ENVER RASTODER: VALORIZOVATI TURISTIČKE POTENCIJALE U PETNJICI

Gost Radija Petnjica i emisije ,,Izbori 2017“ je bio Enver Rastoder, predsjednik NVO ,,Centar za seoski razvoj“ iz Petnjice i kandidat SDP-a za lokalni parlament.
On je u našoj emisiji govorio bihorskom turizmu, turističkim potencijalima i onome za šta će se u toj oblasti zalagati SDP.
,,Područje Petnjice je jedna kompaktna prirodna, privredna i kulturološka sredina sa površinom od 170 kvadratnih kilometara. Bogato Arheološko i kulturološko nasleđe je dodatni moto Ekoturizmu na ovom prostoru i seže duboko u praistoriju do paleolita. Karakterističan primjer za ovaj period je Arheolško nalazište Torine na samom ulazu u Radmansku klisuru. Drugi period Turske ostavio je trajne spomenike kulture orijentalnih karakteristika, kao što su: džamija u Petnjici, turbe u Paljuhu kao i mnogi drugi. Od posebnog značaja za razvoj eko turizma je ovo bogastvo arheološkog i kulturološkog nasleđa. Džamija u Petnjici je jedan od najstarih, najautentičnih i najznačajnih spomenika kulture na ovom području“, rekao je Rastoder.

 

On je dodao da ekološki čista i zdrava sredina, izvanredno lijepa, raznovrsna i bujna priroda su obilježja Petnjičkog kraja. Na ovom području je i jedan od bivših nacionalnih parkova na planini Turijak, koji plijeni čistotom i ljepotom, iako više nije pod posebnim režimom zaštite,a morao bi biti zaštićen.
,,Petnjica raspolaže sa desetak rječnih dolina koje formiraju četiri veća sliva: Popče, Radmančice, Vrbičke i Trpeške rijeke zavidnog hidropotencijala, koje sve zajedno čine rijeku Lješnicu. Dužina ovog rječnog sliva je oko 40 km. Na ovim rijekama je svojevremeno postojalo 137 vodenica za mljevenje žita. Petnjica je dugo godina nakon II Svjetskog rata imala svoju hidrocentralu koja je nekadašnju opštinu snabdijevala električnom energijom. Najnovijim analizama se došlo do zaključka o isplativosti gradnje dvije hidroelektrane (Bioča i Popča). Kanjon Popča sa istoimenom rijekom je veoma zanimljiv za višestruku valorizaciju, kao prirodni rezervat, lovački park, uzgoj ribe“, istakao je Rastoder.
Napomenuo je da je Petnjica Opština koja ima najveće šumsko bogatstvo po glavi stanovnika. ,,Kompleksi privrednih šuma prostiru se na oko 8265 ha. Respektabilni su uslovi za razvoj poljoprivrede,naročito kontinentalnog voćarstva i stočarstva, kao seoskog i lovnog turizma. Na živopisnim prostorima bihorskih planina raste veliki broj vrsta ljekovitog bilja i šumskih plodova. Uz tradiciju, istorijsko nasleđe i prirodne ljepote, izuzetna su preporuka za razvoj eko turizma. Opština Petnjica je 2015. Godine donijela odluku o osnivanju turističke organizacije. Formiranjem turističke organizacije stvaraju se uslovi za nastvak i efikasnije korišćenje ove blagodeti koju nam je priroda nesebično podarila. U organizaciji Opštine, Turističke organizacije, Centra za kulturu i NVO sektora u toku ljeta se održavaju značajne manifestacije koje sve više otvaraju vrata mnogim učesnicima iz okruženja, regiona, Evrope itd.“, zaključio je Rastoder.
On je dodao da će se SDP kada je u pitanju turizam zalagati da se unaprijede i valorizuju svi ovi navedeni potencijali kako bi se kompletan razvoj opštine doveo do zavidnog nivoa.

 

 

ŠKRIJELJ: MUHOVIĆ I DALJE ISPIJA KAFE NA RAČUN GRAĐANA

Zeid Škrijelj, kandidat za odbornika SD Petnjica, reagovao je na optužbe prvog čovjeka petnjičkog BS Adnana Muhovića.

