandmanu na Budžet koji je dostavio Miloš Konatar iz poslaničkog kluba CRNO NA BIJELO.

U budžetu Vlade Crne Gore naći će se i sredstva za tu namjenu u visini od 280.000 eura.

“Iz OO SPP Petnjica su kazali da je ovo veoma značajan iznos sredstava za tu školu, jer su se do sada neki projekti uglavnom finansirali od donacija iz dijaspore.  Takođe iz OO SPP Petnjica se zahvaljuju koalicionom poslaniku kluba Crno na bijelo, na prihvatanju naše inicijative i razumijevanju potreba za učenike ove škole”, saopšteno je iz OO SPP Petnjica.

S.R.

U CENTRU ZA KULTURU PETNJICA PROMOCIJA KNJIGE “PISMA U KOSMOSU”

0

Centar za kulturu Petnjica organizuje promociju knjige,, Pisma iz kosmosa“ Elvise Latić.

Na književnoj promociji će učestvovati: Književnik Braho Adrović I mr. Dijana Tiganj.

Promocija će se održati u Centru za kulturu Petnjica, srijeda 28.12.2022. godine sa početkom i 13.30h

E.B.

 

PROŠAO AMANDMAN ALBINA ĆEMANA: U BUDŽET ZA 2023. UVRŠTENA REKONSTRUKCIJA PUTA PETNJICA -BIOČA

0

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prihvatila amandman poslanika i potpredsjednika Demokrata CG Albina Ćemana, koji se odnosi na rekonstrukciju saobraćajnice Petnjica-Bioča, prva faza Gusare -Greben u dužini od 2,4km. Amandman Ćemana je time postao sastavni dio budžeta za 2023.god.

Podjetimo u obrazloženju amndamana je pisalo da je putni pravac Petnjica-Bioča, veoma važan za opštinu Petnjica i čitav sjeverni region naše države, te da on predstavija najkraću vezu Petnjice sa Bijelim Poljem i auto-putem, a takođe je i alternativni put za magistraini put Berane – Rožaje.

“Projektnu dokumentaciju za ovaj projekat u iznosu 80.000 eura finansirala je Vlada Crne Gore preko Uprave javnih radova. Prema projektnoj dokumentaciji ova saobraćajnica Petnjica-Bioča duga je 9,5 km i za njenu realizaciju potrebno je oko 10 miliona eura. Ovim amandmanom se predviđa, da se projekat realizuje u fazama i da prva faza bude Gusare-Greben u dužini od 2,4 km u iznosu tri miliona eura”, piše u obrazloženju amandmana koji je usvojen a koji je predložio Albin Ćeman.

S.R.

PETNJICA: ODBORNICI USVOJILI BUDŽET ZA 2023. GODINU

0

U petak je održana osma redovna sjednica Skupštine Opštine Petnjica, sa sledećim Dnevnim redom:

  1. Prijedlog Odluke o naknadi za urbanu sanaciju
  2. Prijedlog Odluke izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa
  3. Prijedlog Odluke o Budžetu Opštine Petnjica za 2023. godinu

Prva tačka dnevnog reda je povučena sa daljeg razmatranja, jer nije pristigla potrebna saglasnost u navedenom periodu, pa je ovo tačka promijenjena u Prijedlog Odluke o davanju poslovnog prostora na korištenje Kancelariji za sport i mlade, koju su odbornici jednoglasno podržali.

Druga tačka Dnevnog reda bila je Prijedlog Odluke o izgradnji lokalnih objekata od opšteg interesa, koja je takođe usvojena jednoglasnom odlukom svih odbornika, dok je treća tačka Dnevnog reda Prijedlog Odluke o Budžetu Opštine Petnjica za 2023. godinu, izazvala najviše pažnje i diskusij između opozicionih partija u Petnjici i vladajuće većine. Mišljenja su bila podijeliena, ali je na kraju kraju usvojena sa 17 glasova za.

Cjelokupni snimak prenosa SO Petnjica možete pogledati na našem FB profilu Radio Petnjica.

