NAJNOVIJE OBJAVLJENO

KONKURS BOŠNJAČKOG DONATORSKOG FONDA ZA DODJELU STIPENDIJA

Radio Petnjica
-
0
KONKURS BOŠNJAČKOG DONATORSKOG FONDA ZA DODJELU STIPENDIJA

Bošnjačko donatorski fond   BD-Fond iz Lukksemburga,raspisuje konkurs za dodjelu  stipendija ,studentima koji dolaze iz porodica sa niskim  ili skromnim finansijskim primanjima u porodici.

Potrebno je priložiti sledeća dokumenta:

-Potvrdu o upisu na studije

-Potvrdu o školskom uspjehu u prethodnoj akademskoj godini

-Uvjerenje o kućnoj zajednici

-Potvrdu o poslovnom i imovinskom stanju u porodici (dokument o primanjima )

-Kratka biografija studenta sa fotografijom

-Kopija lične karte ili potvrda o mjestu prebivališta

-Zahtjev sa brojem telefona,e-mail adresom  i brojem žiro računa

Kompletnu dokumentaciju  može te poslati putem email adrese koje su naznačene ispod ili predati  kod kordinatora udruženja za Crnu Goru-Envera Rastoder ,ili dobiti  dodatne informacije na telefon  069 499 706 u Petnjici.

Rok za prijavu : 20 .10.2025.gd.

-Kontakt:BD-Fond,Luksemburg-12rue Dicks Lentz l-4540 Differdange,Luksemburg

-Predsjednik udruženja: Enver Korać

-Koordinator za Crnu Goru:Enver Rastoder

-E-mail:[email protected]/[email protected] -00382 69 499 706

 

Akcija čišćenja obala u Petnjici i Vrbici: Pridružite se 19. septembra

Radio Petnjica
-
0
Akcija čišćenja obala u Petnjici i Vrbici: Pridružite se 19. septembra

NVO „Vis Legis“ u saradnji sa Zero Waste Montenegro poziva građanke i građane da se priključe akciji povodom Međunarodnog dana čišćenja obala 2025. Akcija će biti održana u petak, 19. septembra 2025. godine, sa početkom u 14:00 časova. Mjesto okupljanja je ispred Centra za kulturu Petnjica.

Aktivnosti će se realizovati na lokacijama u Petnjici i Vrbici, a cilj je da zajedničkim snagama doprinesemo očuvanju životne sredine, podizanju ekološke svijesti i zaštiti prirodnih ljepota našeg kraja. Pozivamo sve zainteresovane da se pridruže i budu dio globalne inicijative. Ponesite dobru volju, udobnu obuću i osmijeh; sav ostali materijal za akciju obezbjeđuje organizator.

Milutin Đukanović: EPCG – NOVIM PROJEKTIMA DO ENERGETSKE STABILNOSTI (II dio)

Radio Petnjica
-
0
Milutin Đukanović: EPCG – NOVIM PROJEKTIMA DO ENERGETSKE STABILNOSTI (II dio)

Tekst prenosimo integralno.

NOVIM PROJEKTIMA DO ENERGETSKE STABILNOSTI

Nakon što smo u prvom tekstu govorili o naslijeđenim problemima i značaju i izazovima u vezi sa Termoelektranom Pljevlja, danas nastavljamo priču i okrećemo se novim projektima i investicijama u obnovljive izvore energije. Ovaj segment pokazuje kako EPCG gradi energetsku budućnost Crne Gore i kako se odgovara na izazove tranzicije ka zelenoj energiji.

Šta je to značajno uradilo novo poslovodstvo počev od aprila 2021. godine?

Već na kraju 2021. godine donijeli smo jednu od najznačajnijih odluka, prešli smo na tržišnu način poslovanja sa KAP-om. Zahvaljući ovoj odluci spriječiti smo gubitak za kompaniju od blizu 200 miliona evra. Takođe, već sredinom 2021. godine suočavamo se velikim promjenama cijena električne energije na berzama. Investicije u energetici nijesu lake i brze. Od ideje do realizacije prođe više godina, a za neke i više od 10 godina, neke se nikad i ne realizuju. Administrativno-tehnički uslovi(zakoni, uredbe, regulatorni okvir, prostorni planovi, komplikovana procedura priključenja, nedostatak administrativnih kapaciteta,…) u značajnoj mjeri otežavaju realizaciju projekata i oduzimaju ogromno vrijeme.

