Vašar na Lađevcu oborio rekord u posjećenosti: Na tradicionalnom skupu više od 9.000 ljudi (FOTO I VIDEO)

0

Sabor na planini Lađevac važi za jedan od najstarijih na prostoru Bihora, a ove godine sa preko 9.000 posjetioca oborio je sve rekorde posjećenosti do sada.

Organizatori su još jednom pokazali da složno i zajedno možemo napraviti rezultate na svim poljima, pa su tako Mehmed Mele Ajdarpašić, fondacija ,,ČOVJEK NE UMIRE” i ,,FARMERI SA BIHORA” uspjeli dobrim programom i zabavom da ovaj sabor pretvore u pravu atrakciju i vrate mu ono što mu je nekada pripadalo. Na ovaj način žele sačuvati od zaborava ono što su naši preci baštinili i žele sačuvati tradiciju narodnih okupljanja, koja su bila veoma značajna za svakog bihorca.

Za sve takmičare koji su ostvarili zapažene rezultate u viteškim nadmetanjima obezbijeđene su i vrijedne nagrade, a najviše pažnje izazvala je trka konja na ovoj prelijepoj planini.

Takođe, birala se i “Ljepotica Lađevca”. Žiriju je bilo teško da odluči koje tri djevojke nagraditi: druga pratilja je Selma Adrović, prva pratilja Samira Ećo, a ljepotica vašara Alma Ličina.

Uručen je i vjenčani dar mladom bračnom paru- to je deseti vjenčani dar koji je obezbijedila fondacija ,,ČOVJEK NE UMIRE”.

Estradne zvidjezde Nuki-Poštar i Nerka Hodžić su zabavljali prisutne, uz moderatora i voditelja Dj-Rala sa kojim je zabava zagarantovana.

Da je ovaj vašar prepoznatljiv po viteškim nadmetanjima, tačnije bacanju kamena sa ramena, vuči konopca i trci konja, govore i činjenice da je pored brojnih učesnika iz Bihora, bilo i iz drugih gradova Crne Gore, kao i regiona.

Takmičari koji su ostvarili najzapaženije rezultate nagrađeni su vrijednim nagradama.

Bacanje kamena:

  1. Radovan Zeković
  2. Milutin Šoć
  3. Nermin Ajdarpašić

Vuča konopca:

  1. Crhalj
  2. Vrševo

Trka konja

1.Suad Hot

2.Adnan Durović

  1. Suad Hot

Snimak sa sabora na Lađevcu možete pogledati na našem You Tube kanalu Radio Petnjica.

ERIS BABAČIĆ

MLADI BKC SANDŽAK IZ PETNJICE NA ETNO KAMPU U SJENICI

0

Na poziv opštine Sjenica Bošnjački kulturni centar Sandžak iz Petnjice je ove godine bio dio Eko kampa “Pešter u srcu” Sjenica 2023 koji je održan u periodu između 27.07.2023-03.08.2023.

“Naši mladi učesnici su bili dio mnogobrojnih kulturoloskih i sportskih aktivnosti, takodjer su imali priliku upoznati se sa vršnjacima iz Francuske, Srbije, Rumunije, Bosne.U prilogu vam predstavljamo nekoliko fotografija aktivnosti na kampu”, saopšteno je iz te organizacije.

Ervin Ibrahimović čestitao Dan Opštine Petnjica

0

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović čestitao je 4. avgust – Dan Opštine Petnjica, predsjednicima Opštine i Skupštine opštine, Samiru Agoviću i Mehmedu Adroviću, odbornicima u lokalnom parlamentu i svim građanima, uz najbolje želje za dalji uspješan rad.

“Na desetogodišnjicu od uspostavljanja statusa samostalne Opštine Petnjica, danas možemo s ponosom konstatovati da je to bila dobra, vizionarska i ispravna odluka.

Petnjica i cijeli bihorski kraj, sa svojim prirodnim potencijalima predstavljaju pravo bogatstvo sjevera Crne Gore. Obaveza svake Vlade je da u saradnji sa lokalnom upravom radi na valorizaciji prirodnih potencijala ovog kraja, kako bi se stvorili još bolji uslovi za rad i život građana opštine Petnjica.

