SPORA PRAVDA – GOTOVA NEPRAVDA: OBILJEŽAVANJE 30 GODINA OTMICE U ŠTRPCIMA

0

Povodom 30 godina od otmice iz voza u stanici Štrpci, rodbina otetih i prijatelji, 27. februara 2023. godine položiće cvijeće kod spomen obilježja nevinim žrtvama, najavljeno je iz Bošnjačkog vijeća.

Podgorica: Kod spomen obilježja civilnim žrtvama na Pobrežju u 10 časova

Boijelo Polje: Kod spomen obeliska Sahat života u 13 časova

Pamtite da se ne ponovi.

Izašao novi broj ,,Glasnika Bihora”

0

JU Centar za kulturu Petnjica objavio je novi, sedmi, broj “Glasnika Bihora”, časopisa za nauku, književnost i kulturu, čiji je urednik mr Sait Š. Šabotić.   U ovom broju u okviru već ustaljenih cjelina časopisa  zastupljeno  je 13  autora. U cjelini Baština  objavljene su tri studije: Rade Brakočević : Prezime Biorac – Bijorac – Bihorac, Rifo-Rika Hadžić: Vjerovanja ili običaji, Sait Š. Šabotić: Umjetnik golubije duše., a u odjeljku Istorija zastupljeni su: Hivzo Gološ, Rovita Vata Mikeli, Murat Ajvazi: Upotreba arebice u potpisivanju uglednih Bošnjaka i Albanaca; i Sait Š. Šabotić: Prelazak odreda Vasojevića preko teritorije Bihora u Srbiju 1861. godine.

Arheologija je treća cjelina u ovom časopisu gdje se nalazi rad Nadgrobni spomenici u (H)Azanama kod Petnjice, čiji je autor Burhan Čelebić.

U cjelini Književnost čitamo prozu i poeziju Ulvije Mušovića, Faiza Softića, Radosava Minje Koprivice i Ljiljane Kilibarde.

U Prikazima su predstavljene knjige Mirsade Bibić Šabotić i Safeta Hadrovića Vrbičkog, od strane Čeda Baćovića i Braha Adrovića.

U časopisu je data i autobiografija  akademkinje Branke Bogavac, prve počasne građanke Petnjice.

Predmet  studije  Rada Brakočevića u ovom broju časopisa je razmatranje iseljenih rodova koji imaju prezimena Biorac, Bijorac i Bihorac. Autor ističe da se ova prezimena javljaju  kod pravoslavaca, muslimana i katolika i da je ovo jedno prezime sa različitom upotrebom i izgovorom samoglasnika i suglasnika. Tu je i izvedeno prezime Biorčević/Bijorčević.

U radu “Vjerovanja ili običaji, autor Rifo Rika Hadžić ukazuje na duboku ispreplijetanost paganstva i praznovjerja kod stanovnika Rožaja i njegove okoline, kao i to da mnogi običaji nestaju i odumiru.

Mr Sait Š. Šabotić u prilogu “Umjetnik golubije duše” pose o nedavno preminulom bihorskom slikaru Faizu Mehoviću. “Ako je umjetnost ogledalo svake nacije ili naroda, koji živi tu gdje živi, onda Bihorci i čitava Crna Gora mogu biti ponosni što su imali slikara kakav je bio Faiz Mehović koji je slikao prostom oku nevidljivo, a za um ono što je izazvano i što ne ostavlja ravnodušnim”.

Hivzo Gološ, Rovina Vata Mikeli i Murat Ajvazi u studiji Upotreba arebice u potpisima Bošnjaka i Albanaca navode da upotreba arapskog pisma u potpisima  bila vrlo raširena sve do početka 20. vijeka. U radu su predstavljeni prilozi iz Knjige zapisnika sa održanih sjednica Opštine novopazarske za period 1913 – 1941. godine.