“Ništa ljepše, inteligentnije i kulturnije se nije ni moglo očekivati od „kahvedžije“, koji je već pokazao svoje (ne)znanje, umijeće u niskim, nekulturnim, nemoćnim, primitivnim i površnim piskaranjima.
Žao mi je što bivši predsjednik Skupštine opštine Petnjica, toliko politički pogubljen, da se u svom političkoim buncanju, ne mareći ni za šta, nemilosrdno upušta u stavljanje u negativan kontekst konobarske profesije, koju mi itekako smatramo dostojanstvenom.
Shvatili su Bihorci da on odavno otrgnut od njegove političke partije, koketira sa društvom iz Demokratskog fronta i neobuzdano tumara političkom scenom, gušeći se u sopstvenim ispadima, nanoseći time veliku štetu i listi na čijem je čelu.
Gospodin Muhović je građane Petnjice do sada koštao preko 50.000€, ako uzmemo u obzir samo njegove plate, a imajući u vidu to da je on svoje radno vrijeme provodio u kafićima ispijajući kafe, takođe na račun naših građana.

 

Važno je napomenuti i to da je i zamjena donacije službenog automobila marke „dacia logan“ za „opel insigniu“ i omalovažavanje donatora koštalo građane Petnjice približno 10.000€. Zloupotreba donacije od strane „kahvedžije“ ukazuje na to da se tu očigledno radilo o obezbjeđivanju udobnosti njegovog prevoza od kafića do kafića, jer je u petnjičkim i beranskim kafićima obavljao funkciju predsjednika SO Petnjica.
Bitno je da građani znaju i to da sekretar Skupštine opštine Petnjica, koji je takođe iz redova Bošnjačke stranke, građane Petnjice košta više nego potpredsjednik Opštine.
Dakle, dragi moji građani Petnjice ukoliko saberemo i oduzmemo, dostojanstveni su vas do sada koštali preko 100.000€. Kahvedžija i bivši predsjednik SO Petnjica, još uvijek živi na račun Petnjičana i to u iznosu većem od 1.000€ na mjesečnom nivou.
Pitam se samo šta su za 4 godine uradili da zarade svoje plate? Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: ništa.
Toliko o pogubljenom političkom buncalu Adnanu Muhoviću i njegovom dostojanstvu”.

POSTAVLJANJE KLIMATOLOŠKE STANICE U PETNJICI

0

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je danas u Petnjici počeo sa instaliranjem klimatološke stanice. Postavljanje ove stanice će raditi radnici službe za zaštitu i spasavanje. Prema riječima nadležnih, trenutno se pomoću nje može mjeriti temperatura i eventualne padavine, a od januara će se moći vršiti i sistematska mjerenja.

Zahvaljujući ovoj klimatološkoj stanici u Petnjici će se moći mjeriti temperatura vazduha (maksimalna i minimalna) odnosno temperatura vazduha na dva metra, vlažnost vazduha, padavine, količina padavina,  visina snijega i količina oblačnosti.

Izvještavanje će biti dva puta dnevno a još se ne zna koja lica će vršiti te aktivnosti.

SELMA ADROVIĆ

ALAN ŠABOTIĆ, FUDBALSKI BISER IZ BIHORA U REPREZENTACIJI CRNE GORE DO 16 GODINA

Alan Šabotić, petnaestogodišnji Bihorac, rođen u švajcarskom gradu Olten, dobio je poziv iz FSCG da obuče dres reprezentacije i to za uzrast do 16.godina. Alan potiče iz sportske porodice i prve fudbalske korake napravio je kod njegovog oca, Ernada Šabotića.

Mladi Bihorac igra za “Zofingen” iz istoimenog grada u Švajcarskoj, klub koji je svojevrsna ispostava ili regrutni centar velikog Bazela. Kako kaže za portal radija Ernad, Alan je od malih nogu želio da zaigra za reprezentaciju Crne Gore.

„Red, rad i disciplina, to je moj moto kao furdbalskog trenera pa i u slučaju mog sina. To mora postojati ako se želi biti uspješan. A da rezultati ne mogu da izostatu najbolje govori podatak da Alan nikada nije dobio žuti karton, a o crvenom i da ne pričamo. Sa svoje tri godine je pokazao želju i energiju za loptom i već se tada znalo kojim će putem da krene“, kaže Ernad.