Kako biti brz i efikasan i sanirati, koliko je to moguće, posledice nerada, nedostatka vizije,  neodgovornog odnosa prema energetskoj tranzicije i izbeći uništenje kompanije usled energetske krize, bili su teški zadaci pred novim poslovodstvom.   Sada ćemo citirati dio teksta koji je objavljen u septembru prošle godine, i koji jednako aktuelan i danas i koji daje dio odgovora.

Solari 3000+/500+, Solari 5000+

Suočeni sa činjenicom da naša kompanije u prethodnih trideset godina nije bila inicijator ni jednog značajnijeg projekta koji se odnosi na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), odmah po dolasku novog poslovodstva počela je rasprava kako da u najkraćem mogućem roku izgradimo što više novih izvora električne energije. Prvobitna ideja da odmah počnemo da radimo solarne elektrane (SE) na neplodnom zemljištu, kamenitim predjelima (kameno more) i sličnim površinama, imala je nekoliko značajnih administrativno-tehničkih problema, koji bi u velikoj mjeri usporili izgradnju novih solarnih elektrana. Izmjene prostornih planova, ograničeni kapaciteti za priključenje SE i slične administrativno-tehničke prepreke koje bi završetak izgradnje većih SE prolongirali za nekoliko godina. Ovi ograničavajući faktori natjerali su poslovodstvo EPCG da traži i druga rešenja čija bi realizacija bila najbrža, a ujedno i najefikasnija.  U julu 2021. godine poslovodstvo EPCG je osmislilo novu poslovnu politiku – proizvodi električnu energiju tamo gdje trošiš i koliko trošiš.  Istog mjeseca pokrenut je projekat Solari 3000+/500+(30MW-postavljanje solarnih elektrana na krovovima potrošača). Urađeno je Idejno-tehničko rešenje, Studija izvodljivosti, obezbijeđena kreditna sredstva u iznosu od 30.000.000€ (rok vraćanja 10 godina, grejs period 2 godine, kamatna stopa fiksna 1,63%), objavljen poziv za prijavljivanje potrošača, objavljen javni poziv za nabavku opreme (vrijednost 22.000.000€), zaključen ugovor sa EKO-fondom za obezbjeđivanje subvencije od 20% za potrošače, formirano preduzeće EPCG-Solar-Gradnja, izvršena obuka montera, urađena neophodna dokumentacija (Ponude, Ugovori sa potrošačima, Ugovor sa EPCG-Solar-Gradnja, Zahtjevi za priključenje CEDIS, Zahtjevi za dobijanje statusa kupac-proizvođač FCS, definisan obrazac fakture prema potrošačima…), prvi MW opreme stiže krajem juna 2022. godine i počinju montaže. Značajnije količine opreme dolaze početkom septembra 2022. godine i 01. septembar 2022. godine  možemo smatrati danom početka implementacije projekta Solari 3000+/500+. Sredinom 2023. godine počinje nastavak projekta kroz projekat Solari 5000+, gdje je planirano da se ugradi još 70MW, okvirne, vrijednosti 50.000.000€. Ovdje se moglo navesti još dosta aktivnosti koje su pratile realizaciju ovih projekata, ali smatram da bi se na taj način mogla zanemariti suština. A suština je, koliko smo instalirali solarnih elektrana, kolika je snaga tih elektrana, koliko su električne energije proizvele te elektrane, i koliki su troškovi čitavog projekta.

Tačno je da solarne elektrane koje je EPCG instaliral u projektima Solari 3000+/500+ i Solari 5000+  nijesu u vlasništvu EPCG, ali EPCG ima ugovoreni odnos sa tim potrošačima i sa njima razmenjuje električnu energiju po istim cijenama, trenutno po 45€/MWh. Energiju kojom smo do tada snabdijevali potrošače može sada da se prodaje po berzanskim cijenama. Svi dobijaju, i potrošači, nemaju troškova za električnu energiju, i EPCG, koja može svoju energiju da prodaje po tržišnim cijenama. Ovaj projekat je od najšire stručne javnosti proglašen kao jedan najboljih u regionu. Mnogo je bolji ovaj model, od modela povlašćenih proizvođača. To je neuporedivo.