Časopis donosi i rad  mr Saita Š. Šabotića  „Prelazak odreda Vasojevića preko teritorije Bihora u Srbiju 1861. godine“, u kojem autor govori o predmetnoj temi u periodu kada je kadiluk Bihor bio u sastavu Osmanskog carstva. Ovaj događaj ukazao je i na izuzetan strateški značaj Bihora. Naslovni događaj u kontinuitetu izazivaju pažnu naučne javnosti, stoga je ovaj prilog veliki doprinos rasvetljavanju ovog događaja.

U radu „Nadgrobni spomenici u (H)Azanama kod Petnjice“,  autor Burhan Čelebić je objedinio istorijat crkve u (H)Azanama sa nadgrobnim spomenicima. Svaki spomenik je objašnjen sa epigrafske i kulturno-umjetničke strane, a date su i njihove fotografije.

Prilozi, prozni i pjesnički, u odjeljku Književnost potvrda su da uredništvo pažljivo bira njihove autore, te je ova cjelina u svim brojevima na odličnom estetskom nivou.

Počasna građanka Bihora, akademkinja Branka Bogavac u autobiografskom tekstu „Bor je začetak mog životnog i književnog univerzuma“, na samo njoj svojstven način  piše o svom putu od čobanice sa bihorskog sela Bora do akademkinje. Ovo je lijep portret intelektualke koja je svojim knjigama zadužila Crnu Goru. Jer, Branka je „sav svoj život posvetila traganju za ljepotom, za novim saznanjima o ljudima, zemljama i kulturama“.

I ovaj broj „Glasnika Bihora“ potvrđuje dobar kontinuitet kvalitetnog sadržaja časopisa, čime se on svrstavava u red pouzdane naučne i stručne literature.

U ime izdavača JU Centra za kulturu Petnjica časopis potpisuje direktor Sinan Tiganj. Treba istaći da ovaj časopis od prvog broja finansijski podržava Ministarstvo kulture.

Časopis sadrži Album sjećanja – fotografije koje potvrđuju bogat kulturni program u opštini Petnjica.

PROF. DR DRAŠKO DOŠLJAK

 

Festival priče ZAVIČAJNE STAZE – Bihor 2023: KONKURS za PRIČU inspirisanu BIHOROM

0

Festival priče ZAVIČAJNE STAZE – Bihor 2023 raspisuje KONKURS za PRIČU inspirisanu BIHOROM.

Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji stvaralačkim i autentičnim  rukopisom mogu postati sljedbenici Ćamila Sijarića, Mihaila Lalića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana sa ovog prostora.

*

Književna nagrada Zavičajne staze – Bihor 2023 – dodjeljuje se za neobjavljenu (kratku) priču inspirisanu Bihorom, ali i zavičajem uopšte, migracijama, običnim ljudima, posebno ženama i traganjima kroz (sopstvenu) kulturu, prostore i vrijeme… Poželjno je da autori poštuju osobenost kratke priče i, sa tim u skladu, kandiduju rukopise do četiri stranice u Wordu (veličina slova 12, Times New Roman).

*

Konkurs je otvoren do 30. maja 2023. godine. Rezultati će biti objavljeni u medijima, a nagrade dodijeljene na završnici Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2023, u avgustu tekuće godine u Petnjici.

*

Stručni žiri (Imena će biti objavljena nakon završetka konkursa), ocjenjivaće književno-umjetnički karakter prispjelih rukopisa – dubinu i snagu pripovijedanja, misaonost, modernost, originalnost, inventivnost, stil …

Tri najuspjelije priče, po ocjeni žirija, biće nagrađene plaketom Festivala i novčanim iznosom od: I – 400 eura, II – 300 eura, III – 200 eura.

Nagrađeni i odabrani radovi biće štampani u zborniku Festivala.

*

Autori nagrađenih i odabranih rukopisa, samim učešćem pristaju da ustupe prava na objavljivanje njihovih priča u zborniku Festivala.

 

*

Konkurs je anoniman. Priče se dostavljaju poštom u četiri primjerka, pod šifrom. Šifra treba da bude ispisana na poleđini omotnice u kojoj se priča šalje, kao i na prvoj stranici priče.

U istu pošiljku treba ubaciti poseban koverat označen šifrom, sa zapečaćenim podacima o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona, e-mail.