Alan se trenutno nalaza na “Mercedes kupu” sa reprezentacijom Crne Gore u turskom gradu Izmir. Igra na poziciji desnog krila/napadača i ono što krasi ovog mladoh Bihorca i buduće nade crnogorske reprezentacije jeste disciplina, volja i upornost. Osim toga što je dobar sa loptom, rezultati u školi su takođe na zavidnom nivou.

„Sve ono što je potrebno kao preduslov za uspješno bavljenje fudbalom, Alan posjeduje. Samo da ga sreća posluži pa da ga povrede zaobiđu. Mlad je i što se tiče klupske karijere o tome ćemo tek da vidimo, a poziv da igra za reprezenatiju je došao u pravom momentu kao motivacija jer znamo kolika je bila njegova želja da obuče dres reprezentacije Crne Gore. Moram da se zahvalim ambasadoru u Švajcarskoj, Damiru Grboviću koji je zaslužan što je moj sin pozvan za držani tim. Dugo sam u sportu i dobro sam upoznat da postoji još dosta naše omladine koja su talentovana i koristim priliku da pozovem roditelje da podrže svoju djecu u sportu“, kaže za portal radija Alanov otac, Ernad Šabotić.

DENIS BOŽOVIĆ

IZBORI 2017. U PETNJICI: U PETAK ZAVRŠNA EMISIJA SUČELJAVANJA NA RADIJU PETNJICA

Na talasima Radija Petnjica, sjutra (petak 24.11.2017.) emistovaćemo emisiju “Sučeljavanje – izbori 2017”.

Gosti emisije su nosioci lista učesnika na lokalnim izborima 26. novembra u Petnjici.

U ime DPS sa nama će biti Samir Agović, SDP – Allmir Rebronja, BS – Adnan Muhović, SD – Safet Korać, BDZ – Almir Muratović, Demokrata – Crne Gore – Albin Ćeman, Pozitivne Crne Gore – Sabaheta Novalić i SNP – Zaim Ličina.

Domaćin u studiju biće Samir Rastoder.

Emisija počinje u 20 časova, a predviđena je da traje do 24:00.

 

 

ALMIR ADROVIĆ (SD): BIHORSKI POLJOPRIVREDNICI ZASLUŽUJU VIŠE PAŽNJE

Gost Radija Petnjica i emisije ,,Izbori 2017” je bio Almir Adrović, kandidat SD-a za odbornika u lokalnom petnjičkom parlamentu i poznati bihorski poljoprivrednik.

Da li se u Bihoru može živjeti od poljoprivrede?

Posla imamo dosta, zarada bi mogla biti bolja ali činjenica je da se od ovog posla može živjeti. Ja u svom poslu nastojim da zaokružim bavljenje poljoprivredom i da proizvedem većinu stočne hrane koja mi je neophodna za prehranu životinja na farmi. Dakle, ne bavim se isključivo proizvodnjom mesa i mlijeka već sam dijelom i ratar, voćar, pčelar…

Kakva je saradnja sa opštinom i da li vam je opština pomagala i davala podsticaj za bavljenje tim poslom?

Ja sam svjestan da je naša opština nedavno formirana i da se kao takva bori sa dosta problema. Kratak je vremenski period da bi mi poljoprivredni proizvođači mogli da osjetimo značajnije pomake i blagodati postojanja opštine. Uloženi su neki napori za unapređenje kvaliteta života poljoprivrednika ali oni nisu bili dovoljni jer je moglo više. Imalo je prostora da se uradi više jer poljoprivrednici sa ovog područja zaslužuju mnogo više pažnje i mnogo veći opštinski agrobudžet.

Kakva je situacija kada je  upitanju plasman proizvoda?

Cjenovna politika otkupa poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori je takva kakva jeste. Imamo priču koja ima dva utemeljenja, sa nivoa sadašnje vlasti ta cjenovna politika je sasvim u redu i najbolja u regionu a sa našeg aspekta ona, uzimajući u obzir evropske standarde, nema nikakvo opravdanje.

