Regionalna razvojna agencija “Bjelasica, Komovi i Prokletije” raspisuje Javni pozivza solarne panele u partnerskom odnosu sa Odjeljenjom za poljoprivredu u lokalnoj petnjičkoj upravi.
Javni poziv će trajati do kraja mjeseca.
Za potrebne informacije o prijavi na Javni poziv za nabavku solarnih panela, poljoprivrednici iz Opštine Petnjica mogu se javiti Odjeljenju za poljoprivredu u lokalnoj upravi.
E.K.
Udruženje građana porijeklom mahom iz Crne Gore u Luksemburgu „Luksemburg – Crna Gora“ velikodušno se uključilo u akciju pomoći školama na Kosovu u kojoj nastavu pohađaju djeca, u najvećem dijelu bošnjačke nacionalnosti.
Pošto je sa Kosova upućen apel za pomoć ovim školama kako bi se školske biblioteke snadbjele sa najosnovnijom lektirom za djecu koja pohađaju nastavu na bosanskom jeziku – krenula je akcija.
Odazvala su se udruženja i veliki broj građana porijeklom iz Crne Gore, Sandžaka, Kosova…
Svjesni značaja kvalitetnog obrazovanja nije su oklijevali.
Hvala im!
ZK Bihor sa svojim prijateljima finansirao je nabavku lektira za OŠ „Džemail Kada“ u Peći;
Udruženje Bošnjaka sa Kosova „Vitomirica“ finansiralo je nabavku knjiga školi „7. septenmbar“ u Vitomirici kod Peći; Udruženje „Luksemburg – Crna Gora“ je upravo ovih dana obezbijedilo nabavku knjiga za djecu u OŠ u Dobruši; Institut za istraživanje, edukaciju i interkulturalni dijalog – IREDI, u saradnji sa Islamskim centrom “Gazi Isa-beg” iz Eša, finansirat će nabavku za OŠ na Banji kod Peći.
Ovu akciju podržava i IK „Buybook“ iz Sarajeva koja prikuplja knjige, te i sama donira jedan broj prijeko potrebnih naslova za ove škole.
Važno je pomenuti da transport knjiga od Sarajeva do Kosova, bez ikakve nadoknade, vrši firma za transport vlasnika Mevludina Abazovića iz opštine Istok na Kosovu.
Naše malo, nekima, uistinu, znači puno.
F. S.
U Bihoru a i šire, poseban je događaj kada se izliva ploča ili dižu rogovi na kuću. Tada se okupe prijatelji, rođaci, komšije i taj dan se proslavi uz piće i pečenje. Da običaji prate narod, bili smo svjedoci u dalekom Hoscheid, u Luksemburgu.
Ramo Mehović, Ponorac, više od 30 godina daleko od zavičaja ali nije zaboravio običaj kada se kuća gradi.
„Sve ispoštujem kao kod nas dolje, jedino što nema pucanja. Ovo mi je treća kuća koju pravim i nijesam preskočio tu našu tradiciju“, kaže Ramo za kojeg svi kažu da je nafakalin čovjek. Ekipa ljudi na proslavi izlivanja ploče za Ramovu treću kuću je SFRJ u malom. Neimari iz skoro svih bivših republika a za teletinu ispod sača, bio je zadužen Suka iz Godijeva, Donjeg Bihora, Ramov prvi komšija na novoj luksemburškoj adresi. Naravno, većinu čine Ponorci koji su naširoko poznati po slozi i organizaciji ma o čemu da se radi.
