U okviru brojnih aktivnosti, koje se odvijaju u okviru Kulturnog centra crnogorskih društava Slovenije su u relativno kratkom vremenu izašle tri knjižne novosti, koje će sigurno interesovati javnost Bihora, obzirom da je njihovo autorstvo povezano sa Remzom Skenderovićem, univerzitetskim diplomiranim pravnikom, privrednikom, bankarom, rječnikopiscem, publicistom i sudskim tumačem, rodom iz Trpezi.
Knjiga Nikad završene priče (Nikoli dokončane zgodbe) je izašla u okviru Kulturnog centra crnogorskih društava Slovenije uz finansijsku pomoć Uprave za saradnju sa dijsaporom
Autor: Remzo Skenderović
Radi se o zborci od 120 publicistiških od preko 500, koliko ih je autor napisao od 2009 g.i objavio u najpoznatijim slovenačkim novinama.Autor je odabrao one zapise, za koje misli, da moraju ostati zabilježeni u posebnoj knjizi.
U predgovoru knjige je Damir Skenderović, univ. dipl.filozof i sociolog između ostalog zapisao:
,, Intelektualci nikada nisu sasvim unutra i sasvim vani. U suštini uvijek lebde negdje na rubu, tražeći istinu. Za to svoje držanje su neki u istoriji gorjeli i umirali. Ako bih htjeo opisati svoga oca , Remza Skenderovića, jednom riječju, radi se o intelektualcu. O tome svjedoči više od 500 njegovih zapisa u većim slovenačkim novinama. Njegov vječni i neumorni aktivizam u civilnom društvu. Njegov način života, koji se jednako druži sa nekim poznatim umjetnicima, intelektualcima, političarima, menadžerima, diplomatama u Sloveniji i na prostoru bivše Jugoslavije ili sa običnim jednostavnim ljudima jedva sišlim sa planina.”.
Nedavno umrli, jedan od najpozanitijih slovenačkih pisaca, književnik Veno Taufer je zapisao:
,,Obiman je rad Remzovih javnih pisama o našim konkretnim (slovenačkim), lančanim političkim zabludama, korupcijskim aferama,brojnih ambicioznih, narcisoidnih političara, ukratko o moralnom raskroju Republike Slovenije. To su članci, koji zahtijevaju pravednost, rasčišćavanje, demaskiranje laži, manipulacija..
Posebna odlika i zanimljivost, uvjerljivost njegovih kratkih, jasno i suštinski napisanih razmišljanja su pravnička preciznost, brižljiva publicistička razumljivost. Ako već pominjemo piščevu pravničku odličnost – svaki problem, koji otvori, dovede do logičnog zaključka”…
Stanko Štrajn, privrednik sudija i sam književnik je zapisao:,, Zbirka eseja Nikad završene priče je dragocen doprinos autora Remza Skenderovića ka razumijevanju društvenih kretanja u Republici Sloveniji od njenog osamostaljenja do danas. Autor nam u Nikad završenim pričama ne samo opisuje, nego naslika kako se snovi o pravednoj, socijalnoj i pravnoj državi razotkriju prije svega zbog zloupotrebe vlasti.
Eseji u Nikad završenim pričama nisu samo prikaz stanja i kritika politike, nego su prije svega traženje rješenja, kao što ih vidi dobronamjerni autor u viđenjima i razmišljnajima pravnika, koji je u svom životu u praksi društveno odgovorno vodio ili sarađivao u vođenju važnih organizacija i privrednih društava.”
**************************************
Stanko Štrajn,(moderator) privrednik, bivši sudija, pisac, Remzo Skendeović, Pedja Ašanin Gole, prof.na univerzitetu (modeator)
GOVOR TURIZMA, prof.dr Vesna Mikolič
Prevod na crnogorski jezik Remzo Skenderović
Knjiga je izašla u izdanju Kultrunog centra crnogorskih društava Slovenije i uz fianansijsku pomoć uprave za dijapsoru.
Prof.dr. Vesna Mikolič je profesorica Naučno istraživačkog centra Univerziteta Primorske iz Kopra i Univerziteta u Trstu
U monografiji je pretstavljeno obimno područje turističke komunikacije. Autorica utemeljuje govor turizma kao govor široke i mobilne područne govorne/diskurzivne zajednice. U svom okviru povezuje brojna društvena i stručna područja, raznovrsne tekstove i jezike različitih područja, striha, nauka..