*

Radove slati na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica bb, 84312 Petnjica – Crna Gora, sa naznakom: Za Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2023.

*

Organizator Festivala, NVO Centar za kulturu „Bihor“, Petnjica.

Email: [email protected], kontakt telefon/waiber, 069 061 003

POMOĆ ZA TURSKU I SIRIJU: ZK BIHOR PRIKUPIO VIŠE OD 23 000 EURA

0

ZK Bihor iz Luksemburga još jednom pokazao svoju punu solidarnost sa unesrećenima širom svijeta. Za trinaest godina svoga postojanja ovo udruženje je organizovalo i sprovelo veliki broj sličnih aktivnosti prikupljanja pomoći za ljude u zavičaju, Crnoj Gori, ali i šire. Na taj način ono permanentno potvrđuje svrhu i cilj svoga postojanja.

Odmah po izbijanju zemljotresa u Turskoj i Siriji, te neviđene eleementarne katastrofe koja je odnijela preko pedeset hiljada života – UO ZK Bihor na svojoj hitnoj sjednici donio je odluku da se unutar udruženja – među članstvom i prijateljima kluba – pokrene akcija prikupljanja novčane pomoći.

Upravni odbor ZK Bihor sa članovima finansijske komisije

U vrlo kratkom periodu prikupljeno je, kako je obavijestio blagajnik udruženja Sabit Šabotić, preko 23. 000€ koje će koliko je sutra biti proslijeđene na račun za pomoć.

Na samom kraju akcije donatorima se obratio predsjednik UO ZK Bihor Hamdija M. Rastoder i izrazio zadovoljstvo odzivom i spremnošću da članovi udruženja i prijatelji kluba, po ko zna koji put, bez dvoumljenja, pohrle da pomognu.
„Nažalost, od samog postanka – čovječanstvo prate razne nevolje, ali, na svu sreću, uvijek postoje oni koji su spremni da pruže ruku pomoći bez koje bi se bilo mnogo teže nositi sa nevoljama“ – naglasio je Rastoder i dodao poznati slogan ovoga udruženja:
– Idemo dalje!

F. Softić

IPAK, IMA NADE ZA NAS: ANONIMNI EKO AKTIVISTA PRIKUPIO 200 VREĆA SMEĆA PORED PETNJIČKIH PUTEVA

0

Eko aktivista čiji identitet je poznat portalu Radija Petnjica, a koji je želeo da ostane anoniman, prikupio preko 200 najlonskih džakova smeća na teritoriji Opštine Petnjica.

Kako jedan čovjek može uraditi dosta, na polju očuvanja životne sredine i prirode, a samim tim učini dobro djelo i kroz taj vid smoinicijativne akcije pokuša da podigne svijest građana i društva primjer je neumornog eko aktiviste, koji već desetak dana unazad, bez ičije pomoći, volonterski, prikuplja smeće koje odlažu nesavjesni građani pored puta.

On je želio da njegov identitet ostane anoniman, jer kako kaže, želi da vidi našu opštinu u ljepšem izadnju i na ovaj način želi da skrene pažnju ljudima da i pojedinci mogu dosta uraditi na polju očuvanja životne sredine, samo je za sve potrebna volja.

Još jedna lijepa priča iz Petnjice i dokaz da još uvijek postoje savjesni građani kojima je stalo da Petnjica bude čista…