Poslovna filozofija “proizvodi gdje trošiš” je danas opšteprihvaćena u svim razvijenim zemljama i Crna Gora se ističe kao regionalni primjer u realizaciji ove politike.

Osim ove poslovne politike, još dvije poslovne politike mogu doprinijeti relativno brzom i efikasnom razvoju energetike u Crnoj Gori, a to su:

Koristiti već postojeću energetsku infrastrukturu, hidro i vjetro, za priključenje novih solarnih elektrana

Instalacija Baterijskih elektro-skladišnih sistema (BESS), koji bi u velikoj mjeri povećali vrijednost električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (sunca i vjetra) i koji bi  u značajnoj mjeri izvršili uravnoteženje, dnevnog, dijagrama proizvodnje električne energije. Takođe, za priključenje BESS možemo koristiti već postojeću energetsku infrastrukturu.

Možete primijetiti da smo ovim poslovnim politikama, u najvećoj mogućoj mjeri prevazišli, najznačajnije probleme priključenja  energetskih postrojenja, i stvorili smo osnovu za relativno brz razvoj energetike u Crnoj Gori. Da li je to dovoljno da dođemo do potpune energetske stabilnosti. Naravno da nije, ali drugim aktivnostima, koje ćemo kasnije spomenuti, moći će se zaključiti da smo na dobrom putu da postanemo pobjednici energetske tranzicije.

EPCG  je, sa ćerkom firmom EPCG-Solar-Gradanja(ESG) na 31.08.2025. godine kroz projekte Solari 3000+/500+ i 5000+ već instalirala solarne elektrane kod 8.260 potrošača čija je ukupna instalisana snaga 79,287MW i proizvodnja 92.764MWh. Osim ovih elektrana uradili smo dodatnih 10 elektrana ukupne snage 10.653MWp u Željezari i  2,367MWp na brani Vrtac, čija će  proizvodnja biti 15.233MWh.

Nesporno je da ćemo do kraja 2025. godine instalirati još blizu 10,000 MWp kroz projekat 5000+, i u Željezari dodatnih 4,637MWp (za većinu već je trebovana oprema iz magacina), i na brani Vrtac-zapad 0,750MWp(postavljene konstrukcije i montiraju se paneli). Na Kapinom Polju uveliko se postavljaju konstrukcije i za očekivati je da će do kraja ove godine biti završeno jop: Kapino Polje L1 6,020 MWp, Kapino Polje L2 6,020 MWp i najvjerovatnije  Kapino Polje B1 11,430 MWp. Napominjemo da su završeni javni pozivi za nabavku transformatorskih sistema za elektrane na Kapinom Polju i na branama Vrtac i Slano. Približno za 30MWp.

Vjetro park Gvozd, investicija vrijedna 82 miliona evra, izvjesno je, počeće sa probnim radom do kraja ove godine. Temelji su završeni, oprema je u Luci Bar, do kraja avgusta biće završena i adaptacija kritičnih tačaka na putevima u Crnoj Gori kako bi se omogućio transport opreme od Luke Bar do naše lokacije. Gvozd 2 je takođe izvjestan, obezbijeđen je kredit od 25 miliona evra, takođe od  EBRD.

Takođe, počeli smo sa realizacijom, sjajne ideje, da koristimo vode Liverovićkog jezera, za proizvodnju električne energije. Trasa je, Liverovići, Željezara, rijeka Bistrica, rijeka Zeta, kanali i HE Perućica. Na osnovu ovog potencijala moguće je ostvariti proizvodnju od 20.000MWh na godišnjem nivou, čija bi vrijednost bila preko 2 miliona evra. U šali ovaj projekat nazivamo „Čudo neviđeno“, prvi kWh iz Liverovića. Projekat koji je  do sada bio poznat kao najveći promašaja u istoriji energetike u Evropi, i koji je dosad, u prethodnih gotovo 70 godina, donio Crnij Gori 0kWh i 0 evra.