ERIS BABAČIĆ

FOTO I VIDEO: OTVORENO DJEČIJE IGRALIŠTE U PETNJICI

0

Prošlog petka svečano je otvoreno dječije igrališe u Petnjici. Otvaranju su prisustvovali predstavnici Opštine Petnjica, brojni građani, kao i gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković.

Predsjednik opštine Samir Agović je zajedno sa gradonačelnikom Podgorice presjekao svečanu vrpcu i na taj način, otvorio i predao ga na korišćenje svim mališanima Petnjice.

,,Želim da čestitam svim sugrađanima, a našim najmlađima da poželim srećno i bezbrižno djetinstvo i da pamete velikog čovjeka kao i humanost i odgovornost čovjeka kakav je dr Ivana Vukovića, znači veliki grad, veliki gradonačelnik. Kada smo ja i gradonačelnik razgovarali o tome šta nedostaje Petnjici i šta bi Glavni grad mogao da ponudiu našoj opštini, lako smo se dogovorili i zaključili da je najbolje da Glavni grad donira ovo prelijepo igralište našim najmlađim sugrađanima. Ovo je još jedna prilika da pokažemo da Petnjica i Glavni grad mogu da budu partneri u ovako malim, ali vrlo značajnim projektima”, rekao je Agović.

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković je pozdravio sve prisutne u ime Glavnog grada i kazao da su zajedničkim snagama realizovali lijep i veoma koristan projekat za sve građane.

,,Vrlo sam ponosan na to što je doprinos Glavnog grada na različitim projektima širom Crne Gore. Nije bilo tako davno kada smo u Šavniku takođe predali na upotrebi jedno lijepo dječije igralište i mislim da je to i obaveza Glavnog grada. Imajući u vidu trenutnu političku situaciju u Podgorici iskreno se nadam da će se ovakva praksa nastaviti. Hvala još jednom na ovoj toploj dobrodošlici”, rekao je Vuković.

Izgradnja dječijeg igrališta započeta je u avgustu ove godine, za radove na izgradnji zadužena je bila građevinska firma ,,Bihor”. Radi se o donaciji gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića. Ukupna vrijednost radova iznosi 25.000eura.

ERIS BABAČIĆ

 

 

 

 

 

 

ALMA RASTODER: Podržati sve hrabre mlade ljude koji imaju ciljeve i spotiču se – jer to je, upravo, put kojim se dolazi do sljedećeg nivoa

0

“Uvijek treba tražiti više prilika, znanja, dobrih razgovora. Treba, takođe, podržati sve mlade hrabre mlade ljude koji imaju ciljeve i spotiču se ka njima. Spotiču – jer, upravo, to je put kojim dolazite do sljedećeg nivoa, nekada su to lijepe stvari koje susrećete, a nekada i manje lijepe, važno je ići dalje”, poručuje sagovornica u serijalu “Najbolje  iz Crne Gore” Alma Rastoder. 

Rastoder je nakon druge godine studija na smjeru Grafički dizajn, preko bilateralnog programa provela šest mjeseci u Hrvatskoj na Arhitektonskom fakultetu, a nakon toga i magistrirala u Sloveniji.

“Treću godinu sam nastavila u Zagrebu na Arhitektonskom fakultetu, odjseku Vizuelne umjetnosti, što je za mene bilo neprocjenjivo iskustvo.

Tu se pojavila želja da upoznam još neku kulturu i oblikovanje u njoj. To je bilo prvo pravo iskustvo provjere onoga što sam do tada naučila, da vidim gdje to stojim kada odem od onih koji me poznaju.”

Trud i svaki sat nespavanja, bez dileme, isplatio se, kaže nam Rastoder.

“Tu su počeli prvi projekti i prva razmišljanja o master studijama van Crne Gore.Tragajući za odgovorajućim master programom došla sam do Slovenije, gdje sam magistrirala na fakultetu Medijskih komuniakcija i stekla dosta novih vještina.

Zapravo, fakultet u Sloveniji pružio mi je ono što na prethodnim fakultetima nijesam imala, a to je način da svu kreativnu energiju pretočim u djela i podijelim sa ljudima.