Šta će Socijaldemokrate uraditi kako bi se položaj stočara, farmera i poljoprivrednika poboljšao?

Nastojaćemo da postignemo ozbiljan rezultat i ponudimo mnoga rješenja ljudima koji žive i rade na ovim prostorima i koji se bave poljoprivredom. Veliki je broj stanovnika koji žive isključivo od poljoprivrede. Preduzimaćemo konkretne stvari. U CG postoje brojni fondovi koji predstavljaju šanse za razvoj poljoprivrede u Bihoru. Moj konkretan prijedlog bi bio reorganizacija opštinske poljoprivredne službe tako što ćemo je osvježiti novim kadrovima i približiti ljudima na terenu kako bi poljoprivredni proizvođači imali tu službu na raspolaganju. Takođe je potrebno napraviti sistem kako bi se administrativni dio oko projekata sprovodio u toj službi, odakle će ljudi od struke i nauke pomagati poljoprivrednim proizvođačima. Oni ljudi koji rade u savjetodavnoj službi će morati mnogo više vremena da provedu na terenu, i u njivi i u štali a ne samo pored kompjutera. Ja sam u svom dugogodišnjem bavljenju poljoprivredom naučio da stvaranjem i podsticanjem novih poljoprivrednika mi ostali koji se bavimo tom djelatnošću ne dobijamo konkurenciju već podršku jer na taj način postižemo količinu, cijenu i dovodimo ljude koji će otkupljivati sve naše proizvode. Naši planovi se baziraju na stvaranju ambijenta da se mladi ljudi koji odlaze sa ovih prostora stati sa iseljavanjem i početi da žive od svog rada.

Može li poljoprivreda biti ključni faktor za zaustavljanje iseljavanje stanovnika?

Ljudima treba dati šansu da rade, da zarade i da od te zarade fino žive. Svi smo radnici ali nam treba nešto što će nam omogućiti zaradu. Po mojem mišljenju, šansa bi bila pomoć proizvođačima u zaštiti svojih proizvoda odosno da se u narednom periodu treba krenuti sa zaštitom poljoprivrednih proizvoda i dati im tradicionalno ime. Kada na nacionalnom nivou dobijemo geografske zaštite i sertifikate neophodno je sa istim aplicirati prema evropskim zemljama kako bi na raspolagnju imali i evropsko tržište.

 

REBRONJA: ZASLUŽENA KAZNA

Izrečenom kaznom ratnom zločincu Ratku Mladiću jasno je pokazano šta civilizovani svijet i međunarodno pravo misle o jednom periodu koji će ostati crna mrlja balkanskih prostora.

Presuda jeste individulana kazna, a ne kazna protiv jednog naroda. Jasno je da ni jedna izrečena kazna tom genocidnom gospodaru ljudskih života u Bosni i Hercegovini ne može povratiti ili izliječiti patnje žrtava i njihovih porodica, ali postoji makar moralna satisfakcija da će balkanski krvnik svoj ostatak život provesti u četiri zida.

Naravno, jasno je da je ovom kaznom osuđeno i postupanje tadašnjeg ratnog režima koji je stvorio uslove za sprovođenje genocida i ratnog zločina. Sigurni smo da donijeta presuda i te kako pogađa i sve one koji su podržavali navedeni zločinački sistem, bilo direktno ili indirektno.

Ovom presudom dat je istorijski sud i za one koji su pomagali zločinački sistem i samog ratnog zločinca Mladića bilo vojno, bilo finansijiski ili medijiski. Nadamo se da doživotna robija za genocid i ratni zločin neće ostati samo na tome da je balkanski krvnik u zatvoru do kraja života, već ova izrečena kazna treba da pomogne svima u regionu u suočavanju sa istinom kao i da pomogne u emancipaciji građana i društva kao cjeline.

Nadamo se da će ova presuda uticati na građenje demokratskog društva kako u BIH i Srbiji tako i u Crnoj Gori, slično kao i poslije Nirnberškog procesa u Njemačkoj koji je pomogao da Njemačka postane demokratska država. Izrečena presuda je jasan znak svim snagama u društvu koje su aktivno učestvovale u sistemu koji je omogućio balkanskom krvniku da počini najveći zločin u modernoj istoriji, da je i njima došao kraj.