Početkom septembra završavaju se javni pozivi za izradu dokumentacije, nabavku opreme i izvođenje radova za:

  • I fazu valorizacije voda Nikšićkog polja (tunel Krupac-Slano) i
  • Ugradnju 8. agregata snage 58MW, koji se finansira iz kredita KFW banke u iznosu od 40.000.000€

Dana 29.08.2025. godine raspisan je javni poziv za izradu dokumentacije, nabavku opreme i izvođenje radova za 2 BESS ukupne snage 60MW kapaciteta 240MWh, i čiji je projektovani budžet 48 miliona evra. Ovi baterijski sistemi će se instalirati u EPCG-Željezari-Nikšić, zbog odličnih uslova za priključenje na tom lokalitetu.

U tabeli koja slijedi prikazaćemo šta smo u uradili u prethodnom periodu i šta je izvesno da ćemo uraditi i šta su nam dalji planovi.

TABELA SA INVESTICIJAMA:

Iz tabele se jasno uočava da je EPCG pokrenula snažan investicioni ciklus. Ne radi se više o planovima, već o konkretnim projektima i izvjesnim realizacijama. Neki projekti su završeni, neki su u toku, za neke je završen postupak Javne nabavke. Svi ti elemente čine izvjesnim realizaciju tih investicija. Ostavljamo mogućnost kašnjenja od nekoliko mjeseci zbog moguće administrativno-tehničkih problema, ali realizacija je više nego izvjesna.

Iz tabele se jasno uočava da će EPCG na 31.12.2025. godine imati instalirano, ukupno, 187,241MW novih izvora električne energije,  čija vrijednost iznosi 168.800.000€, i koji će imati godišnju proizvodnju od 328.146MWh, a uzimajući u obzir berzanske cijene,  ova proizvodnja će vrijediti 32.814.572 €. Moramo naglasiti da ćemo zahvaljujući obnovljivim izvorima energije smanjiti emisiju CO2 za 391.380 tona, a čija je vrijednost 27.396.620 €

Ovdje ćemo se namjerno osvrnuti na očekivano stanje realizovanih  investicija na 30.06.2026. godine, jer nakon tog datuma počinje vraćanje kredita od 50.000.000€(rok 48 mjeseci, grejs 12 mjeseci) koji je uzet kako bi se plaćala uvezena električna energija, ove godine,  zbog ekološke rekonstrukcije TEP.

Do 30.06.2026. očekujemo još 103,600MW novih obnovljivih izvora električne energije. I to 60 MW od BESS (BESS se računa kao novi izvor snage 60MW) koje bi uzimale iz mreže najjeftiniju električnu energiju, a predavali mreži najskuplju, ukupna količina te energije iznosila na godišnjem nivou  131.400MWh čija bi vrijednost bila minimum 13.140.000€. Ovdje nećemo računati očekivane prihode od balansiranja i regulacije. Izvesna je, takođe, izgradnja vjetroparka Gvozd2 snage 21MW i godišnje proizvodnje 63.000MW vrijednosti 6.300.000€. Uz dodatne solarne elektrane na kraju juna 2026. godine EPCG mogla, da sa zadovoljstvom da konstatuje, da je od septembra 2022. godine  izgradila novih izvora električne energije čija je ukupna snaga 290,841MW, i očekivana godišnja proizvodnja 565.356MWh čija je vrijednost 56.356.572 €. Ušteda CO2 bi bila 652.311 tona, vrijednosti 45.661.790€.

Do 31.12.2026 očekujemo još dodatnih 123,600MW i dodatnu proizvodnju od 199.720MWh vrijednosti  oko 20.000.000€.

U drugoj polovini sledeće godine posebno bi istakli nabavku novih  BESS snage 50MW i kapaciteta 200MWh koje bi instalirali na Gvozdu, jer već imamo izgrađenu energetsku infrastrukturu. Na Gvozdu bi, takođe, počeli sa instalacijom i novih solarnih elektrana, primjenjujući takozvani hibridni model odnosno koristeći već izgrađenu energetsku infrastrukturu za vjetroparkove Gvoz i Gvozd2. Znači, da bi na 31.12.2026. godine mogli da imamo ukupno 414,441MW novih obnovljivih izvora, čija bi proizvodnja iznosila 765.076MWh i čija bi vrijednost na tržištu bila 76.328.572 €.