Kao tinejdžer, 1978.godine, Ramo se odselio za Podgoricu gdje je upisao srednju mašinsku školu i ne nosi lijepe utiske iz tog vremena. „U sred mašinske škole, u sred Podgorice, profesor istorije je meni znao da kaže – ajde, Turčine, ustani da odgovaraš. Nikada mu ime i prezime ne mogu da zaboravim. Gubi se motivacija da se uči. Onda se osnivaju klape a ja koji sam volio i vodio buran život, onda sam se priključio njima. Nakon dvije godine u srednjoj mašinskoj, napustio sam i počeo kao mlad da radim. Zaposlim se u opšte građevinsko preduzeće pa odatle za Beograd gdje sam malo radio. Put me dalje vodio do Sarajeva i odatle sam došao u Luksemburg 1989. godine. Ono što viču da je Milo proćerao, nije tačno. Nije me ni muka poćerala. Kada sam ja došao ovdje, nijesam mogao da se načudim gdje sam došao. Pa, Sarajevo je u to vrijeme bila sila za čitav Luksemburg. Neka priča ko šta hoće ali smo mi ovu državu digli na noge. Volio sam taj burni život, malo tamo, malo ovamo, svud sam bio. Teško jeste bilo u početku ali to je bilo normalno. Mene je sreća uvijek pratila. Do skoro sam izlazio po noćnim klubovima, diskotekama i tu sam stavio tačku“, kaže Ramo Mehović. Koliko je volio burni noćni život, avanturista i nestalan, pokazuje i činjenica da se tri puta ženio. „Ova treća žena sve sačuvala pa i mene. Borac je to veliki. Puno joj je trebalo strpljenja i razumijeva sa mnom“, kaže Ramo koji ima i tri sina.
„Mi, Ponorci, poznati smo po akcijama. Prvi smo počeli sa tim velikim akcijama. Jedno od najmanjih sela ali smo takvu akciju napravilii da smo za kratko vrijeme prikupili 105 hiljada eura za asfaltiranje puta. Od države nijesmo očekivali ništa, znamo kakvo je stanje u Crnoj Gori. Ima nas po dijaspori dosta i odmah smo to prikupili“, ističe Ramo Mehović.
Već dužni niz godina Ramo uživa u invalidskoj penziji a ono o čemu najviše voli da priča su dešavanja u domovini a posebno politička.
„Vidim šta se dešava dolje. Počeli su da mrze i nas odavde. Lično moji rođaci po selu. Ja ne znam šta je to. A ovdje se svi volimo. Jeste da ovdje svako ima svoj posao ali, sa vremena na vrijeme, mi se obilazimo i sastajemo. Što se tiče mene, sa svojih 58 godina, imao sam raznih ideja i snova. Jedna od njih mi je da na Uliđbrdu pravim odmaralište. Već sam napravio jednu klupu i sto. To je za prolaznike da odmore jer je najljepši pogled na dolinu Lima sa klupe. Međutim, sadašnja vlast kako radi, natjerala me da pomrznem sve. Imam kuću i dva stana u Baru i razmišljam da i to dolje prodam. Pokušavaju da nam ukinu državljantvo i pravo glasa. Šta ja onda ima da tražim. A lud sam za Crnom Gorom. Koliko volim Bihor i Crnu Goru, dovoljno je ako kažem da sam u moju kuću na selo, koja nije bila završena i koja nije imala sva vrata, dolazio sa djecom. A mogao sam da biram gdje da odem. Sada kada vidim šta se radi dolje, pa ovo je van pameti. Sadašnja politika dolje mi se ne sviđa. Bio sam i do kraju života ću biti u DPS i za Mila Đukanovića. Znam, bilo je javašluka ali se živjelo lijepo. Bila je sloboda, niko nije bio gladan. Za sadašnju vlast je kriv DPS jer se nije radilo kako treba. Podržavaću Mila dokle sam živ. Već nekoliko godina sam u invalidsku penziju i vidim sebe da dođem na Ponor, da se vratim ali, dokle je ova vlast, ne razmišljam o tome. Čak sam sada gledao da idem na more u Tursku, neću više dolje. Loše rade. To su sve šalajbazeri“, kaže Ramo.
Nikada nije jedno mjesto ovog Ponorca da zadrži i ono u čemu je najviše uživao to je da troši novac.