Sve vrijeme upoznavala sam nove ljude, učila nove stvari, radila”.

Nijedan od fakulteta i profesora, kako kaže, nije je naučio sve, ali su joj pokazali jedno:

“Da je sve u meni i da sve što uradim je, zaista, moj pečat. Iskustvo, suze i smijeh koje sam doživjela na tri fakulteta se ne mogu zamijeniti nijednom zonom komfora.

Svaki novi grad postajao je moj dom i u svakom gradu sam ostavila dio sebe.. a tek šta sam sa sobom odnijela”.

Rastoder je dobitnica državne stipendije, zatim Glavnog grada, ali i Vlade Slovenije.

“To je nešto što olakšava i potvrđuje ispravnost put koji sam izabrala.

Priznajem na početku sve je bilo izazovno- pronaći se i izaći iz zone komfora (poznatih ljudi, dešavanja, načina funkcionisanja). Kao najveći izazov izdvajam bio je krenuti iz jednog okruženja u kome si pokazao šta znaš i koliko možeš u nešto potpuno novo, gdje sve kreće ispočetka, niko te ne zna i što je još važnije, ne znaš ni sam šta možeš i znaš”.

Alma Rastoder trenutno radi kao dizajner u jednoj od najboljih agencija za oglašavanje u Sloveniji.

“Posebno sam zadovoljna što sa osmijehom odlazim na posao! Ono što me, takođe, raduje i čini ponosnom su priznanja klijenata i ljudi sa kojima radim da ono što oblikujem ima smisla i da prenosi poruku koju šaljem”, kaže Rastoder za Dnevno.me.

stvara umjetnost i kroz objektiv fotoapaata i tu je, kako kaže, neprestano traganje.

A baš kao u životu, tako je, čini se i sa fotoaparatom, bitno je fokusirati se na najvažnije i uhvatiti, “zaustavit” najbolji trenutak, što nije lak zadatak. Nadasve izazovno je, čemu i teži naša sagovornica.

Tako osim ulične fotografije, Almi Rastoder je inspiracija čovjek, stoga i preferira portrete, pokrete i linije tijela.

A kako to biva ‘kroz moje oko”,  kako voli da kaže Rastoder “govore”  sljedeće fotografije:

 

 

 

 

 

 

 

 

Rastoder je učesnica mnogih izložbi u Crnoj Gori, ali i u inostranstvu.

Učestovala je, između ostalog, na međunarodnom projektu Ambasade Njemačke, Buddy Bear, oslikavanje skulptura, kao i festivalu Sarajevo Winter, koji ima tradiciju održavanja preko 30 godina, a na kojem su nagrađeni najbolji u različitim kulturnim sferama. Tako se naša sagovornica sa kolekcijom tematskih fotografija „Moments of Loneliness“ u Sarajevu našla na listi nagrađenih umjetnika, što je, kako je tada kazala, potvrda da je “jedino važno ono šta ostaje za nama, i da svaki rad i trud na kraju imaju smisla”.

Bila je i zaštitno lice festivala “I Literatura ima žensko lice”.

Gledajući na duže staze, Rastoder kaže da sebe vidi u Crnoj Gori, jer vjeruje da stečenim znanjem i iskustvom ima šta da ponudi svojoj zemlji:

“Nijesam sigurna da postoji glavni razlog zbog kojeg mladi ljudi odlaze iz Crne Gore, više ih je, jer svi različito gledamo na to. Vjerujem da mnogi studenti koji su otišli da studiraju van Crne Gore često ostaju tamo, jer im je lijepo i zasigurno je sistem funkcionisanja prihvatljiviji.

Ono što svakako može biti razlog za odlazak jeste i to što Crna Gora ne daje dovoljno prilika mladim inovativnim ljudima da nešto promijene.

Moj razlog je bio isključivo želja za nečim novim. Smatram da svaki student treba da  iskoristi mogućnosti razmjene i studiranja u inostranstvu. To je, ponavljam, neprocjenjivo iskustvo”.