Možda nekome ovo bude izgledalo suviše optimistično, ali mi mislimo da je realno i ostvarljivo. Ovi projekti jednostavno nemaju alternative. Zbog nevjerovatnog zaostajanja od 1982. godine do 2022. godine, mi moramo da radimo efikasno i brzo. Vizija je ispravna, sad je sve na nama. Naravno mislimo da i šira društvena zajednica, kroz prevazilaženje administrativno-tehničkih problema, mora da da značajan doprinos.

Takođe, izvjesno je da će u 2027. godini početi sa radom 8. agregat na HE Perućica snage 58MW čiji ćemo potencijalnu potrošnju projektovati na minimum da završetka projekta Valorizacija voda Nikšićkog polja(Faza I tunel Krupac-Slano, faza II prevođenje poplavnog talasa Zete u Krupac). Za Fazu I, završava se do 15. septembra ove godine Javni poziv, vrijednosti do 12 miliona evra, za izradu dokumentacije i izvođenje radova,će. Realizacija se može očekivati do kraja 2027. godine.

Tako da do kraja 2027. godine možemo očekivati da ćemo imati 683,441MW  novih obnovljivih izvora, čija proizvodnja će iznositi 1.219.893MWh i čija će vrijednost biti 121.810.272 €, i uštedu CO2 od 1.372.302t vrijednosti 96.061.139€

Važno je napomenuti da se, gotovo, svi projekti finansiraju iz kreditnih sredstava(projekti vraćaju kredite, kraće je vrijeme povrata investicije  od ročnosti kredita). Najjače Evropske finansijske institucije, EBRD i KFW, u iznosu od gotovo 150 miliona evra, već finansiranju naše projekte, sa jasno iskazanom spremnošću da još snažnije podrže i ostale projekte koje se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Mislimo da je to najbolja poruka kako i šta radi EPCG, i ujedno najbolji odgovor dežurnim kritičarima.

Osim ovih projekata koje realizuje direktno EPCG, u narednom periodu očekujemo saradnju sa strateškim partnerima kako bi realizovali i druge projekte, prije svega izgradnju HE Kruševo i izgradnju još nekoliko stotina MW solarnih elektrana i više stotina MWh baterijskih posrtrojenja.

Takođe EPCG će u narednom periodu raspisati javni poziv za ostvarivanje potencijalne saradnje sa partnerima koji se nalaze u poodmakloj fazi izrade dokumentacije, odnosno dobijanja građevinske dozvole, za gradnju novih izvora električne energije.

Moramo da izrazimo nadu i očekivanja da će potencijalni koncesioni proizvođači, za koje raspisan javni poziv od strane ministarstva, i koji traje do sredine novembra, doprinijeti stabilnosti energetskog sistema Crne Gore.

U, ovom,  tekstu još ćemo se osvrnuti na kupovinu imovine Željezare Nikšić za koju je EPCG izdvojila 5.000.000 € sopstvenih sredstava, i u dogovoru sa tadašnjim Vladom koja je izdvojila dodatnih  15.000.000 €, preuzeli smo i obavezu preuzimanja 230 radnika. Pokušano je da se pokrene proizvodnja i prerada čelika sa nekim od potencijalnih investitora, ali taj proces očigledno ide dosta teško. Važna napomena, po tom osnovu EPCG nije imala nijedan cent dodatnih troškova niti je pretrpela bilo kakvu štetu. Bez obzira na teškoće u pokretanju proizvodnje EPCG-ŽELJEZARI Nikšić je prvih 6 mjeseci, baveći se izradama konstrukcija, ostvarila dobit od 400.000 €. Takođe, EPCG je u krugu Željezare već postavila 10MWp, do kraja godine biće postavljeno 15MWp, a u konačnom i 23MWp, a možda i više, jer su UTU izdati za 30MW. Proizvodnja bi iznosila 27.612MWh, a vrijednost te proizvodnje bi bila 2.761.200€ na godišnjem nivou. Zahvaljući tome što se u Željezari nalaze dva velika  transformatora 35/110kV snage 63MVA, što je bilo odlučujuće pri izdvajanju sredstava za kupovinu imovine Željezare, moći ćemo da priključimo 2 BESS, ukupne snage 60MW i kapaciteta 240MWh, koje će ostvarivati prihode na godišnjem nivou od preko 13.000.000 €. Ovo je samo dio energetskog potencijala Željezare. Osim ovog potencijala značajan dio zemljišta, koje se nalazi van kruga Željezare, dobio je status gradskog građevinskog zemljišta i vrijednost mu je višestruko uvećana. Za valorizaciju i ove imovine očekuje se dobijanje UTU za početak realizacije stambeno-poslovnog kompleksa Sunčani grad. I u konačnom, i ukoliko se ne bude mogla pokrenuti proizvodnja, dio opreme se može prodati i ostvariti značajan prihod. Započeti poslovni procesi bi se nastavili, a pokrenuli bi se i drugi, izrada betonskih stubova, započeo bi se proces podrške energetskoj efikasnosti kroz izradu eloksirane i PVC bravarija, usluge keteringa…. Moramo naglasiti da smo sa CGES-om i CEDIS-om pokrenuli izradu Idejno-tehničkog rešenja za realizaciju DATA centra takođe u Željezari