SDP Crne Gore je od 1991 godine bila protiv velikosrpske agresije na BIH, jasno ukazivala na istorijsku nepravdu, a takođe i žestoko se borila protiv tadašnjeg režima koji je aktivno pomagao navedenu zločinačku politiku.

Nažalost, oni koji su punili tenkove za Srebrnicu i Sarajevo i danas odlučuju o procesima u Crnoj Gori. Sigurni smo da je i njima istorijska presuda donijeta i samo se čeka zvanična objava.

Almir Rebronja, potpredsjednik SDP, nosilac liste “SDP Rešad Rastoder- da živi Petnjica”

KORAĆ: POZDRAVLJAMO PRESUDU MLADIĆU

Socijaldemokrate pozdravljaju izricanje presude generalu i ratnom komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za počinjene najgnusnije zločine u koje spadaju genocid i zločin protiv čovječnosti i smatraju da je to korak dalje ka pomirenju svih naroda regiona, ali i postizanju pravde za sve žrtve ratova na teritoriji SFRJ.
Ono što svakako treba biti težnja u budućnosti jeste suočavanje sa prošlošću i zločinima koji su počinjeni devedesetih godina, u cilju sprječavanja stvaranja etničke netrpeljivosti.
Ratko Mladić je čovjek odgovoran za najveći ratni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata i njemu izrečena presuda je opomena svima onima koji i dan danas rade na stvaranju netrpeljivosti među ljudima.

Safet Korać

Član Predsjedništva SD-a i nosilac liste Socijaldemokrate –  Ivan Brajović – Dosljedno za Petnjicu

ĐUKANOVIĆ NA KONVENCIJI DPS U PETNJICI U PETAK U 15 ČASOVA

Pobjednička konvencija liste “Petnjica pobjeđuje – Demokratska partija socijalista – Milo Đukanović” održaće se u sali Centra za kulturu u Petnjici u petak 24. novembra, u 15 časova. Na konvenciji će govoriti predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

PRESUDA MLADIĆU: MILOŠ ĆIRIĆ – OPROSTI NAM FATIMA

1

Zatvorite oči i zamislite mladu Srebreničanku Fatimu Muhić. Ima 22 godine, dugu crnu kosu uredno očešljanu ispod svilenog hidžaba, usko i ponosno lice. Studira filozofiju u Sarajevu, ponos je svih kod kuće.

Nenametljiva je i duhovita, ima mnogo prijatelja. Ovog zlatnog jutra ona sedi sama na Baščaršiji, lista beleške sa predavanja, voli svež vazduh. Diše duboko, pije kafu i grize slatki ratluk od ruže. Uzima gutljaj hladne vode, gleda u maglovita sarajevska brda i mašta o odlasku u Njujork. Sada gleda u sat, vreme je za pokret, visoko diže šake na čelo, zaokruži lice prstima i zategne kosu ispod marame. Šalje poruku mami, u Srebrenicu, želi dobro jutro i kaže joj da ih sve voli. Ustaje, prebacuje torbu preko ramena, nasmejana prolazi kroz grupu turista i nestaje u masi. Da li je vidite? Sada otvorite oči.

Fatima je rođena u Potočarima, dan nakon što je Vojska Republike Srpske umarširala u Srebrenicu. Na nepodnošljivoj vrućini hiljade ljudi panično je bežalo od srpske armije – u šume, brda, samo što dalje, ka Tuzli, u Potočare. Srbi su tog dana dobro razumeli reči svog komandanta u izjavi koju je dao čim mu je smrdljiva čizma kročila u Srebrenicu. Slavili su i pevali do duboko u noć, dok su šefovi pripremali masovni pokolj, a mehanizacija iz Srbije se gomilala za nedelje njihovog krvavog pira. Za lov na muškarce po šumama, za komande “na kolena!”, za laži “neće vam biti ništa, slobodno izađite”. Za dijabolično smejanje u potiljak mladićima koji, mokri od znoja i mokraće, pred srpskim herojima kleče nenaoružani, za snimanje kamerom njihovih ubistava, za tupi zvuk koje mrtvo telo pravi kad padne na požutelu travu i tešku bosansku zemlju.