Želja za konstantnim profesionalnim usavršavanjem, kao i stvaranje nezaboravnih trenutaka svuda po svijetu –  plan je kojem Alma Rastoder ostaje vjerna.

“Uspjeh mjerim zadovoljstvom na svakom nivou i spoznajom da svakim djelićem koji stvorim mogu učiniti svijet boljim mjestom”.

PREUZETO: DNEVNO.ME

LITERARNI KONKURS “ČOVJEK – ČUVAR PRIRODE”: AGOVIĆ I PRENTIĆ OSVOJILI DRUGO I TREĆE MJESTO

0

U srijedu, 21. 12. 2022. godine učenici II razreda gimnazije JU Srednje mješovite škole  Dalila Agović i Aldin Prentić sa mentorkom mr Dijanom Tiganj bili su u Nikšiću na dodjeli nagrada za osvojeno 2. i 3. mjesto na literarnom konkursu “Čovjek – čuvar prirode”.

Naime,  učenici drugog razreda SMŠ Petnjica Aldin Prentić, Dalila  Agović i Adelina Muratović  učestvovali na literarnom takmičenju  organizovanom u okviru projekta ECO School koji sprovodi FORS  Montenegro, finansira Evropska unija, a sufinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

U konkurenciji učenika drugog razreda, naši učenici osvojili 2. i 3. i kao nagrade dobili tablet i pametni sat.

,,Na literarnom konkursu u okviru projekta ECO School koji sprovodi FORS  Montenegro, finansira Evropska unija, a sufinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore naši učenici su postigli izvanredne rezultate i osvojili lijepe nagrade. Ove nagrade su produkt aktivnog rada literarne sekcije i zadovoljstvo mi je što nastavljamo  da nižemo uspjehe na konkursima jer su učenici talentovani i zaslužuju priliku da iskažu svoja literarna umijeća. Želim da se zahvalim NVO FORS Montenegro i Ivani Roganović i Veselinu Šturanoviću na gostoprimstvu i na tome što su meni i učenicima boravak u Nikšiću učinili prijatnom i lijepom uspomenom” – istakla je profesorica Dijana Tiganj.

ERIS BABAČIĆ

SJEĆANJE NA DELIJU KURPEJOVIĆA-ŽIVOT POSVEĆEN LJUDIMA

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

   U januaru 2023. godine zapravo 25. januara naredne godine navršiće se pet godina od smrti jednog od najvećih neimara iz Rožaja, Delije Kurpejovića, čiji je život i posvećenost Bošnjacima, Albancima, Crnogorcima i drugima ostala kao neprolazni životni svetionik za sve naredne generacije. Delija Kurpejović je još od svog ranog djetinjstva i tokom odrastanja stvarao najljepše mostove prijateljstva i dobrote među ljudima, i narodima.

Delija Kurpejović rođen je 10. Marta 1941. godine, u Sređanima kod Rožaja. Osnovnu školu na albanskom jeziku završio je u Peći, Srednju  i višu školu za fizičko i zdravstveno vaspitanje u Prištini, takođe na albanskom a Fakultet za fizičku kulturu studirao u Sarajevu (BiH). Rano djetinjstvo proveo je u svom rodnom selu, u  petnaestočlanoj porodici kakve su zapravo bile mnogobrojne porodice iz Rožaja. Živjeli su skromno sa velikim uvažavanjem starijih. Delija i njegova braća zaduženi su bili da vode brigu o stoci, a stariji su imali druge obaveze u zajednici. U kući je uvijek bilo musafira, a kada bi gost došao onda bi se okupili rođaci i komšije. Pored uobičajenih razgovora, u musafirskoj sobi se čula pjesma i zvuci Kavala, Frule kao i Gusala. Pjevali su najbolji u poznavanju Bošnjačkih izvornih pjesama, tada bi djeca iz prikrajka sobe pomno slušala i upijala svaku strofu ispjevane pjesme. Delija i njegov mlađi brat Balija su posebno iskazivali interesovanje za pjesme i melodije koje su se pjevale. Rezultat tog kontinuiranog interesovanja u vremenu od 60 godina je oko 200 prikupljenih i zapisanih pjesama. Sačuvane su i melodije u izvornom obliku, koje su od ranog djetinjstva učili od svoje majke Bahte, oca Emina, amidže Sulja, dajidže Rama i dajnice Emire Dedeić.

