TALENAT BIHORSKIH KORIJENA: EDIN OSMANOVIĆ U ŽELJEZNIČARU
ZAVRŠEN PROJEKAT “GRAĐEVINSKI OTPAD NAUČI, ODVOJI, RECIKLIRAJ”
Nevladina organizacija „Sjeverna zemlja“ u partnerstvu sa NVO „Građanska inicijativa mladih“ uspješno je realizovala šestomjesečni projekat pod nazivom „Građevinski otpad – nauči, odvoji, recikliraj“, koji je imao za cilj podizanje svijesti građana o rizicima nepravilnog odlaganja građevinskog otpada i mogućnostima njegove reciklaže.
MEMORIJALNI TURNIR IGROM PROTIV ZABORAVA – MEHO AGOVIĆ: KOLAŠINCI NAJBOLJI U PETNJICI
U Petnjici je održan jubilarni, deseti memorijalni turnir u malom fudbalu: ,,Igrom protiv zaborava- Meho Agović”.
Pobjednik turnira je ekipa restorana ,,Han” iz Kolašina, koja je u finalu savladala ekipu ,,Murić Company”. Treće mjesto pripalo je ekipi SUR ,,Arči” iz Berana.
Priznanje za najboljeg igrača turnira pripalo je Denisu Bogićeviću, dok je najbolji golman bio Adnan Uković, a za fair play ekipu nagrađena je “Rent-a-car Gold”
Turnir je održan na školskom poligonu OŠ ” Mahmut Adrović” u organizaciji lokalne uprave petnjičke opštine.
Otvarajući turnir predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović je kazao da lokalna uprava svake godine organizuje fudbalski turnir u želji da se prisjeti velikog humanitarca Meha Agovića koji je u Bihoru bio poznat po dobročinstvu i koji je, tragično izgubio život.
Agović se zahvalio svim učesnicima koji su iz raličitih gradova iz okruženja, a i van granica Crne Gore došli i takmičili se na memorijalnom turniru u Petnjici.
Švapska pilana na Daščorečkoj rijeci
U podnožju sela Gornja Dašča Rijeka, tik uz brze vode Daščorečke rijeke, još se i danas, među starijim mještanima, s poštovanjem i sjetom spominje mjesto zvano Šara. Ime je ostalo u narodu, kao trag nekadašnje švapske pilane koju su austrougarski vojnici podigli tokom Prvoga svjetskoga rata. Bijaše to vrijeme kada je Sandžak, zajedno s velikim dijelom Balkana, pao pod okupaciju moćne Austro-Ugarske.
Švabe nisu dolazile praznih ruku, niti bez namjere. Njihov cilj nije bio samo vojni nadzor nad ovim prostorima, već i iskorištavanje bogatstava koje je pružala priroda – prvenstveno šume. Pogled im je zapeo na guste šumske predjele Golubovca, koji se prostiru desno od rijeke, prema dubokim sjenovitim dolinama i uzvišenjima. Drvo je tada bilo strateški važna sirovina – za izgradnju rovova, mostova, baraka i drugih vojnih potreba. A naši krajevi bijahu puni bukve, smrče i jele.
Pilana na Šari bila je prava tehnička čuda toga doba – pokretana snagom vode, uz pomoć velikoga vodenoga točka, rezala je trupce koje su seljani volujskim zapregama dovlačili iz Golubovca. Bio je to naporan posao – izvući ogromna debla iz planine, niz strme staze i vlažne doline. Ali narod nije imao izbora – pod austrougarskom upravom morali su raditi ono što im se kaže. Neki za nadnicu, neki samo da izbjegnu kaznu.
Rezana građa iz pilane potom je konjskim i volujskim zapregama nošena preko planine Vlahove. Pašnjaci te planine bili su tada prostrani i čisti, a stari put kojim su Švabe trasirale svoju rutu ostao je u narodu zapamćen kao Švapska džada. Do današnjega dana, iako je vrijeme pregazilo mnoga sjećanja, tragovi toga puta još se mogu pronaći među visokom travom, kamenjem obraslim mahovinom i starim drvenim ostacima.