Nadamo se da će dežurni kritičari ubuduće uzimati u obzir i ove informacije.

Čitavu analizu oko kupovine imovine Željezare možemo prevesti na vrlo razumljivu konstataciju, danas imovinu možemo prodati 3 puta više nego što smo je platili, a radnici bi i dalje nastavili da rade. Pametnom dosta.

ZAKLJUČAK

I pored ogromnih, naslijeđenih, teškoća EPCG je u punom investicionom zamahu sa jasnom vizijom kratkoročnog i dugoročnog razvoja. Najvažnije je da su vizije razvoja potvrđene i da se već realizuju. Još jednom da ponovimo osnovne postulate te politike:

  1. Proizvodi gdje trošiš
  2. Primjena hibridnih modela priključenja, koristiti već izgrađenu energetsku infrastrukturu za priključenje novih energetskih postrojenja
  3. Snažan razvoj velikih i manjih BESS(baterijskih sistema)
  4. Strateška partnerstva
  5. Privatno-javna partnerstva

Važno je istaći da dosadašnja, a i buduća novoizgrađena postrojenja ostaju u vlasništvu EPCG  i njenih građana.

Realizacijom planiranih investicija energetski sektor će služiti za ponos Crnoj Gori i čitavom društvu.

Magistrala je trasirana,  radovi se izvode. Nije više pitanje može li se nešto uraditi, već kada ćemo završiti.

EPCG radi!

 

 

Emina Čunmuljaj posjetila OŠ “Mahmut Adrović”: Donacijom školskog pribora uljepšala početak školske godine

Radio Petnjica
-
0
Emina Čunmuljaj posjetila OŠ “Mahmut Adrović”: Donacijom školskog pribora uljepšala početak školske godine

Direktor OŠ “Mahmut Adrović” Almir Pljakić ugostio je Eminu Çunmulaj, svjetski poznatu manekenku i humanitarku, koja je kroz svoju fondaciju Emina’s Hand Foundation donirala školski pribor učenicima, unoseći dodatnu radost na početku nove školske godine.

“Naša škola imala je čast i zadovoljstvo da dočeka Eminu – ženu čije ime odzvanja svjetskim modnim pistama, ali čije srce najsnažnije kuca za humanost, dobrotu i ljubav prema ljudima. Kroz fondaciju Emina’s Hand, već godinama nesebično pomaže djeci i porodicama, ne samo u Crnoj Gori, već i širom svijeta, sa jasnom misijom: pružiti ruku onima kojima je podrška najpotrebnija.

Ovoga puta, ta ruka dobrote pružena je i našim đacima. Donacijom školskog pribora Emina je uljepšala početak školske godine i pokazala da se velika djela mjere osmjesima – a njih je danas bilo mnogo. Na licima djece vidjeli su se osmijesi zahvalnosti, sreće i nade.

Za našu školu, ova posjeta nije bila samo podjela poklona, već i snažna lekcija iz čovječnosti i podsjetnik da prava veličina čovjeka nije u onome što posjeduje, već u onome što daje. Zahvalni smo Emini na pažnji, podršci i inspiraciji koju je ostavila našim učenicima i kolektivu.

Hvala ti, Emina, što si nas podsjetila koliko dobrota može da promijeni svijet”, naveli su iz OŠ Mahmut Adrović.