Kao dječak Delija je najčešće pjevao pjesme koje su se mogle čuti kako ih opjevavaju žene i djevojke prilikom tkanja na Razboju, čemu se kod njega još od ranog djetinjstva razvijala ljubav prema folkloru, izvornoj poeziji i zlatnim nitima kojima je rožajski kraj protkan. Godine 1951.  Delija se sa svojom familijom odselijo iz Sređana u selo Grabovac kod Peći. Nostalgija za rodnim krajem i djetinjstvom provedenim u Rožajama navodila ga je da u svakoj prilici pjeva pjesme urezane u sjećanju. U Grabovcu je do tada bila samo jedna kuća bošnjaka braće Zena i Hilma Hajdarpašića, koji su bili virtuozi u sviranju Kavala i Sviralje. Česta druženja i posjete su uticale da njihovo umijeće uskladi sa svojim vrsnim izvođenjem izvornih pjesama. Nakon završene Osnovne škole, Delija upisuje Srednju fiskulturnu školu u Prištini (Kosovo). Omiljena sportska disciplina mu  je bila atletika. Mada je bio svestrani sportista. U školi je igrao rukomet, fudbal, bavio se gimnastikom, atletikom i atletskim višebojem. Kao srednjoškolac bio je član Reprezentacije grada Prištine u Partizanskom višeboju. Na takmičenju koje je održano u Subotici 1963. god. Repezentacija Prištine je osvojila i mjesto i prelaznu zastavu Jugoslovenskog Partizanskog višeboja.

Na Svearmijskom vojničkom višeboju u Sarajevu (BiH) 1966. god. Delija je osvojio Zlatnu medalju. Po odsluženju vojnog roka, zaposlio se kao Nastavnik fizičkog i zdravstvenog vaspitanja u Osnovnoj Školi “Janko Jovićević” u Goraždevcu kod Peći (Kosovo). Za vrijeme rada u toj školi kao prvi Nastavnik fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, formirao je više sportskih društava, sekcija i klubova koje su imale veliki uticaj u vaspitanju i obrazovanju mladih u pomenutoj mjesnoj zajednici.

Kao stipendista Rožaja školske 1969./70. godine, došao je raditi kao Nastavnik u OŠ. “Mustafa Pećanin”. Bio je igrač FK “Ibar” takmičarske 1969./70. god. Tada klub nije imao trenera pa ga je uprava kluba angažovala i kao trenera Omladinskog pogona. Stručno usavršavanje za fudbalskog trenera i sudiju završio je u Titogradu (Podgorici) pri Fudbalskom Savezu Crne Gore. Osnivač je prvih školskih sportskih igara na teritoriji opštine Rožaje, suosnivač radničkih sportskih igara fabrika i preduzeća, isto tako i suorganizator školskih omladinskih igara osnovnih škola koje gravitiraju ibarskom dolinom od Rožaja do Kraljeva.

Za Sekretara Samoupravne Interesne Zajednice za fizičku kulturu Rožaja izabran je 1976. godine. Tu je funkciju amaterski obavljao do 1978. god. od kada se profesionalno uključuje u rad SIZ-a.

Osnivač  je sportskih društava i klubova, društva pedagoga fizičke kulture 1980. godine. Osnivač je FK “GIR” 1982. god. KK “Rožaje” 1986. godine,  AK “Bisernica” 1982. godine, Karate Kluba “Šoto Kan” 1989. god. Osnivač  je Opštinskog Streljačkog Saveza 1970. godine i mnogih drugih društava i klubova.