ERIS BABAČIĆ

PREDSTAVLJANJE POETSKOG STVARALAŠTVA BOŠNJAKINJA CRNE GORE – SENKA RASTODER

0

Priredio: BOŽIDAR PROROČIĆ, književnik i publicista

U sklopu pripreme projekta predstavljanja poetskog stvaralaštva Bošnjakinja, Crne Gore i pripremljenje knjige-panorame “Lirske hedije” predstavljamo vam: Senku Rastoder. Senka Rastoder rodjena je 31. avgusta 1963. godine u Petnjici. Osnovnu i srednju školu završila je u Baru, a fakultet Politickih nauka u Beogradu. Živi i radi u Baru u Savezu sindikata Crne Gore.
Igrom slučaja nije upisala književnost jer je njena prva i najveća ljubav su bile knjige i pisanje. Lični kosmos, susret sa sopstvenom sudbinom, sa istinskim licem koji je nosila u sebi iskazala je kroz zbirku pjesama ,,S druge strane sjenke” koja je štampana u dva izdanja i izdata je 2008. godine. Roman toka svijesti,,Tajni pecat duše” izdat je 2010. godine i predstavlja nastavak neiscrpne i vječite teme o smislu ljudskog postojanja. Senka Rastoder je aktivan član književnih klubova u Baru. U jednom mandatu je bila i predsjednica Kluba književnih stvaralaca Bara, a bila je učesnica Zavicajne manifestacije u Petnjici. Senka Rastoder priprema novi roman koji bio trebao da bude srž vremena u kom živi.

KRALJICA RUŽA

Miriše cvijeće i treperi lišće
Jorgovan buja
I zuji pčela
Svjetlost se prelama preko dječijeg čela
Ruže racvale
A vjetar nosi miris pokošenog sijena.
Bašta tvoja cvjeta
Dok dani lete
Godine se nižu
Života stazu vrijeme stižu STIZE
I prati,
I ćuti
Dok ne shvati
Život je samo tren
A mi samo gosti
U bašti ruža.

Okrenem se
Da vidim tvoje oči
U kojima spava more
Plave zore i duboki mir
I na tren pomislih
Još si živa
Još u rukama rvojim
Cvijeće cvate
I zlatne palate
A umjesto ove
Nebeska bašta osmijeh ti dariva.

U očima tvojim
I sad suza sija
Kao rosa na jutarnjem suncu
Prati te nebeska divizaja.

Dok sanak svoj snivaš…

SA SLIKE ME GLEDAŠ

Magle se dignu
Zaborav se kloni
Oči sjaje kao more bistro
I sada te vidim
I pitam se
Da li ti nebo zbori
Ono što je bilo
Najljepše i čisto?
Šta može biti od ljubavi veće
I ljepše od duginih boja
Latice ruža
I zvjezdanog sjaja
A put bez kraja
Dok se bude zore
Zavijene u odore od svile.

Ne sanjam te često
Al'sjećanja guše
I ponekad ruše sjaj ljubavi čiste.

Imala si tek šestnaest ljeta
Duge, crne kose, a bijela lica
I otišla si
Odletjela kao ptica
U svijet sunca
Da tamo živiš kroz plamene zore
I nebesko more…

Sa slike me gledaš
Čini mi se
Baš pravo u oči
I dušu mi znadeš
U srce zaviriš, putuješ krvlju
U san mi zađeš
A onda izađeš, pa te nema
Opet svratiš i
Kao da me pratiš
Ti mene s ove
A ja tebe sa druge strane.
Sa slike me gledaš
Sa slike te samo i znadem…

OD KRAJA DO POČETKA SVIJETA

 

Nabacam riječi
Ponekad bez
Prospem ih na papir
I
Ssvaka riječ značenje ima.
A onda je pogledam iz svakog ćoška,
Stavim, izvadim,
Potopim, pa osušim,
Istrgnem, pa vratim
I gledam
Gledam…
Neka se smije grohotom
Neka plače kao vrba žalosna
Druga viče – Jače, jače
Neka se trese
Kao okupano mače,
Jedna sniva riječ kao kosmos veliku,
A druga mala kao zrnce pijeska
Šro leti vjetrom
A neka napravi korak od stotinu milja.

U riječ stanu tuga i ljubav
I more i breze
U riječi
Stanu sve tamne noći.
I nečije oči
Mile, drage, ljubavi pune
I strune harfe
I poj ptica.
U riječi stanu sva naša htenja
I život
Mali i običan
Tužan i ironičan
I veliki kao planeta
Riječi
Od kraja do početka svijeta.

 

POSLEDNJI POZDRAV

Slušaj
Noćas su vjetrovi jezdili
Kroz talase mora
Uskovitlani, bučni i sjajni
Kao život tvoj.
Čuj,
U susret će doći neke
Nove zore
Ali taj put
Više neće biti tvoj.