Pilana je radila sve do 1918. godine – kada se Austro-Ugarska raspala, a sa njom i njena vladavina na ovim prostorima. Onda je Šara zamukla. Vodenica je stala, točak se prestao okretati, a vojnici su se povukli. Iza njih su ostale samo zgarišta, izrezana brda i sjećanja koja su se, poput dubokih brazda u drvetu, urezala u pamćenje naroda.
Stari ljudi i danas pričaju kako je pilana danima odjekivala dolinom, kako su Švabe bile precizne, ozbiljne i škrte na riječima. Govorilo se da su sve bilježili, da su mjerili svaki komad drveta i vodili računa da ništa ne bude izgubljeno. A naš narod – iako ponosan i tvrdoglav – znao je prepoznati red i rad, pa su, iako pod prisilom, učili od njih.
Danas, kad prođeš pored mjesta gdje je bila Šara, čuješ samo šum rijeke i povremeno cvrkut ptica. No ako staneš na pravi kamen, pogledaš u pravcu Golubovca i zatvoriš oči, gotovo da možeš čuti kako stara pila reže deblo, kako škripi osovina, kako voda udara u točak, i kako negdje u daljini odzvanja korak švapskog narednika.
To je priča o Šari – maloj pilani na rubu velike istorije.
HAĆIM RASTODER
Talas Rent a Car – Najjeftiniji rent a car u Crnoj Gori!
Ako tražite siguran i povoljan rent a car – Talas Rent a Car je pravo rješenje za vas! Kao lokalna firma sa jasnim prioritetima – kvalitet, sigurnost i pristupačnost – postali smo prvi izbor mnogih građana i turista širom Crne Gore.
- Najniže cijene u državi
- Sigurna i redovno servisirana vozila
- Preuzimanje i vraćanje auta na svim aerodromima – Podgorica, Tivat, Dubrovnik, Tirana
- Brza i jednostavna rezervacija – bez suvišne papirologije
- Dostupni 24/7 – jer put ne bira vrijeme
Bez obzira da li vam treba auto na dan, sedmicu ili duže – Talas Rent a Car nudi pouzdanu uslugu i najpovoljnije uslove na tržištu.
Pozovite nas: 067 833 411
Pratite nas: Instagram & Facebook – @talasrentacar
Talas Rent a Car – Sigurno. Najpovoljnije.
Legenda o Dimiskinom mostu i Zahitu karavandžiji
EURO ŠUNTIĆ: DO LUKSEMBURGA SUBOTOM I SRIJEDOM ZA 80 EURA, I POVRATNOM KARTOM OD 130 EURA
AUTOBUSIMA EURO ŠUNTIĆ ZA LUXEMBOURG SVAKE SUBOTE I SVAKE SRIJEDE PO CIJENI KARTE OD 80€,POVRATNA 130€.
POVRATKA IZ LUXEMBOURGA SVAKOG PETKA.
INFORMACIJE I REZERVACIJE NA BROJEVE TELEFONA:
069-471-474
069-10-30-30
069-10-20-20 – JASMIN
069-10-20-22
Tel.u Luxembourgu: +352-691-411-252
NAPOMINJEMO SRIJEDOM VOZIMO PREKO MINHENA,ŠTUTGARTA I MANHAJMA.
Simpozijum energetike NET 2025: Zajednički viši ciljevi za zelenu budućnost Crne Gore
Danas je u Budvi, pod pokroviteljstvom Elektroprivrede Crne Gore, svečano otvoren Simpozijum energetike EPCG – NET 2025, značajan događaj koji okuplja stručnjake, predstavnike državnih institucija i lidere iz oblasti energetike. Ovaj skup predstavlja platformu za razmjenu znanja inovacija i iskustava u sektoru elektroprivrede, sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti i održivog razvoja Crne Gore.
