Bilo je vrijeme kada se u Bihoru počinjalo raditi gotovo čim dijete prohoda, kada je dolazak struje bio događaj za čitavo selo, a kupovina radija razlog za slavlje. Ljudi su jedni drugima pomagali u polju, okupljali se na zimskim posijelima i koristili riječi koje današnje generacije sve teže razumiju.
O tom vremenu, njegovim običajima, ljudima i jeziku, za Radio Petnjica govori Rahman Kočan zvani Grom, prisjećajući se djetinjstva u kojem je, kako kaže, bilo mnogo više rada nego igre.
DJETINJSTVO KOJE JE RANO POSTAJALO ODRASLO DOBA
„Praktično, mi iz moje generacije nijesmo imali djetinjstvo“, prisjeća se Kočan.
Čuvanje jagnjadi, košenje, plastidba i drugi poslovi bili su dio svakodnevice od najranijih godina. Nije se mnogo raspravljalo o tome ko je dovoljno odrastao da radi. U seoskom domaćinstvu svako je imao svoju obavezu.
Sjećajući se tih dana, Kočan govori i o promjenama koje su nastupile kada su u domaćinstva počele da stižu prve poljoprivredne mašine. Njegov otac je, prema njegovom kazivanju, među prvima u kraju nabavio električnu muzilicu, a potom i druge uređaje koji su olakšavali rad.
Posebno pamti nepovjerenje svoje majke prema novoj tehnologiji. Teško joj je bilo da prihvati da krave, umjesto ljudskih ruku, može da muze mašina.
KADA JE ZAREDU TREBALO SAMO DOBRO PAMĆENJE
Danas se za mnoge poslove traži radna snaga, ugovara cijena i računa dnevnica. Nekada su se u bihorskim selima brojni poslovi završavali uzajamnim pomaganjem.
Kočan se prisjeća običaja koji su zvali „zared“. Danas bi neko radio na tvojoj njivi, a sjutra bi ti pomagao njemu. Nije bilo potrebe da se takva pomoć posebno objašnjava. Podrazumijevalo se da se rad vraća radom.
Zimske večeri donosile su drugačiji ritam. Dok su ljeti dani prolazili u poljskim poslovima, zimi su se organizovala posijela ili ”posetci”. Ljudi su obilazili jedni druge, razgovarali, šalili se i provodili vrijeme zajedno.
S promjenom načina života nestajali su i takvi običaji, a s njima i izrazi koji su nekada bili razumljivi svakoj kući.
STRUJA, RADIO I RADOST KOJU JE TEŠKO OBJASNITI
Među najupečatljivijim Kočanovim sjećanjima su dolazak električne energije i prvi radio-aparati.
Danas, kada se gotovo sve podrazumijeva, teško je zamisliti koliko je značilo kada bi u seoskoj kući prvi put zasvijetlila sijalica. Kočan pamti i skepsu pojedinih starijih ljudi koji nijesu razumjeli zašto je struja uopšte potrebna.
A onda su stigli radio-aparati, muzika i vijesti iz svijeta.
Za Kočana to nijesu bila samo tehnička dostignuća. Bila su to sjećanja na vrijeme u kojem su i male promjene izazivale veliku radost.
RIJEČI KOJE SU OSTAJALE IZA LJUDI
Govoreći o starom Bihoru, Kočan se prisjeća i riječi koje su se nekada svakodnevno izgovarale, a danas se rijetko čuju.
Pominje stare nazive za poljoprivredne alatke, posude, vrste hrane, radne običaje i ljudske osobine. Neke od tih riječi mlađim generacijama gotovo ništa ne znače. Druge su opstale samo u govoru najstarijih stanovnika.
I sam Kočan priznaje da brojne takve izraze još koristi, ali da ih mladi uglavnom ne poznaju.
A kada iz svakodnevnog govora nestane riječ poput „zared“, ne gubi se samo jedan izraz. Polako blijedi i sjećanje na običaj koji je ta riječ opisivala.
Kočan ne pokušava da prošlost predstavi kao vrijeme u kojem je sve bilo bolje. Naprotiv, govori o teškom radu, oskudici i životu koji nije ostavljao mnogo prostora za bezbrižnost. Ali pamti i druženje, zajedništvo i radost koju su ljudi nalazili u stvarima koje danas često i ne primjećujemo.
Možda se upravo u tom poređenju najbolje vidi koliko se Bihor promijenio.
| RIJEČ / IZRAZ | ZNAČENJE |
|---|---|
| Hefta | Sedmica |
| Dženabet | Nemiran ili neugodan čovjek |
| Ibliz | Nemirna, svadljiva osoba |
| Preko koromana | Pretjerano, preko mjere |
| Štruglja | Drvena posuda za mužu mlijeka |
| Trlica | Sprava za obradu lana i konoplje |
| Pozder | Ostaci stabljike poslije obrade lana ili konoplje |
| Zared | Uzajamna pomoć u poljskim radovima |
| Posedak / posetci | Zimsko okupljanje i druženje |
| Kolobotnica | Kukuruzni hljeb |
| Samun | Pšenični hljeb |
| Masenica | Tradicionalno jelo |
| Kosir | Zakrivljena alatka za sječenje granja i rastinja |
| Kosište | Drška kose |
| Kaca | Drvena posuda, korišćena i za čuvanje sira |
| Ječmenica | Hljeb od ječmenog brašna |
| Kukuruza | Kukuruzni hljeb |
| Knjiga | Pismo (u starom značenju) |
| Moba | Zajednički rad i uzajamna pomoć komšija |
| Razboj | Sprava za tkanje |
| Čamašir | Dio odjeće ili rublja, vezan za konoplju |
Posebna građa – stara kletva
„Dabogda se knjigama tražili po bijelom svijetu.“
U ovom iskazu „knjiga“ znači pismo. Zabilježeno kao kletva koju su stariji izgovarali kada bi se djeca posvađala.
SAMIR RASTODER
Razgovor je realizovan u okviru projekta „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“, koji se sprovodi uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
