DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU

1

Festival Dani bošnjačke kulture kao i obilježavanje sedam godina postojanja ZK Bihor održaće se ovog vikenda u Luksemburgu. Manifestacija će biti otvorena u subotu u 16 sati u prostorijama ZK Bihor u Rumelanžu izložbom slika akademskog slikara Dževdeta Nikočevića.
Program će se nastaviti u Centru za kulturu u Rumelanžu u 18 sati gdje će biti i sva ostala dešavanja do nedjelje u 20 sati kada će se festival završtiti.

Bogat program obiluje književnim susretima, promocijama knjiga, a biće i prezentovane aktivnosti ZK Bihor u proteklom periodu i dodijeljene nagrade I priznanja, kao i bihorska gastronomija.
U okviru zabavnog programa nastupiće folklorna društva, sevdah grupe kao i vokalni solisti.

Faiz Softić koordinator ovog festivala ispred ZK Bihor kazao je za portal Radija Petnjica da su uspjeli da naprave izuzetno kvalitetan program sa eminentnim gostima iz svih sfera javnog života.

‘’Tradicionalni festival, okuplja veliki broj doseljenika sa Balkana u Luksemburg i okolne zemalja. Cilj je da se Bošnjaci u Luksemburgu predstave drugima kao narod od kulture i tradicije i da baštini one vrijednosti koje baštine i svi ostali ozbiljni narodi u Evropi’’, kazao je Softić.

DINO RAČIĆ

ONOGOŠT: AGOVIĆ U POTRAZI ZA BOLJIM I MIRNIJIM ŽIVOTOM

0

Ernad Agović je prije 17 godina otišao iz Nikšića. Aprilsko jutro 1999. godine kaže da nikad neće zaboraviti. Otišao je da traži bolji život. Njegova životna priča je priča o borbi.
Završio je kulinarstvo u rodnom gradu, ali ga je život odveo drugim putem. Do Luksemburga, gdje je jedino imao brata da ga sačeka. Obojica tuđini u novoj zemlji koja je nudila bolje mogućnosti.

„Nikada neću zaboraviti 22. april 1999. godine, 6.15h ujutro. Taj dan ću, takođe, pamtiti jer je to bio momenat kada sam posljednji put vidio svog pokojnog oca, jer je on koju godinu kasnije preminuo. Nijesam mogao doći na dženazu“, priča nam Ernad svoju priču, koja liči na mnoge balkanske i nikšićke priče iz posljednje decenije prošlog vijeka.Kao i svaki početak, priča Ernad, i život u zemlji u kojoj se prvi put našao, bio je težak.

14804739_10205967274421286_951794775_n_1„Pošto sam otišao mjesec prije diplomiranja odlučio sam da pokušam poraditi malo na svojoj budućnosti jer čovjek bez škole je čovjek bez budućnosti. Tako da sam u početku počeo učiti jezik. (Luksemburg inače ima čak tri oficijelna jezika). Poslije toga sam upisao srednju ekonomsku školu. Po završetku ekonomske sam upisao fakultet. U međuvremenu sam zbog nekih ličnih razloga prekinuo fakultet ali sam se uz podršku svoje supruge vratio da završim ono što mi je još ostalo tako da sada upravo radim na diplomskom. Naravno školovanje dosta košta. A pored mene osoba koja se najviše žrtvovala da završim školu je moj brat Elvir koji me je nesebično finansirao i izdržavao. Nekada je radio i više poslova da bih ja bio tu gdje jesam“, prisjeća se Ernad svojih prvih mjeseci u malom Luksemburgu. Život u zemlji osnivaču Evropske unije, vremenom je pokazao sve svoje pogodnosti.

„Život je ovdje veoma prijatan. Ako čovjek želi da radi, uz malo truda može lijepo da živi. Socijalni i zdravstveni sistemi su veoma razvijeni. Svaka osnovna škola posjeduje bazen, tako da djeca jednom nedjeljno moraju ići na plivanje. Većina stanovnika govori četiri ili više stranih jezika“, objašnjava on i napominje da u toj zemlji živi preko 170 nacija.Posebno se osvrće na životni standard.