U ime Elektroprivrede Crne Gore, prisutnima se obratio izvršni direktor Ivan Bulatović, koji je tom prilikom istakao da se kompanija trudi da svake godine simpozijum podigne na viši nivo – kako sadržajem i kvalitetom, tako i razmjenom iskustava.
„Posebno nas raduje činjenica da je ovogodišnji simpozijum okupio više od 250 učesnika – stručnjaka, predstavnika institucija, kompanija i organizacija iz različitih oblasti – koji direktno ili indirektno učestvuju u kreiranju energetske budućnosti našeg regiona. Među nama su ljudi koji donose važne strateške odluke, kao i oni koji svakodnevno rade na razvoju, implementaciji i unapređenju energetskih politika“, naglasio je Bulatović.
On je podsjetio da je Crna Gora danas više nego ikada posvećena procesu evropskih integracija i da se jasno opredijelila za zelenu i održivu tranziciju.
„Uskoro nas očekuje jedan od ključnih koraka – usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, dokumenta koji će predstavljati strateški temelj za sve buduće projekte“, kazao je Bulatović, dodajući da je Elektroprivreda Crne Gore, kao lider u domaćoj energetici, aktivno uključena u ovaj proces i spremna da bude nosilac energetske tranzicije.
Na otvaranju Simpozijuma obratio se i ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović. Kako je naglasio, primarna odgovornost ovog resora, kao donosilaca ključnih odluka, jeste da se jasno definiše strateški pravac i dosljedno slijedi.
„Elektroprivreda Crne Gore svojim marljivim radom pokazuje odgovornost, viziju i spremnost da bude jedan od pokretača energetske tranzicije u Crnoj Gori. Suočavamo se sa globalnim izazovima, klimatskim promjenama i neophodnošću održivog razvoja. Zbog toga prelazak na nove izvore energije nije samo ekološki imperativ, već i strateška odluka za ekonomski rast i energetsku bezbjednost naše zemlje“, istakao je Šahmanović.
On je posebno naglasio da resor energija prepoznaje svoje obaveze prema evropskim integracijama i zelenim inicijativama. Prelazak na čiste i obnovljive izvore, poput hidroenergije i zelenog vodonika, ključan je u ispunjenju nacionalnih energetskih i klimatskih ciljeva. U prilog tome ide i aktuelna izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, koji će poslužiti kao strateška osnova za sve buduće energetske projekte.
Ministar je podsjetio da su energija i ulaganja u održive tehnologije od suštinske važnosti za našu suverenost i stabilnost. Posvećenost međunarodnoj saradnji, zakonodavnim reformama te infrastrukturnim ulaganjima doprinose napretku Crne Gore na putu ka čistoj energiji.
U ime Saveza energetičara prisutnima se obratio predsjednik Nikola Rajković, koji je podsjetio da ova organizacija baštini bogatu tradiciju i dugu istoriju postojanja, te da danas okuplja značajan broj mladih i perspektivnih stručnjaka iz oblasti energetike.
„Savez energetičara Crne Gore s ponosom bilježi kontinuitet u radu i izgradnji stručnih kapaciteta. Posebno nas raduje što sve veći broj mladih prepoznaje značaj energetskog sektora i aktivno se uključuje u njegov razvoj. U sinergiji sa Elektroprivredom Crne Gore postižemo konkretne, mjerljive i kvalitetne rezultate, što dodatno motiviše sve učesnike u ovom procesu“, naglasio je Rajković.
Govoreći o aktuelnim izazovima i perspektivama, on je istakao da je projekat energetske tranzicije ne samo izazovan, već i veoma inspirativan i kvalitetno osmišljen.
„Ovaj projekat otvara vrata novim tehnologijama, inovacijama i saradnji, ali i zahtijeva visok nivo stručnosti, odgovornosti i zajedničkog angažovanja svih aktera u sistemu“, zaključio je on.