Otvori oči, bar još jednom,
Još uvijek vjerujem
Da samo spavaš
Da je sve samo san
Pogledaj me
Očima smaragda
I nemoj reći
Da je sve prošlo
Kao bistri potok
Na planinskoj rijeci
.
Ne, nemoj reći
Ovdje ili tamo
Gdje god bio
Sve je to život
Početak i kraj
I sve što se rodi
Samo je tren
Života znaj…

Ne, nemoj reći
Jer
Koliko ljubavi
U srce stane
Toliko vrijedi
I naš
Životni trag.

PUTOVANJE

Sjećam se,
Noć je bila decembarska
U Beogradu, na Topčideru,
Stanici vozova iz Bara i Grčke,
Tad sam te posljedni put vidjela
Ti si mahao meni
I ja sam mahala tebi
Dok je voz kretao u noć gluhu.

Ne, nijesam ti rekla zbogom
I šta znače riječi
U toj noći
Dok još ne znam
Da sudbina iza ćoška vreba.

Posljednja slika uživo
A tvoje oči od saragda
Smijeha pune
Na topčiderskom peronu
Uz kišu koja sipi
I kvasi te
A ti si šetao gore, dole
Dok voz ne krene.

Idi, govorila sam,
Idi, ne kisni.
Ne smeta mi,
Ne smeta mi.
Govorio si…
I nijesi me ostavio
Dok voz nije krenuo
Sa stanice
Koja je zalutala u vremenu
I bespuću…

Putuj, putuj,
Sada govorim tiho i
Neka ti nebesko prostranstvo
Bude ogrtač
A sunčani plašt, pokrivač
Toplo kao tvoje veliko srce
U kom je bilo mjesta za sve ljude
Putuj… I zbogom….

 

TAKMIČENJE ZA NAJBOLJU FOTOGRAFIJU: KAKO UČENICI MOGU OSVOJITI POKLON ZA MAJKU POVODOM 8. MARTA

0

Kancelarija za dijasporu Opštine Petnjica u susret 8. martu, u saradnji sa dijasporom, organizuje takmičenje za najbolju fotografiju za učenike 7, 8. i 9. razreda osnovne škole.

Naime, tema konkursa je „Fotografijom do majčinog osmjeha“. Namjera je, da kroz ovakav vid aktivnosti djeca dobiju priliku da pokažu svoju kreativnost, maštovitost, da se afirmiše fotografija kao umjetnost, a da za svoju aktivnost dobiju nagradu u vidu poklona za svoju majku.

Zadatak učesnika je da, telefonom ili fotoaparatom, naprave fotografiju čiji sadržaj će odgovarati opisu teme na način da što slikovitije prikažu svoju ljubav prema majci.

To može biti fotografija sa detaljima prirode, koji će iskazati odnos prema majci na maštovit način,  a žiri će, prilikom razmatranja pristiglih fotografija, posebno cijeniti kreativnost, domišljatost i maštovitost.

Uz fotografiju, učesnici treba da pošalju prilog sa kratkim tekstom koji opisuje istu, ime i prezime učenika, razred i naziv škole koju pohađa.

Konkurs traje do 02. marta, 2023. godine, dok će nagrada za prva tri mjesta biti uručena na dan praznika, 8 marta.

Za osvojeno I mjesto, učenik će imati mogućnost da obraduje svoju majku ručnim satom;

Osvojenim II mjestom, učenik će imati priliku da, svojoj majci, pokloni parfem;

Za osvojeno III mjesto, učenik će imati priliku da, svojoj majci, uruči vaučer koji će moći da iskoristi za tretman u frizersko – kozmetičkom salonu.

Radovi se mogu poslati na email: kancelarijazadijasporu1@gmail.com

ERIS BABAČIĆ

Promocija bošnjačke kulture u Petnjici: Okrugli sto “Petnjica vas zove” (FOTO i VIDEO)

0

U cilju promocije bošnjačkog kulturnog stvaralaštva i upoznavanja sa bihorskom tradicijom, održan je okrugli sto pod sloganom ,,Petnjica nas zove“ u Bošnjačkom kulturnom Centru Sandžak Petnjica.