„U Luksemburgu se radi mnogo, ali su uslovi rada povoljni. Plate su stabilne. Minimalna bruto mjesečna zarada za nekvalifikovanog radnika je 1.922 eura. Godišnji odmor je između 25 i 33 dana. Ja na primjer imam 32 radna dana odmora (ne računajući praznike). Većina poslova je zaštićena kolektivnim ugovorima tako da su prava radnika zagarantovana. Sindikati su dosta moćni“, kaže ovaj tridesetpetogodišnjak koji preko našeg portala prati dešavanja iz Nikšića. U rodni grad, kaže, dolazi nekoliko puta godišnje i priznaje da je tako najviše zbog sestre.

„Pošto više nemam crnogorsko državljanstvo moj boravak moram redovno prijavljivati. Sada se zakon promijenio i prijavljivane radi u Turističkoj organizaciji Nikšića za koje imam samo riječi hvale“, navodi on uz opasku da nema lijepe uspomene i iskustva sa državnom administracijom koja je zadužena za poslove sa strancima.Na kraju, možda na naše iznenađenje, poručuje Nikšićanima i ostalim mladim ljudima iz Crne Gore da nikad ne krenu njegovim stopama.

„Napustiti svoju državu na način na koji sam je ja napustio, ne želim nikome. Ovo govorim, jer se nadam da se nikada neće ponoviti ono što se dešavalo devedesetih godina. Da se to nikada ne bi više ponovilo ne smijemo nikada zaboraviti, ali moramo oprostiti“, zaključak je ovog Nikšićanina, koji je u tuđini pronašao svoj put i ostao vezan za grad u kome se rodio i odrastao. Ernad je trenutno državni službenik. Radi u Ministarstvu za „Porodicu, Integracije i Veliki Region” – Agenciju za prijem i Integraciju stranaca u luksemburško društvo. Baš tu, zbilja, jer ko će bolje znati do on sam, kroz šta prolazi neko ko se prvi put nađe u tuđini, i pokuša stvoriti sebi neki novi život. Crnogorske porodice u Luksemburgu najbrojnije po broju članovaOd popisa iz 2001. godine broj doseljenika u Luksemburg porastao je za 35 odsto. Kroz 10 godina u Luksemburgu je bilo 220.522 doseljenika, što predstavlja 43,04 odsto ukupne populacije. Doseljenici iz bivše Jugoslavije se nalaze u prvih 10 zajednica. Crna Gora je imala najmanje stanovnika u bivšoj Jugoslaviji, ali u Luksemburgu ih ima najviše.Iako je Crna Gora imala najmanje stanovnika u bivšoj Jugoslaviji (oko 600.000) u Luksemburgu je, ipak, (od svih SFRJ republika) najviše građana koji dolaze iz ove države.Po posljednjem popisu broj osoba sa crnogorskim državljanstvom koji žive u Luksemburgu iznosi 3.814 osoba ili 0,74 odsto ukupne populacije. To je stavlja na 9. mjestu u Velikom Vojvodstvu, ali je na prvom mjestu što se tiče država van Evropske unije.Druga stvar koja je mnogo važnija od prve je starosna dob stanovništva.Osobe iz Crne Gore su najmlađa populacija u zemlji sa prosjekom od 26,63 godine.Poređenja radi prosjek Italijana je 45,22 godine, Njemaca 42,08 dok je starosni prosjek Luksemburžana 41,33 godine.Veoma interesanto je da je procenat osoba iz Crne Gore koje su mlađi od 20 godina, viši od 40 odsto. Uzimajući u obzir da većina mladih pohađa ili ima namjeru pohađati neki od prestižnih univerziteta, pa je za očekivati svijetlu budućnost u Luksemburgu.Od 3.814 osoba koje žive u Luksemburgu, 1.431 osoba je tu i rođena, dok njih 69 posjeduje dvojno državljanstvo.Prosječan broj članova po domaćinstvu u Velikom Vojvodstvu je 2,41 osoba. Doseljenici iz Crne Gore, takođe, drže ubjedljivo prvo mjesto i u ovoj statistici sa prosjekom od 4,25 osoba po domaćinstvu. Zanimljivo je da 8 odsto ove populacije živi u porodici sa 7 ili više članova.