„Nije mi bilo žao pare, volim da potrošim i volim buran život. Trošio sam pare i uživao u tome. Skoro uvijek sve radim sam. Tri kilometra puta prema mojoj kući, sam sam probio, nasuo. Nikom ništa nijesam tražio. Da jesam, vjerovatno bi učestvovali. To se sada zove Ramov put. Ponorci imaju još ideja. Pa ono je gore turističko mjesto. Ako je sposobna država i opština, ne da oni nama pomognu, već mi njima, mi smo za saradnju za bilo šta. Mogućnosti uvijek i opština ima. Oni pričaju da nemaju a to nije tačno“, kaže Ramo koji tačno vidi šta je to potrebno u zavičaju da bi bilo svima bolje i sta je to što bi prenio iz Luksemburga u Crnu Goru.
„Odavde sa sobom bih ponio prvo kulturu a drugo to bi bio zakon. Dolje mora zakon da se mijenja i to totalno. Lično imam lošeg iskustva iz moje Crne Gore i moje Petnjice. Bio sam prije neku godinu dolje i moje dijete zaboravi vozačku, zaustavi ga policija i kazne ga 50 eura. Zovem i kažem da krećem da je donesem a policajci neće ni da čuju. Ne radi se o novcu već o njihovom ponašanju Ovdje je sve drugačije. Zaboraviš vozačku oni ti kažu da doneseš sjutra u 14 časova a ne da ideš na sud u plaćaš kaznu. Dolje su ljudi neodgovorni. Otišao sam da izvadim neki dokument a nikog nema, otišli tamo – vamo, na kafu. Nije to slučaj sa Petnjicom, takva je situaciju u čitavoj Crnoj Gori. Radno mjesto mora da se poštuje. Zna se kada je pauza“, sa dozom kritike prema sistemu i javnim službama, završili smo razgovor sa Ramom Mehovićem, Ponorcem iz Luksemburga..
DENIS BOŽOVIĆ
U toku vikenda u Petnjici su se, nakon kiše, pojavile dvije duge u istom trenutku što je činilo nevjerovatnu fotografiju kakvu samo priroda može da napravi.
Reporter Radija Petnjica iskoristio je priliku da zabilježi ovaj nevjerovatan prizor.
U službenoj posjeti opštini Petnjica boravila je otpravnica poslova Ambasade Ukrajine Natalija Fijalka.
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, upoznao je gošću o specifičnostima opštine Petnjica.
Otpravnica poslova pokazala je visok stepen intersovanja kako i na koji način se odvija život u opštini Petnjica.
Predstavnica ukrajinske ambasade takođe je pokazala interesovanje u oblastima poljoprivrede i turizma.
Izrazila je spremnost da se na bazi dobre prakse u Ukrajni i Crnoj Gori može uzajamno primjenjivati i dopunjavati.
Predsjednik je upoznao predstavnicu ukrajinske ambasade da je Petnjica mlada opština i da se u proteklom periodu intezivno radilo na razvoju opštine.
„Bilo mi je zadovoljstvo razgovarati sa Otpravnicom poslova ukrajinske ambasade Natalijom Fijalka, nama prijateljske države.
U proteklom periodu odlični odnosi između dvije države velika su mogućnost sardanje i na lokalnom nivou.
Predstvanica ukrajinske ambasade izrazila je spremnost da promoviše turističke potencijale i da želi da sve turiste koji žele da posjete crnogorsko primorije, preporuči im da posjete naše sjeverne krajeve“, kazao je prvi čovjek Petnjice.
Predsjednik vjeruje da će u naredom periodu doći do saradnje, uz to od strane predsjednika Agovića iskazana je spremnost za saradnjom sa nekom od lokalnih uprava iz Ukrajine.
„U našem sredačnom razgovoru iskazao sam spremnost saradnje u oblasti kulture možemo mnogo toga zajednički raditi.
Spremnost je pokazana sa obje strane u oblasti infrastrukture i razvoja ovog dijela Crne Gore“, istako je Agović.