Sa prevodom ove monografije bi crnogorski turizam dobio uvid u savremenu analizu jezika i komunikacije u turizmu. Jezik ima v turizmu još posebnu ulogu, jer se neka zbilja vrednuje kao turistička ponuda tek, kada se je jezikom opiše, i tako se upravo preko te komunikacije spozna potencijalni turist. Preciznije pretstavljanje zančenja jezika u turizmu i prikaz izrade važne jezičke infrastrukture, može služiti planerima politike na području turizma pri razvoju komunikacijskih alata za crnogorski jezik i prevode na strane jezike, obrazovnim organizacijama, koje osposobljavaju buduće kreativce na području turizma, i na kraju krajeva samim turističkim ponudiocima, koji će preko razumijavnaj značenja komunikacije u turizmu mogu i sami oblikovati što vjerodostojnie i ivjerljivije tekstove, povezana sa sopstvenom turističkom ponudom. Iskustva profesorice, koja se posebno bavi s tim područjem jezikoslovlja če dobro doći crnogorskim turističkim radnicima. Prof. Mikoličeva je u uvodu zapisala: ,,Naravno, neizmjerno se zahvaljujem Savezu »Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije« i njegovom predsjedniku Remzu Skenderoviću i na izuzetnom prevodu i na interesu da se knjiga prevede na crnogorski jezik, zato smatram da se može na taj način uspostaviti dobar dijalog između turističkih studija i struka u turistički veoma razvijenim oblastima Crne Gore i Slovenije.,,
********************************************
RASUTI TERET, Remzo Skenderović
Knjigu Rasuti teret je napisao Remzo Skenderović. Autor je pripremio zbirku kratkih priča o odrastanju u višečlanoj porodici, događajima od 1953 g. do 2023, o putešestviju i doživljajima tipične crnogorske porodice posebno bihorskog kraja, o nekom prošlom vremenu i događajima u kojima je autor bio aktivni učesnik.Iz te knjige će mlađi a i stariji čitaoci podsjetiti se na neka druga vremena iz bližnje prošlosti, koja se polako brišu iz zaborava.Autor je učesnik brojnih događaja iz vremena koje opisuje. Knjigu je oblikovala i lektorisala prof. Remzija Cucak. Knjigu Rasuti teret je izadlo crnogorsko akademsko društvo Luča iz Ljubljane.
O knjizi je pisac Lojze Podobnik zapisao: ,, Knjigu Rasuti teret sam pročitao naizust. Upoznao sam tvoj boj sa »mlinovima na vjetar«, upoznao tvoj pređeni put i sakrivene kutove tvog života. Zanimljiva i poučna knjiga. U svom pripovjedanju čitaocu govoriš o prošlim vremenima, koaj su bila lijepa ali i kruta. Riječi i izražavanje su bogati i osjeća se dinamika priče, koja prinuđava čitaoca na razmišljanje. Rasuti teret je lična priča crnogorskog dječaka, koji je započeo u crnogorskim planinama, daleko od civilizacije. Iz gorštačke okoline planina i njihove neopisive ljepote je dječak izrastao u mladića,i kasnije Čovjeka, koji se zna suprotstavljati svim društvenim anomalijama.’, a kome pisana riječ je najjače oružje.’’
Miloš Šonc, poznati slovenački borac za socijalna prava ističe, da :,,Knjiga je puna svakodnevnih događaja, sa kojima sa sa lakoćom sažiivmo, otovreno rastače autorovu ličnost i život. Istovremeno je to i hronika mojega, našega života, uspomena na juče i danas. Sa svim lijepim i lošim stranama života. Svejedno je lijepih bilo više. Možda i zbog toga jer opisuješ pošteno, trijezno i objektivno. Prije svega zato, jer si takav kao ličnost. Kao Čovjek.
Autor je živjeo na Žabljaku, u Gusinju, Skoplju, Beogradu, Novom mestu, Ljubljani. Kako autor citira Duška Radovića i ,, njegov život je kao samousluga, sve što je dobio, platio je’’. To je prva autorova knjiga na crnogorskom jeziku.
Knjiga je izašla uz pomoć Tovarne zdravil KRKA, d.o.o., Doclea, d.o.o.,Uprave za dijasporu Crne Gore, i društva Luča. Veći dio sredstava je omogućio i sam autor.
