AGOVIĆ: NASTAVLJAMO DA RAZVIJAMO PETNJICU

Samir Agović
Šta biste izdvojili kao najznačajnije što ste uradili za Opštinu u prethodnom mandatu?
U prethodne četiri godine smo mnogo toga radili. Bilo je problema, izazova, mnogo nejasnoća i vrlo se teško sad odrediti šta je to što je najvažnije urađeno u tom periodu. Mnogo toga smo uradili na saobraćajnoj, društvenoj i komunalnoj infrastrukturi. Drugi veliki posao je postavljanje sistema, uspostavljanje svih službi i organa Opštine. I kao treći segment, svakako bih izdvojio komunikaciju dijaspore sa ljudima koji ovdje žive. Jako sam ponosan na to što smo uspjeli da „Bihorsko kulturno ljeto“ postane poznato van granica Opštine i da mu damo regionalni značaj. Uradili smo dosta i na zaštiti kulturnih dobara, a posebno bih istakao činjenicu da je „Bihorski ćilim“ uvršten kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore i što smo prvi put na konkretan način valorizovali Radmansku klisuru.
Na početku mandata radili smo u diobnom procesu sa Opštinom Berane. Taj proces je jedinstven u Crnoj Gori jer u praksi nije postojao takav način diobe. Uspjeli smo da sačuvamo sve vitalne interese naše opštine i da budemo veoma racionalni, mudri, odgovorni i istrajni, u tom iscrpljujućem procesu.
Šta planirate da uradite u trajanju ovog mandata?
Naredni mandat će biti mnogo lakši od prethodnog. Bićemo posvećeni unapređenju razvoja infrastrukture i nastavićemo sa realizacijom kapitalnog projekta, a to je rekonstrukcija regionalnog puta Berane-Petnjica. Sredstva su obezbijeđena, a Vlada Crne Gore je za taj posao opredijelila 7.5 miliona. Uradili smo studiju opravdanosti izgradnje puta Petnjica-Bioče i nadam se da ćemo obezbijediti sredstva za izgradnju tog projekta. U ovoj godini planiramo da uložimo znatna sredstva u vodosnabdijevanje, prije svega projekat Murovsko vrelo, ali ćemno raditi i na vodovodu u Savin Boru. Pokušaćemo da stvorimo pretpostvake da se konačno na Javorovi započne rješavanje problema vodosnadbijevanja, a i u ostalim mjesnim zajednicama gdje postoje individualni zahtjevi. Taođe ćemo se vrlo predano baviti uređenjem užeg gradskog jezgra. Zbog vremeneskih uslova radovi na rekonstukciji Koraćkog potoka su obustavljeni, a rekonstrukcija ulica u samom centru Petnjice se očekuju u prvim danima građevinske sezone. Sredstva su obezbijeđena kao i projektna dokumentacija. Naravno, radićemo i na poboljšanju sportske infrastrukture. Uputili smo već javni poziv za izgradnju dva sportska terena, u Godočelju i u Radmancima, a pripremamo dkumentaciju za sportska igrališta na Boru, Javorovi i u ostalim mjesnim zajednicama. Dodatno ćemo kadrovski jačati lokalnu upravu kroz edukaciju zaposlenih i bićemo posvećeni izradi projekata koji se finansiraju sa nivoa Evropske Unije. Bićemo posvećeni regulaciji korita rijeke Popče u strogom centru i naravno ono što je najvažnije bavićemo se izradom projekta dokumentacije za otpadne i komunalne vode. Naravno da moramo dodatno raditi i na efikasnosti Komunalnog preduzeća, kao i Službe zaštite. Aktivno ćemo se baviti i problemom poljoprivrednih proizvođača. U ovom trenutku je najveći problem otkup mlijeka. Imao sam već nekoliko razgovora sa nadležnim ministarstvom.
Tender za rekonstrukciju puta Petnjica-Berane je raspisan. Ko će to raditi?
U toku je odabir najbolje ponude. Kompanija Tehno-put je dala najpovoljniju ponudu, ali to ne znači da će  ta firma biti odabrana za izvođenje radova. Ovih dana ćemo imati rješenje za to, jer nije samo cijena u pitanju, već kvalitet i neki drugi elementi koji se krzo tendersku dokumentaciju gledaju i vrednuju.
Evidentni su problemi sa novom putnom pravcu. Mještani koji imaju imanja duž nove trase puta imaju primjedbe, konkretan primjer za to jeste Skedner Kemo Muratović. Prema našim saznanjima nije bilo javne rasprave prilikom izrade projekta za novi putni pravac. Kako to komentarišete?

 

Konfiguracija terena je takva da je on vrlo rizičan sa aspekta odrona i klizanja zemljišta i nažalost to se dešava i drugim vlasnicima, osim Muratovića. Ali za mene suštinski, čak ni javna rasprava ne bi dala rješenje, nego je tu samo pitanje projekta. Dakle, projektant nije predvidio izgradnju potpornih zidova na ovom potezu i to se pokazalo kao loše. Ono što ja znam i što sam apsolutno ubijeđen, a imao sam nekoliko puta komunikaciju sa nadležnima, da je ovakvo stanje neodrživo i da se mora raditi na dodatnoj dokumentaciji za izgradnju potpornih zidova, ne samo na ovom području, nego i na drugim lokalitetima.