Privrženost i neraskidiva veza brojne dijaspore bihorskog kraja, koja je uvijek bila partner i pružala pomoć u realizaciji brojnih projekata i koja je najbolji ambasador Petnjice i Crne Gore, šansa je za još dinamičniji i brži razvoj cjelokupne opštine”, navodi se u čestitki Ibrahimovića.

Predsjednik Milatović čestitao dan opštine Petnjica

0

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je građankama i građanima Petnjice kao i predsjedniku Opštine

Samiru Agoviću, predsjedniku Skupštine Opštine Mehmedu Adroviću i odbornicima Dan opštine i deset godina od kada su se opredijelili da samostalno odlučuju o daljem razvoju svoga kraja.

“Prirodni resursi, kulturno- istorijsko nasljeđe, te izraženi potencijali za razvoj poljoprivrede, industrije i turizma karakterišu Petnjicu i cijeli Bihorski kraj. Multietnički, multikulturalni i međuvjerski sklad predstavljaju trajne vrijednosti koje baštini vaša opština. Nadam se da će Petnjica u godinama pred nama valorizovati svoje potencijale i imati dinamičan društveni, ekološki i ekonomski razvoj. Zato bih želio da iskoristim ovu priliku da se osvrnem na preduzetnički i stvaralački duh petnjičke dijaspore koji može biti jedan od odlučujućih faktora društvenog i ekonomskog napretka Petnjice, te ujedno dati doprinos inkluzivnom, održivom i ravnomjernom razvoju naše države”, poručio je predsjednik Milatović.

On je poručio da se demografski trendovi koji uslovljavaju emigriranje ka većim gradovima mogu ublažiti jedino predanim radom i strateškim pristupom rukovodilaca lokalnih samouprava.

“Vjerujući da trend iseljavanja građana sa sjevera, uključujući i Bihor, možemo zaustaviti udruženim naporima, izražavam spremnost da kroz međuinstitucionalnu saradnju razmotrimo perspektive razvoja ekonomskih potencijala petnjičke opštine.

U to ime, poštovani građani i građanke Petnjice, još jednom Vam čestitam deceniju od obnavljanja statusa Opštine”, stoji u čestitci predsjednika Milatovića.

 

DAN OPŠTINE PETNJICA DATUM VRIJEDAN SVAKOG POŠTOVANJA

0

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Poštovani građani i građanke Petnjice moja draga braćo Bošnjaci i sestre Bošnjakinje uvaženi predsjedniče Agoviću danas kada slavite 4. avgust dan Opštine Petnjca kada ste po prvi put vratili zasluženi status Opštine 2013. godine treba da ste ponosni na ovaj sveti i zlatni datum kojim su ispisane najljepše stranice vaše novije istorije. Bihor i Bihorci su uvijek bili ona lijepa spona sa svim dobromislećim insanima, koji su prolazili, boravili i dali doprinos ovom prelijepom kutku na sjeveru Crne Gore.

Godinama dolazim kod vas kao vaš gost srijećući sve moje drage prijatelje od običnih ljudi do onih sa akademskim znanjima i zvanjima. Uvijek su ti susreti puni istinskog prijateljstva, topline i posvećenosti meni i svim drugim vašim gostima-musafirima koje na najljepši način primite. Prolazile su godine, decenije i vjekovi a vi ste bili i ostali svoji na svome čineći našu zajedničku državu Crnu Goru i ljepšom i boljom. Ja sam vaš Bihor zavolio kada sam prvi put bio učesnik manifestacije Zavičajne staze, Mirsada Rastodera, zatim kroz saradnju sa Centrom za kulturu i Sinanom Tiganja, kroz brojna lijepa imena Sandžačke književnosti koja su nastala na vašim magičnim prostorima Ćamil Sijarić, Safet Sijarić, Faiz Softić, Refik Ličina, Safet Hadrović-Vrbički, Braho Adrović, i mnogobrojni drugi do prosvjetara Isljama Ćemana i predsjednika opštine Samira Agovića.  Zahvaljući lijepoj saradnji sa profesoricom maternjeg jezika Dijanom Tiganj-Mehović nastale su i dvije vrijedne panorame savremenog pjesništva Bošnjakinja, Crne Gore ,,Lirski zinet” i Lirska hedija” kao plod našeg zajedničkog rada i doprinosa ne samo kulturnoj prizmi Petnjice već i čitave Crne Gore.