U Bošnjačkom kulturnom centru održan sastanak Inicijativnog odbora: Počele pripreme za naučni skup „Otpor fašizmu u Bihoru“

Radio Petnjica
-
0
U Bošnjačkom kulturnom centru održan sastanak Inicijativnog odbora: Počele pripreme za naučni skup „Otpor fašizmu u Bihoru“

U Bošnjačkom kulturnom centru održan je sastanak Inicijativnog odbora povodom organizacije naučnog skupa pod radnim naslovom „Otpor fašizmu u Bihoru – Muslimanska milicija, istorija, konteksti, percepcije“. Cilj skupa je da se, u svjetlu relevantnih istorijskih izvora i naučno utemeljenih analiza, sagledaju događaji iz perioda Drugog svjetskog rata na prostoru Sandžaka i šire, s posebnim fokusom na četničke zločine nad bošnjačkim stanovništvom.

Na sastanku je, polazeći od potrebe za sistematičnim i argumentovanim pristupom temi, predloženo sljedeće:

Dnevni red

  1. Potreba organizovanja, datum, sadržaj i lokacija održavanja naučnog skupa.

  2. Odluka o konačnom sastavu Organizacionog odbora.

  3. Ciljevi i principi odabira učesnika kojima će biti upućeni pozivi.

  4. Finansiranje troškova organizacije naučnog skupa.

  5. Medijska promocija naučnog skupa.

  6. Razno.

Učesnici su saglasni da naučni skup treba da omogući stručan, pluralan i metodološki dosljedan uvid u kompleksne istorijske procese, te da doprinese boljem razumijevanju konteksta, percepcija i nasljeđa perioda Drugog svjetskog rata u Bihoru i Sandžaku.

O daljim koracima, uključujući datum održavanja, program i konačan sastav Organizacionog odbora, javnost će biti blagovremeno obaviještena.

MILUTIN ĐUKANOVIĆ: NASLIJEĐENI PROBLEMI (1)

Radio Petnjica
-
0
MILUTIN ĐUKANOVIĆ: NASLIJEĐENI PROBLEMI (1)

Kao predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore, smatram svojom obavezom da se najmanje jednom godišnje obratim i podijelim sa vama sve ono što oblikuje rad naše kompanije – šanse koje prepoznajemo, ali i probleme sa kojima se suočavamo. Ovaj put činim to kroz dva teksta, jer želim da javnosti ponudim potpunu i jasnu sliku o poslovanju EPCG i pravcima njenog razvoja.

Podsjetiću da smo u septembru 2024. godine objavili tekst u kojem smo naveli kako je samo dvije godine ranije, u septembru 2022, EPCG, zbog neviđene suše i astronomskih cijena električne energije na berzama, bila u gubitku od gotovo -88,7 miliona evra, dok je do kraja oktobra taj minus narastao na nevjerovatnih -99 miliona evra. Tada su se mogli čuti i brojni zlonamjerni komentari – da je takav rezultat navodno bio posljedica neznanja poslovodstva, prekomjernog zapošljavanja i neracionalnog odnosa prema imovini društva. Ipak, citirani pasus sam danas namjerno izdvojio, ne da bih ponavljao analizu tadašnjeg poslovanja, već da bih ukazao na sistemske probleme koje smo zatekli i na perspektive koje su pred nama.

Možemo slobodno reći da smo zahvaljujući odluci da sa Kombinatom aluminijuma Podgorica izađemo iz netržišnog modela i pređemo na tržišni način poslovanja, spriječili dodatni gubitak od gotovo 150 miliona evra. U isto vrijeme, povoljne hidrološke okolnosti u novembru i decembru 2022. godine donijele su nam prihod od preko 85 miliona evra, čime smo ipak završili tu poslovnu godinu sa pozitivnim rezultatom. Važno je naglasiti i da je Termoelektrana Pljevlja u tom periodu ostvarila rekordnu proizvodnju, u vrijednosti od gotovo 400 miliona evra, što jasno pokazuje kakve bi posljedice bile da su okolnosti bile nepovoljnije.