Jedanaestog jula žene, deca, starci i mladići bežali su ka bazi UN. Nisu znali, kako su mogli znati, da trče u čekaonicu za smrt i svoje mesto u masovnoj grobnici. U stampedu uplašenih duša nalazila se hrabra Hava sa velikim stomakom, bojala se da će pasti, da će je masa prevrnuti na vrelu zemlju. Hava se tokom prve noći u Potočarima porodila u nezamislivim uslovima. Noć je bila gora od dana, paklena vrućina gušila je hiljade ljudi koji su delili grozan vazduh skloništa. Rodila je devojčicu.

Istovremeno, 120 kilometara odatle, u smrdljivom Beogradu, gospoda je iz fotelja gledala Dnevnik i slušala generalovu izjavu: “Evo nas u srpskoj Srebrenici. Napokon je došao trenutak da se osvetimo Turcima na ovim prostorima.” Gospođe su završavale pripreme za sutrašnju krsnu slavu, Petrovdan. Nedelju dana kasnije u Dnevniku RTS-a čuo se mladi glas poslanika Vučića, koji je pretio sa skupštinske govornice: “Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana.”

Hiljade muslimana je već bilo bačeno u masovne grobnice. Kada su postale prepune, tela su komadana i prenošena u sekundarne, pa opet prekopavana i bacana u tercijarne grobnice. Srbi su imali pune ruke posla sve do kraja leta. Ko je upravljao bagerima? Ko je vozio autobuse iz Valjeva, Šapca, Užica da iz Potočara voze ljude na lokacije gde su streljani? Ko je dizao leševe i bacao ih u jame u Tomašici, Kozluku, Budaku, Snagovu, Kamenici?

Komandant ovih ubica je 16 godina posle genocida bio pod zaštitom naše države, “u bekstvu”. Često je viđan u Beogradu, na utakmicama, među gostima na veseljima. Onda je nestao. Danas znamo da se neko vreme krio u vojnom objektu na Topčideru. Ko su Dražen i Dragan? Dvojica gardista koji su pronađeni mrtvi 5. oktobra 2004. godine u istom vojnom objektu. Naša država i mediji tvrde da je reč o ubistvu i samoubistvu, a gardisti su zapravo ubijeni jer su tog jutra slučajno videli samog đavola. U to vreme ministar odbrane bio je Boris Tadić.

General je “pronađen” 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina. Policiji je odmah ponosno izgovorio svoje pravo, prokleto ime. Predsednik Srbije Boris Tadić tada je ucveljeno obavestio javnost da je heroj uhapšen. Komandant je odmah tražio da poseti grob svoje ćerke Ane, sahranjene baš na Topčideru. Ana je izvršila samoubistvo 1994. godine pucajući sebi u glavu iz tatinog pištolja. Prema glasinama, njen otac je zahtevao da je poslednji put našminka i opstruirao istragu o njenoj smrti. Kažu da ga je smrt ćerke toliko pogodila da je zbog toga promenio svoju “ratnu strategiju”.

Sećate li se Fatime? Hava Muhić je svojoj devojčici dala ime tek 2012. godine kada su identifikovane njene bebeće kosti. Bile su male i pomešane sa drugima, nije bilo lako ni pronaći ih, ni utvrditi čije su. Fatima je najmlađa žrtva genocida u Srebrenici. Takvih žrtava ima još bar 8.371, ali Fatima je živela najkraće tokom one paklene julske noći. Fatima, koju danas zamišljamo da nasmejana prolazi Baščaršijom, umrla je istog sata kada se i rodila. Nikada neće videti sarajevska brda, ni popiti gutljaj hladne vode. NJena majka danas gleda izricanje presude ubici svog deteta, dok njene ostale ubice slobodno žive među nama, neki od njih su na vlasti, neki u opoziciji, neki nam deci predaju u školama, neki nam pišu vesti, neki od njih nam vode državu.

Oprosti nam, Fatima.

Miloš Ćirić

********

Autor je aktivista za ljudska prava i saradnik Fakulteta za studije medija, Univerziteta The New School u Njujorku, SAD