Moji dragi Petnjičani i Petnjičanke teško vas je književnim jezikom opisati to je jedino tako vješto umio kroz svoje ,,Bihorce” Ćamil Sijarić ali vas zato treba lično doživjeti na način koji vi prezentujete multikulturu i od vas treba da se uči kako se voli rodni kraj. Iako su od polovine prošlog vijeka vaši muhadžirski putevi bili teški i tužni uspjeli ste da u dalekim državama Zapadne Evrope sačuvate sebe vašu islamsku vjeru, jezik i kulturu. Pored toga u dalekim državama ste uspjeli da izgradite uspješne karijere, da se obrazujete i napredujete ali da i ne zaboravite Crnu Goru iako je ona znala da zaboravi na vas što ne smije da se deršava. I danas kada se mnogi vraćate da obnovite svoje domove i ognjišta Crna Gora treba u svemu da vas podrži to je najmanje što može, treba i mora da učini za vas. Vi moji dragi Bihorci svojim zlatnim nitima kojima vežete Crnu Goru i Evropu činite taj obelisk koji vječito sija poput svetionika na udaljenim morima pokazujući nama svima put kojim se treba graditi jedno ljepše i bogatije društvo. Na tim toplim ognjištima u ovim avgustovskim jutrima i noćima pored vaših domaćinskih sofri nastale su neke od najljepših istinskih životnih priča. Ne smijemo zaboraviti ni Zavičajni klub ,,Bihor” ni sve njegove predsjednike i osnivače ni sve drage članove koji su tu uvijek da podrže, pomognu, motivišu i što je najvažnije nikada ne zaborave svoj rodni kraj i Crnu Goru. U ovoj godini ostali ste bez unikatnog i po mnogo čemu jedinstvenog Rifata-Rifka Rastodera velikana koji se se svim srcem borio za Bihor, Petnjicu  i Crnu Goru kao jedinstvenu ljepšu i multikulturalnu državu u koju je duboko vjerovao i za koju se borio i zalagao. Volio bih da ozbiljno razmislite i da date inicijativu da neka od nagrada u državi Crnoj Gori za doprinos dmokratiji, jačanju ljudskih i manjiskih prava ponese njegovo ime i na taj način sačuvamo svi zajedno uspomenu za njegov doprinos svim demokratskim tekovinama.

 

Velikan pisane riječi Meša Selimović (1910-1982) je  u romanu ,,Derviš i smrt” lijepo zapisao: ,,Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto, čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjsnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on će počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto ili nametne uslove. Kuda i kako da ide? Nemoj da se smiješ, znam da nemamo kud. Ali možemo ponekad, stvarajući privid slobode. Tobože odlazimo, tobože mijenjamo. I opet se vraćamo smireni, utješljivo prevareni.”

Dragi moji Petnjičani i Petnjičanke završiću ovaj tekst u duhu i leksici vašeg maternjeg (bosanskog jezika) neka vam radost 4. avgusta dana Opštine Petnjica, donese lični i porodični prosperitet, blagostanje i radost. Okupljajte se čuvajte vaše ime, bosanski jezik i islamsku tradiciju. Nek je hairli dan opštine svima vama. Vama poštovani predsjedniče Agoviću želim još mnogo dugih i lijepih godina isprepletanih zajedničkim željama i težnjama za jednu bolju i ljepšu Petnjicu.