Nosilac ovog projekta je Hidajet Ćeman, koji je kazao da moramo sačuvati kulturno bogastvo Petnjice, a pored Ćemana na tribini su govorili: profesor istorije u penziji Avdo Korać, Mirsad ef. Hadrović, Enko ef. Korać i istoričar Edin Smailović.

Moderator večeri bila je Sanela Ćeman, a okrugli sto je održan u Bošnjačkom kulturnom centru Sandžak Petnjica.

,,Petnjica nas zove“ je projekat koji ima za cilj da probudi svijest kod građana, na poljima očuvanja kulture i tradicije Bihorskog kraja, pa je samim tim I ovaj projekat izazvao veliko interesovanje građana.

Poruke koje su poslati sa ovog skupa jesu da se treba fokusirati i staviti akcenat na očuvanju kulture i tradicije ovog podneblja, ono što su predavači kazali jeste da je kultura baština bošnjačkog naroda sa područja Bihor nije dovoljno istražena i da je treba potpuno istražiti i valorizovati.

ERIS BABAČIĆ

 

 

 

 

(VIDEO) DŽAMIJA U MZ TUCANJE USKORO U PUNOM SJAJU

0

U mjesnoj zajednici Tucanje 2016. godine započeta je izgradnja džamije za koju se očekuje da će sljedeće ljeto biti zvanično otvorena.  Tim povodom, u studiju Radija Petnjica bio je predsjednik Odbora za izgradnju džamije Muhamed Mule Šabotić.

On je govorio o ideji izgradnji džamije, koja datira kako Mule kaže  od kako zna za sebe. „Nekako uvijek se govorilo o tome da se izgradi džamija na mjestu gdje se nekada nalazio mekteb u Tucanjama i uvijek mi je to ozvanjalo u glavi da je važno za sve mještane da zajednički izgradimo džamiju.

„Dobra volja je postojala ali zvanično je donijeta odluka 2015. godine kad sam razgovarao sa Rustemom Šabotićem o poziciji gdje bismo mogli započeti izgradnju džamije. Na toj parceli je postojala stara kuća, koja je bila vlasništvo moje braće od amidže Hamza, Halila i Eleza Šabotića a obzirom da niko od njih trojice nije živ, onda su njihova djeca Ruždija Elezov, Mirsad i Mujo Halilovi sinovi dok je Rustem Hamzin, odlučili da daju parcelu i uvakufe za izgradnju džamije“, kaže Mule.

„Prihvatio sam da nosim ideju izgradnje džamije, shvatio je u potpunosti i prionuo aktivnostima. Stava sam da je džamija odlika našeg identiteta, bez obzira što ljudi odlaze sa našeg prostora i ona će biti svjedok da smo ovdje postojali. Takođe, nužnost izgradnje gasulhane je veoma važna zbog velikog broja ljudi koji dolazi na hatar i olakšavajućegfaktora prilikom dženaza.

Ideja je prihvaćena od velikog broja ljudi a takođe dio ljudi je vršio opstrukciju izradnje džamije. Meni je bilo važno da budemo složni i da zajedničku energiju koncentrišemo u jednom pravcu a ne u dva i da mnogo ranije džamija bude u funkciji“, navodi Mule.

„Na početku, ljudi su se odazivali da budu u Odboru za izgradnju ali vremenom u tom očekivanju za doprinos, ljudi su nekako odustajali iz nekih svojih razloga. Odbor se vremenom osipao i sada sam trenutno sam u namjeri da izganjam posao do kraja.

Naime, 09. Maja 2016. godine položen je kamen temeljac za izgradnju džamije u Tucanjama i toga dana prisustvovao je veliki broj ljudi, čelnici Islamske zajednice, Opštine i u tom danu, dobili smo obećanja o pomoći.

Od Opštine Petnjica smo dobili 1000. eura i to je sve. Bilo je drugih obećanja ali na tome je ostalo. Od Islamske zajednice u Crnoj Gori ništa nijesmo dobili, a očekivali smo mnogo i od pojedinaca i institucije i jako sam razočaran, ali Bože moj.