„Takođe, razgovarali smo u oblasti obrazovanja, sporta kao i mogućnost unapređenja dobrih primjera poljoprivredne proizvodnja, obzirom da je Ukrajina jedna od vodećih zemalja njihovog regiona kada je u pitanju poljoprivreda kao i proizvodnja zdrave hrane, šumskih plodova i ljekobilja“, naveo je predsjednik Agović.
„Predsavnicu ukrajinske ambasade upoznali smo sa trendom odlaska mladih ljudi koji je prisutan takođe u njihovoj zemlji. Ona je kazala da je ta pojava zabrinjavajuća i po tom osnovu smo, nažalost jedna i druga država suočeni da mladi ljudi odlaze sa prostora, koji nisu dovoljno ekonosmki razvijeni“, kazao je predsjednik Opštine.
„Vjerujem da će utiske sa našeg sastanka sumirati i uraditi što je u njenoj moći, kako bi se saradnja unaprijedila i kako bi došlo do konkretne podrše ukrajinske ambasade našoj opštini. Takođe vjerujem da posjeta neće biti posljednja već da će Otpravnica poslova biti u posjeti poljoprivrednim gazdinstvima. Izrazila je spremnost u pomoći ženskog biznisa, konkretno za tkanje ćilima, jer je oduševljena kako to izgleda i kako se to radilo u našoj opštini Petnjica“, zaključio je predsjednik Samir Agović.
Nakon sastanka sa predsjednikom i saradnicima, Otpravnica poslova u Ukrajinskoj Ambasadi Natalija Fijalka posjetila je JU Centar za kulturu i tom prilikom obišla muzejsku jedinici i biblioteku. U sklopu posjete razgovarala je sa direkotrom JU Centra za kulturu Sinanom Tiganjom.
ENKO KORAĆ
Firma Bemax na dionici puta Gusare-Podvade započela je sa radove na sanaciji klizišta i stabilizaciji terena.
Nakon sanacije, očekuje se postavljanje asfaltne podloge.
Podsjetimo, na tom putnom pravcu, usled slijeganja tla, došlo je do ulegnuća asfaltne površine u dužini od oko 20-tak metara pa je na tom dijelu puta neophodna oprezna vožnja.
ENKO KORAĆ
Osnovnu školu “25. maj” u Vrbici posjetila je ambasadorka Ukrajine Natalija Fijalka u pratnji članova Savjeta JU Narodne biblioteke i čitaonice “Njegoš” Cetinje, Olivere Martinović i Božidara Proročića. Prilikom ove posjete obišli su prostorije škole a pored direktora ove škole, Isljama Ćemana, i školskog osoblja dočekali su je i potpredsjednik Opštine Muslija Kalić kao i direktor Centra za kulturu, Sinan Tiganj. Poklon školi u vidu zavidnog broja knjiga, kako onih iz Narodne biblioteke sa Cetinja tako i nekoliko primjeraka na ukrajinskom jeziku, uručen je direktoru ove škole.
“Veoma smo počastvovani ovom posjetom. Za nas je od velikog značaja naročito zbog toga što smo baš mi imali priliku da budemo domaćini uvaženoj ambasadorki i njenim saradnicima. Posjeta je protekla u svečanoj i prijateljskoj atmsferi. Naročito smo ponosni na činjenicu da već drugi put imamo priliku da našim učenicima ali i građanima pokažemo važnost saradnje i poštovanja drugih naroda i država, te održavanja prijateljskih odnosa”, rekao je Ćeman.
Nakon posjete školi, u pratnji direktora, po prvi put su obišli i zgradu Opštine Petnjica gdje ih je ugostio predsjednik Opštine, Samir Agović.
SELMA ADROVIĆ
U Petnjici se zahuktala poljoprivredna sezona i u prilog tome govore fotografije koje su čitaoc poslali portalu Radija Petnjica.
Poljoprivredne fotografije kroz Petnjicu poslali su od strane “Farmera sa Bihora”
Na fotografijama pogledajte ljetnju poljoprivrednu sezonu u Petnjici.
Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga donirao je 70 kompleta školskog inventara (stol i stolica) JU OŠ „Trpezi“.
„Ova značajna donacija je omogućila promjenu u organizaciji nastave, jer je uslovila bolju distancu između učenika jednog odjeljenja u učionici. Kako su nam učenici IX razreda završili sa nastavom, a epidemiološka situacija je bolja, smatrala sam da možemo, uz nov raspored klupa u učionicama, sve učenike vratiti u prvu smjenu. To smo i učinili. Na taj način smo im omogućili i punu socijalizaciju i ponovno druženje, što će sigurno doprinijeti sanaciji problema nastalih epidemijom virusa Covid – 19“, rekla je direktorica škole, Rita Barjaktarović.
Kolektiv JU OŠ „Trpezi“ je uz izraze zahvalnosti donatoru, ZK Bihor, ukazao na činjenicu da je ovo samo jedna u nizu aktivnosti kojima taj Klub pokazuje svoju kontiniranu brigu za Bihor i svoj narod, koja je uvijek, a posebno sad, u ovoj krizi koja je nastala epidemijom korona virusa, i više nego potrebna i dobrodošla.
Na poziv predsjednika opštine Junik, Agrona Kuçia iz Republike Kosovo, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović posjetio je tu opštinu i sastao se sa predsjednik te opštine.
Tom prilikom, potpisan je Memorandum o saradnji opština Junik i Petnjica.
Na sastanku je prisustvovao Yll E. Valla – šef direktorata za prekograničnu saradnju, Ministarstva za lokanu upravu Vlade Republike Kosovo.
Gazmir Raci – predstavnik kancelarije kancelarije u Prištini Zajedničkog tehničkog sekretarijata za prekograničnu saradnju CG/KOS.
Leonard Llolluni – direktor Direkcija za ekonomski razvoj opštine Junik.
Tokom boravka i srdačnog razgovora u kabinetu predsjednika opštine Junik, konstatovano je da su dvije opštine identične po mnogo čemu.
Opština Junik je nova opština, koja je svoj status povratila 2008. godine a izgubila 1957. godine. Opština broji oko 7000 stanovnika.
Predsjednik Samir Agović kazao je da su tokom razgovora konstatovane brojne mogućnosti saradnje u oblasti kulture, sporta, turizma, poljoprivrede.
„Naš potpis o saradnji i Memorandum o saradnji koji smo potpisali, naslonjen je na treću komponentu EU fondova,koji su dostupni. Odlučili smo zajedno da nastupamo prema EU fondovima“,kazao je predsjednik.
„Sa sigurnošću mogu kazati da su potencijali u turizmu i poljoprivredi u dvije opštine izdašni i da kroz očuvanje tradicionalnih vrijednosti i kulture jedne i druge sredine kao i kroz stvaranje novih radnih mjesta u oblasti poljoprivrede i turizma, možemo imati uspješnu saradnju kroz primjere prakse jedne i druge sredine“; istakao je predsjednik Agović.
Predsjednik je kazao da opštine Junik i Petnjica žele da uspostave saradnju i da se dvije opštine povežu kroz proces apliciranja prema EU fondovima.
„Nastojaćemo da u narednim danima zajedno angažujemo ljude kako bi blagovremeno pripremili projekte i aplicirali u skladu sa predviđenom dinamikom a krajnji datum je 25. jun tekuće godine.
Važno je istaći da smo dobili uvjeravanja od strane Kosovske Vlade da će biti naklonjeni našoj inicijativi da se pomogne u razvoju jedne i druge sredine kao i da se kroz tehničku podršku, koja sigurno neće biti izostavljena od nadležnih državnih institucija biti prihvaćena sa naše strane i biće od obostrane koristi za realizaciju ove inicijative“, zaključioje predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.
Treba istaci posebnu zahvalnost ministarstvu za Lokalnu administraciju Republike Kosovo koja je pruzila svu neophodnu podrsku i pomoc da se ostvari partnerstvo.
ENKO KORAĆ