 

MEDŽLIS IZ PETNJICA: POZIV NA MANIFESTACIJU “GODINE KONTINUITETA, NAPRETKA I DOBRA”

0
Medžlis IZ Petnjica pozivao je građane na manifestaciju “Godine kontinuiteta, napretka i dobra”
Gosti:
 • Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić
 • Jakub ef. Kazimoski
 • Aljo ef. Cikotić
Petak, 4.avgust u 14h
Centar za kulturu Petnjica

OSAM GODINA RADIJA PETNJICA: OSTALI SVOJI PRIVRŽENI PETNJICI I NJENIM GRAĐANIMA

0

Na današnji dan, prije osam godina, 3. avgusta 2015. godine u etar je otišao signal Radio Petnjice. Svečano otvaranje uz koktel i prigodne govore tog avgustovskog dana, označio je  početak rada jedinog medija u Bihoru. Istoga dana zvanično je u medijsko nebo lansiran i portal radiopetnjica.me.

Za osam godina rada Radija Petnjica objavili smo stotine emisija i razgovora kao i više od 10.000 tekstova, sve u vezi sa Bihorom, njenim građanima i Opštinom Petnjica.

Za osam godina postali smo potreba, ogledalo i mjerilo vrijednosti.

Za osam godina prepreka i izazova uspjeli smo da se održimo, porastemo i stasamo u respektabilan medij kojeg slušaju i čitaju svi u Crnoj Gori i dijaspori.

Za osam godina pomogli smo da se teški rad Bihoraca u inostranstvu lakše podnese, šaljući im zvukove i slike zavičaja.

Za osam godina kroz redakciju iznjedrili smo desetine novinara i dodali im vrijednost u znanju, obrazovanju, informisanosti…

Za osam godina jedina partija, opcija i mogućnost bila nam je Petnjica i niko nas nije mogao kupiti i potkupiti.

Za osam godina ostali smo SVOJI.

Za osmi rođendan dugojemo zahvalnost svima koji su prošli kroz našu radionicu i onima koji su i dalje tu: Denis Božović, Dino Račić, Selma Adrović, Jelena Orović, Relja Rastoder, Aldijana Novalić, Aldijana Javorovac, Almina Šabotić, Enko Korać, Almina Ličina, Eris Babačić…

Posebna zahvalnost našim slušaocima i čitaocima kao i poslovnim partnerima koji su pomogli da budemo bolji i trajemo.

SAMIR RASTODER

 

 

VAŠAR NA TURJAKU – DOBRA PRIČA IZ BIHORA (FOTO I VIDEO)

0

Iako se još sumnjaju utisci sa prethodnog vašara na Turjku, jedno je sigurno, plan organizatora da se na ovaj način sačuva tradicija predaka je uspjela. Okupiti više od 2.500 hiljade ljudi, na jednom vašaru kojem je prijetilo gašenje u potpunosti, je velika stvar. Organizatori su nam kazali, da im je jedina želja da nastave tradiciju, da pruže priliku ljudima da se upoznaju, da se sklapaju nova prijateljstva, formiraju brak i porodicu.

Dani Dijaspore su se prvi put održali na otvorenom, prethodno su se obilježavali u Centru za kulturu Petnjica, dok su ovi XXI uz prisustvo 2.500 ljudi održani na otvorenom i utisak kako dobitnika priznanja tako i gostiju je da ovogodišnji vašar, koji se održao na Turjaku, jeste vašar za pamćenje…
Da dobre zabave nije falilo, za to su se pobrinulie, estradne zvijezde Nuki-Poštar I Nerka Hodžić, a KUD ,,Bihor” i KUD ,,Vrelo Ibra” su prisutne oduševili svojim igrama.
Pored brojnih noviteta na vašaru, ono što je izazvalo najviše pažnje je izbor za mis vašara. Žiri je imao pune ruke posla i odlučio da nagrade za ljepotu dobiju sledeće djevojke: druga pratilja Nejla Camič, prva pratilja Irma Muhović, mis sabora Sara Kočan.
Predsjenik Opštine Petnjica, Samir Agović je izrazio zahvalnost fondaciji ,,ČOVJEK NE UMIRE” i ostalim organizatorima na uspješnoj organizaciji.
Na našem You Tube kanalu Radio Petnjica možete pogledati razgovore, uručenja priznanja povodom Dana dijaspore i video zapis sa vašara…
ERIS BABAČIĆ

 

BIHORSKO KULTURNO LJETO: IZLOŽBA “JEDNO MJESTO” TIJANE GORDIĆ U CENTRU ZA KULTURU PETNJICA

0

U okviru X Bihorskog kulturnog ljeta večeras će biti otvorena izložba Tijane Gordić u Centru za kulturu Petnjica.