Dušan Babić – Onogošt

SJUTRA U LUKSEMBURGU MEČ FC UNION : RIBNICA, DIREKTAN PRENOS NA RADIJU PETNJICA

0

Sjutra u 19:30 h, na stadionu “Victor Marchal” u Tetanže odigraće se prijateljska fudbalska utakmica između Fubalskog kluba “Union 05 Kayl/Tetange” i crnogorskog fudbalskog kluba Ribnica iz Podgorice.

Radio Petnjica će ovaj revijalni meč prenositi direktno.

FK Ribnica iz podgoričkog naselja Konik, je osnovan 1974. godine i takmiči se u Srednjoj regiji Crne Gore. Trener ekipe je Ero Škrijelj, a većinu igrača sačinjavaju Bihorci koji žive u ovom podgoričkom naselju.

Treba podsjetiti da je sadašnji predsjednik FC “Union 05” Mersudin-Mita Ličina svoje prve fudbalske korake upravo započeo u FK Ribnica.

Pozivamo sve naše zemljake, sve prijatelje fudbala da dođu na stadion i uživaju u igri i druženju dvije “bihorske” fudbalske ekipe. Rezultat utakmice je u drugom planu i neka bolji pobijedi .

Uprava FC “Union 05” je odlučila da cijena ulaznica bude simboličnih 2 eura i sav novac od ulaza biće donirane FK Ribnica.

ZATRPANE SPONTANE DEPONIJE

0

Dio zemlje, nastale iskopavanjem i probijanjem puta Petnjica -Berane odnosno dionice Petnjica – Podvade, iskorištena je da se zatrpa nekoliko spontanih deponija smeća koje su se nalazile u blizini trase pomenutog puta. Takav slučaj je i deponija preko puta Stenica koja je sada jedva vidljiva.

Deponije i smeće u petnjičkoj opštini su jedni od najvećih problema i za lokalnu administraciju predstavljaće pravi izazov kako da to da riješi. Osim osposobljavanja komunalnog preduzeća mehanizacijom i ljudstvom, te određivanja lokacije za deponiju, potrebno je napraviti široku edukativnu akciju kako bi stanovništvo Bihora shvatilo da i dalje važi ona poslovica “što jedan pokvari stotinu ne popravi”.

VODA SA VODOVODA POPČA NEISPRAVNA ZA PIĆE

3

Voda sa vodovoda Popča nije ispravna za piće, saopštili su iz Komunalnog Petnjica.
“Na osnovu dobijenih rezultata utvrđeno je da voda NE ODGOVARA važećim propisima zbog mikrobiološke neispravnosti, povećane mutnoće i povećane koncentracije gvožđa.
Molimo građane da vodu ne koriste za piće, dok se ne dovede u ispravno stanje”, saopštili su iz d.o.o. “Komunalne djelatnosti” Petnjica.

Analizu za potrebe komunalnog uradio je Institut za javno zdravlje.

RADOVI NA PUTU PREMA PODVADAMA INTEZIVIRANI

0

Sunce, lijepo vrijeme i povoljni vremenski uslovi, ovih dana najviše pogoduju radnicima Bemaxa koji rade na probijanju puta do Podvada. Dok jedan dio radnika intezivno radi na dionici puta od Gusara prema Podvadama, drugi dio je otpočeo radove od fudbalskog terena prema Petnjici. Na toj dionici je u toku postavljanje propusta za atmosfersku kanalizaciju, a radovi koji se izvode dovode do otežanog odvijanje saobraćaja sa kratkim zastojima. Kako se radovi zahuktavaju tako će i stpljenje i razumijevanje učesnika u saobraćaju morat biti na većem nivou i da svoje upravljanje motornim vozilima prilagode uslovima i signalizaciji na trasi kojom se izvode radovi.