Kao Nastavnik fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, tada već iskusni sportski radnik osjetio je potrebu, a i sredina je zahtijevala posvećivanje veće pažnje postojećim sportskim organizacijama, posebno planinarenju i smučarstvu, sportovima koji imaju više potencijala za razvoj. 1974. god. osniva Školu skijanja za najmlađe pri Planinarsko-Smučarskom društvu “Hajla” kroz koju je prošlo više od 3.000 članova. U međuvremenu se stručno osposobljava za Učitelja i instruktora skijanja kao i za Saveznog Sudiju za Alpske discipline. Nastavnik i entuzijasta Delija posebno pokazuje interesovanje na korelaciji fizičkog i muzičkog vaspitanja, odnosno za Folklorne aktivnosti. Tako je u saradnji sa kolegom Ibišom Kujevićem formirao folklornu sekciju O.Š. “M. Pećanin” koja je bila preteča današnjem Kulturno Umjetničkom Društvu “Vrelo Ibra” koje je osnovano 1981. god. Od formiranja KUD-a “Vrelo Ibra” radio je kao Umjetnički Rukovodilac i solista. U Ansamblu. radio je sa mladina na planu fizičkog i zdravstvenog, moralnog i estetskog vaspitanja, kao i razvoja rekreativnih dimenzija. Sa KUD-om je obišao više od 35 zemalja Evrope, Azije i Afrike. Za rad u KUD-u “Vrelo Ibra” Dobitnik je Plakete i Zlatne povelje KUD-a. Kao Solista od Međurepubličke kulturno-prosvjetne zajednice Pljevlja, proglašen je za najboljeg solistu folklora na smotri u Višegradu 1984. godine. Dobitnik je mnogih diploma, priznanja, plaketa, Medalja i drugih nagrada od sportskih, kulturnih, humanitarnih i drugih asocijacija, saveza i društava. Za svoj dugogodišni rad u nastavi fizičkog vaspitanja i drugim aktivnostima u školi, dobitnik je Tridesetoseptembarske nagrade Opštine Rožaje 1977. godine. Za svestranu aktivnost, rada u kulturi i nastavi fizičke kulture i sporta, kao i rada sa omladinom. Dodijeljena mu je Medalja Zasluge za Narod 1979. godine od strane kabineta Predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita. Za dobrovoljan i humanitarni rad u Crvenom Krstu Crne Gore dobitnik je Srebrnog i Zlatnog znaka. Najznačajnije i njemu najdraže priznanje mu je Zaslužni Sportski Radnik Crne Gore, dobijeno od Ministarstva sporta u Vladi Crne Gore 2000 godine.

Svoj radni vijek posvetio je unapređenju sporta i sportske rekreacije, kako na području Rožaja tako i šire, kao i očuvanje i razvoj nacionalnog, etničkog i kulturnog identiteta Bošnjaka i Albanaca. Formiranjem Fonda za manjine pri Vladi Crne Gore, konkurisao je sa projektom “Izvorne Bošnjačke pjesme Rožaja i okoline u izvođenju Delije i Balije Kurpejovića”, Upravni odbor Fonda je odobrio izvjesna sredstva za audio snimanje Albuma Izvornih Bošnjačkih pjesama.

Album od 11 izvornih pjesama izašao je u Maju 2010. god. Želja i cilj Delije kao nosioca ovog projekta je bila da se otrgne od zaborava dio kulturnog blaga koje je još sačuvano, a kome prijeti nestajanje. O svom prijatelju Haxhi Lajçi nekadašnji direktor škole u Dacićima-Rožaje đe djeca uče na svom maternjem albanskom jeziku kaže: ,,Bio je veliki čovjek, aktivista, ljudska i moralna gromada. Veliki je doprinos dao našoj školi, učenicima unaprjeđenju školstva u Dacićima. Jednostavno on je bio prijatelj svakog dobrog čovjeka u ljudima je pronalazio i prepoznavao samo ono što je dobro.  Nikada poklekao nije uvjek je nama i svim drugima narodima pružao ruku prijateljstva, ljuckosti i humanosti. Uvjek ću ga rado pamtiti i sjećati se kao jednog od značajnih ljudi Rožaja. Veliki nikada ne umiru oni žive u našim sjećanjima, pamćenju i lijepim pričama koje će poput ove ostati zapisane.