Izložba pod nazivom “JEDNO MJESTO” biće otvorena u 19 časova.

Tijana Gordić je diplomirala 2009. godine u klasi profesora Rajka Todorovića Todora, odsjek slikarstvo. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) od 2010. godine. Živi i radi na Cetinju.

Samostalne izložbe:

Otvoreni studio, Cite des Arts, Pariz (2018); Izložba sa Adinom Rastoderom, Pomorski muzej, Kotor (2018); Galerija solidarnosti, Kotor (2016); Galerija Zlatna vrata, Split (2016); Blues bar, Podgorica (2015); Galerija Orsola, Buje (2015); Galerija Kristofer Stanković, Zagreb (2015); Galerija Buća, Tivat (2013); Otvoreni studio, Cite des Arts, Pariz (2012); Caffe Marinaio, Kotor (2012); Muzej grada Perasta (2011); Galerija Buća, Tivat (2011); Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović Strunjo”, Bijelo Polje (2011).

Nagrade:
Prva nagrada ,,Bjelopoljsko likovno proljeće” (2019); Nagrada za zajednički rad sa Adinom Rastoderom, Hercegnovski zimski salon (2014); Nagrada za slikarstvo ,,Milunović, Stijović, Lubarda “, ULUCG, Podgorica (2013); Predstavljala Crnu Goru na Međunarodnom bijenalu mladih umjetnika Evrope i Mediterana (zajednički rad sa Adinom Rastoderom), Solun (2011); Druga nagrada ,,Bjelopoljsko likovno proljeće” (2010); Nagrada ,,Studenti za studente”, Ekonomski fakultet, Podgorica (2010); Nagrada prijestonice, Fakultet likovnih umjetnosti, Cetinje (2009); Druga nagrada ,,Bjelopoljsko likovno proljeće” (2009); Druga nagrada ,,Bjelopoljsko likovno proljeće” (2008); Nagrada za crtež, Fakultet likovnih umjetnosti, Cetinje (2006).
Učestvovala na više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Francuska, Makedonija, Bugarska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Grčka).

 

 

BIZNIS AGRO KLUB: Na vašaru Turjak više od 20 štandova sa domaćim proizvodima (VIDEO)

0

Pored velike posjećenosti vašaru na Turjaku, prvi put ove godine predstavili su se i poljoprivredni proizvođači. Posjetioci su mogli kupiti domaće proizvode sa prostora Petnjice i sjevernog dijela Crne Gore.

Predsjednik Klastera ,,FARMERI SA BIHORA” Amar Muratović je istakao da su farmeri osim mlječnih proizvoda za koje je bilo obezbijeđeno specijalno vozilo sa hladnjačom, izlagali i domaće proizvode – med, domaće sokove, radinost, rukotvorine, suvenire…

 

Ekipa Radija Petnjica je razgovarala sa Muratovićem i predsjednicom NVO ,,Mreža” Sabahetom Novalić koji su kazali da je odaziv poljoprivrednih proizvođača bio veliki da je postavljen 21 štand sa različitim domaćim proizvodima. Nije bilo jednostavno organizovati sve to, ali kako su nam kazali uspjeli su u tome i uvrstili nešto novo na Turjaku, nadaju se da će ova ideja zaživjeti, a izlagači su bili zadovoljni prodajom svojih proizvoda, najviše potražnje je bilo za medom, tu su takođe i domaći sokovi od voća, proizveden u Petnjici.

ERIS BABAČIĆ