„Današnji, svečani početak Simpozijuma energetike EPCG – NET 2025 u Budvi je više od formalnog okupljanja – on je snažna potvrda da je Crna Gora spremna da postane pokretač zelene i održive energetske tranzicije. Kao Odbor direktora Elektroprivrede jasno vidimo koliko je važno da energija bude pouzdan stub naše ekonomske budućnosti, ali i temelj očuvanja životne sredine”, poručio je Milutin Đukanović, predsjednik OD EPCG.
NET 2025 pokazao je da nije samo mjesto dijaloga – ono je odskočna daska za budući razvoj i regionalnu saradnju, premisa za transformaciju energetske infrastrukture i snaga koja će voditi Crnu Goru ka domaćoj i evropskoj energetskoj suverenosti.
VIŠE OSNOVACA IZ TARANIŠA I CIKOTIĆA KROZ ŠUME I LIVADE DO ŠKOLE, ODBOR NE DA PRODUŽETAK AUTOBUSKE LINIJE
Prevoz đaka u petnjičkoj opštini predstavlja jedan od problema Bihora, ali je uveliko riješen nabavkom nekoliko minibusa koji prevoze učenike iz najudaljenijih područja. Ipak, problem male Zene Cikotić i njenog oca Seada Cikotića iz Gornje Vrbice, zaseoka Taraniši i Cikotići nije riješen. Do stanice gdje đački autobus kupi djecu Zena mora da prođe kroz šumu, livade, potoke…
“Zena se vraćala jednog dana iz škole, sa dvoje starije djece, ali je njih usput iszgubila kao saputnike, jer su svratili kod drugara. Išla je sama i sve je bilo u redu dok je bio asfalt. Ali kad je put do kuće vodio preko livada, potoka i šume prepala se. Tu bi se prepao i direktor škole, a ne mala makanja. Prestravila se i uz plač nekako stiga do prve kuće. Komšije su me zvale i pošao sam za nju”, priča Sead.
On kaže da je više mještana zaseoka Taraniši i Cikotići tražilo od direktora OŠ “25. maj” Vrbica da kombi koji prevozi đake produži već postojeću liniju, svega jedan kilometar.
“Prvo smo pričali sa direktorom, ali nije bio nešto posebno zainteresovan. Rekao nam je da napišemo zahtjev i nekako mi se čini da je tražio izgovore. Sve sam premjerio i to je samo kilometar duže. Za malu djecu da idu kroz gajeve i livade je to dosta. čak smo im rekli da kada je loše vrijeme ne moraju dolazit, već ćemo se mi sami snalaziti. Školski odbor nas je odbio. Zašto, ja ne znam. Zapravo vjerujem da sve ima veze sa politikom. Niti glasam niti me inetresuje, ali sam razmišljao da ako je to razlog za sigurnost i zdravlje mog djetata ću i to uradit.
Sead je najavio da će, ako ništa sada ne uspije, tražiti razumijevanje od Ministarstva i Vlade.
S.R.
Otvorena kanalizacija u centru Petnjice kao “turistička atrakcija” za dobrodošlicu
Novi asfalt, novi trotoari, ali stari problemi u centru Petnjice.
Nedaleko od zgrade gdje je smješten Centar za kulturu, pored novoformirane prodavnice garderobe i bivše kafane, širi se nesnosan smrad iz šahte, odnosno improvizovanog kanala iskopanog kako bi kanalizacija otekla nekih pet-šest metara dalje i izgubila se negdje u dubinu kroz šljunak.
Niti je prijatno za čula mirisa, a ni za pogled ova “turistička atrakcija” na tek rekonstriisanoj putnoj infrastrukturi bihorskog centra.
“Nemaš ga šta gledat, niti slikat. To tu stoji evo neko vrijeme i niko da obrne glavu. Potrovaćemo se”, rekao je jedan od prolaznika reagujući na pokušaje novinara Radija Petnjica da što bolje uslika ovu grozotu u strogom centru Petnjice.