DENIS BOŽOVIĆ

USPJEŠAN NASTUP BKZ NA SAJMU KNJIGA U BEOGRADU

0

Na ovogodišnjem, 61. sajmu knjiga u Beogradu, svoj štand ima i Bošnjačka kulturna zajednica koja je u saradnji sa Muslimanskom omladinom Luksemburga uzela učešće na najvećem sajmu knjiga u regionu pa i šire. Ovo je treća godina kako BKZ učestvuje na Beogradskom sajmu.

„Na našem štandu može se naći literatura iz Bošnjačke istorije, književnosti i drugih oblasti, naravno uz nezaobilaznu islamsku literaturu. Ovo je naše treće učešće i možemo da bude izuzetno zadovoljni posjećenosti našeg štanda“, kaže za portal Radija Petnjica Almir Muratović potpredsjednik BKZ i predsjednik za Petnjicu, koji je dodao da aktivisti BKZ u saradnji sa Sandzačkom dijasporom su obezbijedili besplatne primjerke prijevoda Kur'ana za posjetioce sajma knjiga u Beogradu.

„Na štandu je takođe prisutan i Arben Jakupi, predsjednik izvršnog odbora Sandžačke biznis asocijacije, i ako uzmemo u obzir da je ovo najmasovnija kulturna manifestacija u Srbiji i najveći sajam knjiga u regionu, uz učešće preko 450 domaćih i inostranih izlagača, dovoljno govori koliko znači što smo se i mi našli među njemi“, kaže Almir Muratović.

DENIS BOŽOVIĆ

NOVI DOM ZA LANE IZ PETNJICE

1

Uzgajalište divljači u Rijeci Crnojevića „Zabran Kralja Nikole“ postao je novi dom za lane iz Petnjice, koje je napadom predatora izgubilo nogu u lovištu „Petnjica“. Njega je pronašao lovočuvar Faruk Taraniš, zbrinuo i donio u Zabran.

Još ljetos ovaj marljivi, vrijedni i iznad svega humani čovjek obilazeći teren lovišta „Petnjica“ pronašao je duboko u šumi povrijeđeno lane.
„Predpostavio sam da su mu povredu nanijeli predatori kojih ima dosta u lovištu. Zadnja noga mu je bila povrijeđena i nije mogao hodati. Bilo je jako malo, težine oko 4 do 5 kilograma, samo i nezaštićeno od zvijeri. Ponio sam ga do kola i odmah obavijestio našeg lovnog inspektora Milutina Vukića. Inspektor mi je savjetovao da sa njim dođem u Berane, kako bi pošli do Veterinarske ambulante i zatražili pomoć. U Veterinarskoj ambulanti dr Ralević pružili su mu punu pažnju, pregledali ga i konstatovali da se jedan dio povrijeđene zadnje noge mora odstraniti. Lane je operaciju dobro podnijelo i ja sam ga ponio u Petnjicu, gdje živim i zbrinuo u ostavu koja se nalazi pored kuće, priča Faruk i dodaje. Hranili smo ga mlijekom iz flašice sa cuclom. Lijepo se oporavio i sprijateljio sa mojom djecom koja su mu najčešće davala hranu i koja su ga zavoljela, a i on njih. Prošla su tri mjeseca, lane je poraslo i morao sam ga vratititi u prirodu kojoj pripada, ali ne tamo gdje bi ono bilo lak plijen predatora, u naše šume koje obiluju njima. Morao sam mu potražiti siguran dom. Savjet po tom pitanju zatražio sam u našoj nacionalnoj asocijaciji – Lovačkom savezu Crne Gore i oni su mi rekli da ga donesem u Zabran Kralja Nikole na Rijeci Crnojevića, gdje bi ono dobilo dom, hranu i zaštitu. Ja sam tako i postupio priča ovaj humanista.