Delija se bavio i humanitarnim radom. Njegova humanost se posebno istakla za vrijeme rata na Kosovu 1998.-2000. godine. Kada osniva i rukovodi humanitarnom organizacijom “Majka Tereza”. Osim pomoci u zbrinjavanju, ishrani, higijeni i liječenju desetinama hiljada izbjeglica sa Kosova, Delija je pomagao I socijalno ugroženom stanovništvu Rožaja. Teško je odigrati posljednje životne korake jer ne možeš znati kada će doći, a ritam života kao i korak brzo prođe. Delija Kurpejović je preminuo 25.01.2018. u svom domu. Sahranjen je u svom rodnom selu Srđani kod Rožaja. Godinu dana kasnije je preminula i njegova supruga, najveća podrška i oslonac Hava (Ramadani) Kurpejović. Za sobom su ostavili 5 sinova i brojnu unučad Sinovi: Rahim,, Fatmir, Esad, Ernes i Hammed.

Delija Kurpejović pripada jednim od najznačajnih boraca za očuvanje identiteta, kulture, jetzka i foklora kako Bošnjaka tako i Albanaca. Život na razmeđama uvjek nemirnih puteva Rožaja u Deliji Kurpejoviću je izgradila posebnu crtu čovječnosti koja ga je odlikovala čitavog njegovog života. Pored ljubavi prema igri, naravno da je bio potreban i talenat, osećaj za muziku, ritam, a posebno sklonost prema timskom radu koji se posebno ogledalo u koreografiji. Delija je kroz svoj folklorni aranžaman uvjek uspijevao da istim korakom, istim ritmom, uz obavezan – široki iskren i topao  osmjeh pravog gorštaka predstavi i reprezentuje najljepše izvorne igre Alnanaca i Bošnjka. Od publike se uvijek dobijao veličanstveni aplauz. Pored ovoga njegov pedagoški rad ostao je kao jedan od najljepših primjera prosvjetiteljstva u Rožajama. Dubok trag ostavio je među Bošnjacima, Albancima i Crnogorcima kojima su ga poznavali, vedrog duha, punog srca, iskrenih namjera, jedan od najboljih profesora i pedagoga koje je ova sredina poznavala ali i dala. Nesebično je svima davao svoje veliko znanje, volio je sport, volio je život i folklor volio je i vodio svoje učenike kroz brojne staze njihovih nastajanja. Veliki ljudi nikada nemaju previše ali zato mnogo više od toga daju od srca. Delija Kurpejović je je, oslobodivši se potrebe da dokazuje evropsku prirodu bošnjačke i albanske nacije, istražio obilan muzički materijal i jedan je među rijetkima koji je definisao nacionalni identitet kroz publikovanje specifičnosti  muzičkog folklora i zakonitosti njihovog uobličavanja u muziku. Ovo pogotovo ima značaja danas, kada su pojmovi naroda i nacije ugroženi od same nauke o narodu i narodima. Mi ne možemo da mijenjamo ovaj svijet – svijet zlobe, bezosećajnosti i materijalizma, ali možemo da mijenjamo sebe. Možda se i drugi ugledaju na primjerima koje su nam ostavili i Delija Kurpejović i Ibiš Kujević a naše je da čuvamo njihovo zajedničko kulturno nasljeđe i da budemo ono što bi oni najviše željeli LJUDI pa sve ostalo. Delija Kurpejović je imponovao svojom pojavom, elokvencijom, poznavanjem folkloristike i običaja. Veliki Albert Ajnštajn jednom je zapisao: ,, Ideali koji su osvijetlili moj put i uvijek iznova mi dali hrabrost da se suočim sa životom su dobrota, ljepota i istina.” Na ovim postulatima sijala je luča Delija Kurpejovića iskreno vjerujem da će njegovo rodno Rožaje mu u januaru mjesecu naredne godine napraviti omaž kako bi se makar na tren prisjetili i njega i svih drugih neimara i poslenika kulture zbog kojih je uvjek u našim srcima to poseban grad.