Više puta ste naglasili, a i poznato je da je najveći problem Opštine Petnjica, iseljavanje stanovništva.
To je, nažalost realnost koja nas opterećuje. Problem iseljavanja mladih ljudi je veliki i nemože ga riješiti samo lokalna uprava, već se mora uključiti i država. Rješavanje problema iseljavanja je kompleksno pitanje i jasno je da je jedan od glavnim mehanizama otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru na prostoru naše opštine.
Pomenuli ste da Vam je fokus uređenje centra Petnjice. Kako i na koji način planirate da sprovedete to u djelo i šta je sa prostornim planom?
Neformalni objekti su problem ne samo Petnjice već čitave Crne Gore. Zakon je donešen i u skladu sa zakonom ćemo rješavati ta pitanja. Znam da to neće biti nimalo lako, ali ćemo se potruditi, da u skladu sa zakonom uklopimo ono što možemo, a ono što smeta za dalji razvoj, za samo funkcionisanje grada ćemo ukloniti.
Kako komentarišete odlazak pojedinih članova opozicije sa jučerašnje sjednice?
To je parlamentarizam. Uvijek će biti onih koji će napustati sjednicu, koji će bojkovati. To se dešava u svakom sazivu, i u beranskom, rožajskom, podgoričkom pa i u državnom. Što se tiče razloga, o tome možemo pričati. Opozicija ima pravo da se ljuti, opozicija uvijek ima drugačije mehanizme rada u parlamentu u odnosu na vlast. U ovom slučaju nije bilo razloga da se napusti sjednica, iz prostog razloga što je poslovnički vrlo jasno definisano da sekretara bira Skupština na predlog predsjednika Skupštine. Juče sam u parlamentu vrlo jasno pojasnio da predsjednik Skupštine ne može samom sebi napisati taj akt i taj akt ponuditi Skupštini tri dana prije sazivanja sjednice, kako su to govorili pojedini odbornici .
Budžet opštine nije donešen u zakonskom roku već odluka o privremenom finansiranju. Kada će biti usvojen?
Bili smo spremni da usvojimo budžet krajem godine, ali zbog nekih nedovoljno jasnih inputa koje smo morali imati, odlučili smo se da to ipak sačekamo kako bi bilo sve precizno. Taj rok je do 31. mart 2018. godine. Ovih dana ćemo dati predlog Budžeta na javnu raspravu. Za četiri godine nijesmo nijednom radili rebalans, što znači da smo realno planirali.
Jeste li zadovoljni odzivom građana kada je u pitanju plaćanje poreza?
Ove godine smo, na osnovu poreza na nepokretnosti, sakupili više od 50.000 eura, što je prvi slučaj da planirano ostvarimo. Iz godine u godinu bilježimo porast tog prihoda, što me ohrabruje. Sa povećanjem sredstava, povećava se i naša sposobnost da više investiramo i da više stvaramo dobra za sve građane naše opštine. Ključno je to što ćemo brzo imati još nekoliko katastarskih opština. Skoro je u Petnjici počela da radi i komisija, tako da će se sve to ubrzati i imaćemo u toku godine uređene gotovo sve katastarske opštine. Realna priča je da imamo oko 150.000 eura priliva od naplate poreza.Raduje me, takođe da iz godine u godinu imamo sve veći broj naših građana iz dijaspore koji investiraju i koji grade velelepne kuće i kroz izgradnju tih kuća, Opština Petnjica dobija znatna sredstva.
Jedan od gorućih problema građana Petnjice je autobuski prevoz do Berana.
Svjestan sam tog problema, naravno inekoliko puta sam razgovarao sa  ljudima koji prevoze putnike o tom problemu. S obzirom na to da je to međugradska linija, lokalna uprava nema nadležnosti. Taj problem je u isključivoj u nadležnosti Ministarstva saobraćaja. Naravno da smo insistirali da se uvede makar još jedna linija, ali to isključivo zavisi od interesa onih koji se bave prevozom putnika.
Da li panirate otvaranje novih radnih mjesta?
U realnom sketoru, da. Kada je riječ o uošljenjima u okviru lokalnih organa moramo poštovati zakon, a on kaže da imamo mogućnosti za angažovanje još nekoliko lica sa visokom školom.
Službi za utvrđivanje nastale štete od zemljotresa, predato je oko 50 zahtjeva. Da li će se Opština odgovoriti na zahtjev porodica koje su se obratile za pomoć?
Svakako, Opština je već angažovana. Formirana Komisija obilazi teren po prijavama. Uputili smo dopis Vladi Crne Gore u kojem smo upoznali nadležne sa situacijom. Vlada nije obezbijedila sredstva u ovom početnom periodu, ali će vjerujem to uraditi u drugom dijelu nakon izvještaja. Naravno da mi je žao građana koji su pretrpjeli štetu, neke sam i obišao i uvjerio se da to nije nimalo neozbiljno. Postoje objekti koji su vidno oštećeni.
ALDIJANA JAVOROVAC, DENIS BOŽOVIĆ