Mi smo se svima obraćali za donaciju, jer smatramo da je džamija naša zajednička kuća u kojoj se molimo jednom Bogu i nastojimo kroz te aktivnosti da budemo bolji ljudi“, kaže Mule.

Obratio sam se muftiji sandžačkom Kujeviću sa željom da ga obavijestim o izgradnji džamije. On me je primio i kazao da će nastojati da pomognu koliko mogu pa makar da posjete objekat u izgradnji. Podučen iskustvom, nisam vjerovao ali poslije nekog vremena, pozvali su me u Novi Pazar kada su mi uručili donaciju preko 6000. eura i zaista sam zahvalan na datoj riječi, koja je veoma važna u našim komunikacijama pa čak meni draža od same donacije“, istiže Šabotić.

„Želio bih istaći da su ljudi pojedinačno dali veliki doprinost u izgradnji džamije. Imam spisak od preko hiljadu donatora u prvom dijelu i uglavnom ljudi su iz dijaspore, naravno da ima ljudi koji ovdje žive, koji su donirali sredstva. Želim takođe kazati da su ljudi davali srcem svoj imetak za džamiju. Spomenuću jedan primjer žene, koja je dala 65. eura i ja sam siguran da je ona dala sve što je imala i ta donacija mi mnogo znači koja je prvensveno iskrena“, navodi Mule.
„U prvom dijelu sakupljana novčanih sredstava, sakupili smo oko 120.000 eura što nije bilo dovoljno da se u konačnici završi izgradnja. Želim da istaknem da je čovjek iz Švajcarske u potpunosti odnirao novac za izgradnju munare koje je vrijedno 14.000 eura“, kaže Mule.

„Izgradnja traje nekih sedam godina a mi smo mogli mnogo ranije da završimo ali u jednom momentu nestalo je novca. Kontaktirali su me iz  TIKE i dobili smo obećanje da će za kratak period biti završen ostali dio posla. Nakon obećanja, pokušao sam da kontaktiram TIKU ali nije bilo odgovora da realizuju obećanje i podvlačim, velike su opstukcije bile što ni dan danas ne mogu da vjerujem i da pronađem razlog zbog čega je to tako.

Veliki je pritisak bio na meni i nekada je malo falilo da odustanem, već sam gubio volju a i snagu. Onda sam rekao sebi, mora se ovo završiti i u drugom dijelu sakupljanja novca, sakupili smo preko 30.000. eura“, kaže Mule.
„Danas izgradnja džamije je završena. Molitveni prostor je potpun, gasulhana funkcioniše već dvije godine dana i naravo postoje prostorije u sklopu objekta, u kojima je potrebno postaviti inventrar.  U nekoj konačnoj cifri, ukupna investicija izlazi preko 200.000 eura i nastojaću da u narednom periodu, objavim u javnosti imena donatora“, navodi Mule.

„Ono što ja očekujem u narednom periodu to je da se završi enterijerski dio džamijskih prostorija a onda da predam ključeve Medžlisu Islamske zajednice Petnjica. Obavio sam razgovore sa ljudima iz Medžlisa i očekujem odgovor da oni preuzmu ključeve džamije i oni neka određuju način i termin zvaničnog otvaranja džamije. Moja misija i uloga je sa izgradnjom džamije završena“, podvlači Mule.

Uz to, na kraju Mule je podvukao da će džamija dobiti svoj potpuni sjaj kada se asfaltira putni pravac. Mislim da bi lokalna uprva trebala da se zabrine zašto do sada nije završeno asfaltiranje ali vjerujem da će u prvim proljećnim danima mašine za asfaltiranje biti na toj dionici puta i završiti taj posao, koji je prijeko potreban, ne samo zbog džamije nego zbog mještana, koji svakodnevno saobraćaju tom dionicom“, zaključio je Muhamed Mule Šabotić.

ENKO KORAĆ

 

 

 

 

 

(FOTO) PETNJICA NOĆU

0

Donosimo vam kadrove Petnjice noću, koje je zabilježio član ekipe Radija Petnjica, Eris Babačić.