1Lovočuvari Lovačkog društva Cetinje, koje gazduje Zabranom Kralja Nikole Milan Petričević i Dragoljub Ražnatović pustili su lane u Zabran i brinu se o njemu. Ističu da on ima dosta hrane i nadaju se da će naći društvo sa desetak mlade jelenske divljači koja se nalazi u Zabranu.
Nije ovo usamljen slučaj spašavanja divljači i humanih djela lovaca i lovnih radnika jer oni su jedini koji se brinu za uzgoj i zaštitu i njima trebamo zahvaliti što u Crnoj Gori imamo očuvane populacije na čijem unaprijeđenju moramo još više raditi.

Zbrinjavanje ranjenog laneta od strane lovočuvara Faruka Taraniša ostaće upamćeno među lovcima i građanstvom Petnjice kao humano djelo gdje humanost nije rijetka pojava, a Lovački savez Crne Gore, kao i do sada, za ovo humano i dobro djelo nagradiće prigodnom nagradom lovočuvara Faruka Taraniša.

Lovački savez Crne Gore
Mladen Ćabak, sekretar

UNION GAZI SVE REDOM, U SRIJEDU PROTIV RIBNICE

0

Union 05 Kayl/Tetange gazi sve pred sobom. Juče je pobeđen Junglister sa 3: 0.
Mlada ekipa presjednika Mite Ličina danas je bukvalno pregazila jednog od favorita za prvo mjesto ekipu Junglistera sa 3:0. Kayl/Tetange je igrao nadahnuto, bilo je lijepih akcija i dobrih prilika za gol. Prvi gol je postignut u 20 minuti i to akcijom iz dva poteza. Najbolji igrač, golman Elvin Šabanović je brzim degažmanom pronašao sjajnog Stivena Martinsa koji je predriblao dva igrača i sa 16 metara po zemlji postigao prvi pogodak. Imali su gosti posle toga nekoliko dobrih prilika ali je Šabanović branio i neke neodbranjive udarce. U drugom poluvremenu Kayl/Tetange preuzima igru i nižu se šanse za šansom. Tako je u 80. minutu u prodoru bio Alen Agović koji je nesebično, u svom stilu uposlio Jonnia Coreiru kojem nije bilo teško da ubaci loptu u prazan gol, i na kraju u 89. minuti iz penala, mašina za golove Aderito dos Reis postavlja konačan rezultat.
Potpredsjednik Asmir Cikotić:
“Bilo mi je zadovoljstvo gledati ove naše mlade igrače, bila je to igra za uživanje sa mnogo šansi. Došlo je puno naših zemljaka i Luxemburaca koji navijaju za klub da nas podrže i ovom prilikom im se zahvaljujem i pozivam da dođu u srijedu da nas bodre protiv ekipe FK Ribnice iz Podgorice”.

TREĆA MEDALJA ZA MERISA MURATOVIĆA

0

Juče, 22. 10. ove godine održano je takmičenje u streljaštvu u Luksemburgu, i to u gradu Kaylu.
Bilo je trideset najboljih takmičara iz raznih klubova, a Meris Muratović je samo za nijansu bio slabiji od prvoplasiranog, a, kako tvrdi, bio je bolji od drugoplasiranog.  Bilo kako bilo, ali – Meris se i sa ovog takmičenja vratio sa medaljom o vratu i još jednom potvrdio da je istinski talenat u streljačkom sportu.
– Meni je najbitnije da radim sport koji volim, a o medaljama nisam ni razmišljao dok nisu počele pristizati. Imam izuzetnog trenera i puno mi je pomogao u dosadašnjem bavljenju ovim sportom – ističe mladi Muratović.

F.S.