Ko je želio da sagleda činjenice, mogao je lako da identifikuje i probleme i odgovorne za njih. U ovom tekstu neću ponavljati detaljnu analizu iz septembra 2024. godine (EPCG u brojkama), ali ću podsjetiti na najvažnije: neuspješnu privatizaciju EPCG i gubitke koje je ona donijela društvu, finansijske transakcije koje su ugrožavale likvidnost i umanjivale kapital kompanije, kao i povlašćene aranžmane u vezi sa proizvodnjom električne energije koji su EPCG i građane koštali stotine miliona eura. Poseban teret bio je i poslovni odnos sa KAP-om prije 2021. godine, zbog kojeg je EPCG izgubila 50 miliona evra.

Zbog svega ovoga, smatram važnim da javnosti detaljno predstavimo kako je izgledao odnos prema Termoelektrani Pljevlja, kako danas izgleda politika novih investicija i obnovljivih izvora energije, te šta znači strateško ulaganje u Željezaru. Ta tri poglavlja biće sadržaj ove serije tekstova, koja ima za cilj da svakome omogući jasan uvid u stanje i budućnost EPCG.

U tekstu objavljenom u septembru 2024. godine saopštili smo:

„Sličan tekst sam napisao u septembru 2022. godine kada je EPCG, zbog neviđene suše i astronomskih cijena električne energije na berzama bila u minusu, na 30.09.2022. godine, gotovo -88,656,390€, a na 31.10.2022 u minusu nevjerovatnih -99,057,102€. , U tom vremenu mogli su se čuti veoma zlonamjerni komentari, kao npr. da je takav poslovni rezultat, posledica neznanja poslovodstva, prekomjernog zapošljavanja, neracionalnog odnosa prema imovini društva i tome slično…..“.

Namjerno smo citirali pasus iz teksta objavljenog u septembru 2024. godine, ali ne sa željom da nastavimo sa analizom dotadašnjeg poslovanja, jer bi to bilo ponavljanje, već da ukažemo na neke sistemske probleme kao i na perspektive daljeg razvoja. Citirani pasus dovoljno govori o tome kakav smo sistem preuzeli. Možemo slobodno reći da smo zahvaljujući dobroj poslovnoj odluci da sa Kombinatom aluminijuma Podgorica(KAP) pređemo na tržišni način poslovanja(spriječen je dodatni gubitak od gotovo 150 miliona evra), i sreći, odnosno dobroj hidrologiji u novembru i decembru(u ta dva mjeseca u trgovini električnom energijom zaradili smo preko 85 miliona evra) uspjeli i tu poslovnu godinu da završimo sa pozitivnim rezultatom.

Važno je takođe naglasiti da je te godine Termoelektrana Pljevlja ostvarila rekordnu proizvodnju (TEP je proizvela električne energije u vrijednost od gotovo 400 miliona evra). Nije teško izvesti zaključak šta bi se desilo da smo nastavili da poslujemo sa KAP-om kao do tada, da je hidrologija bila lošija i da smo imali zastoj TEP od 8 mjeseci.

Ko hoće da sluša argumente i činjenice može da identifikuje i probleme i krivce.

U ovom tekstu nećemo se detaljno osvrtati(to je precizno navedeno u septembru 2024. godine, „EPCG u brojkama“) na probleme koji su u velikoj mjeri opterećivali a i danas opterećuju poslovanje EPCG, a nastali su prije 2021. godine, već ćemo samo istaći najznačajnije:

  • Privatizacija EPCG i gubitak za sve društvene činioce (-170 miliona evra),
  • Finansijske transakcije koje su ugrožavale likvidnost(minus -195 miliona evra) i dovodile do umanjenja kapitala(-288 miliona evra)
  • Povlašćenim proizvođačima do kraja 2024. godine za proizvodnju od oko 2.800.000MWh plaćeno 291 milion evra(preko 100€/MWh), podsjećanje da EPCG svojim potrošačima prodaje električnu energiju po 45€/MWh. Ovaj aranžman će se nastaviti najmanje još 5 godina i ukupno će im biti isplaćeno oko 630miliona evra
  • Poslovni odnos EPCG – KAP prije 2021. godine, zbog netržišnog načina poslovanja EPCG je u minusu u periodu m2017-2021. godina 50 miliona evra.

Poseban osvrt ćemo dati na odnos koji je postojao prema Termoelektrani i odnos prema investicijama i takozvanoj zelenoj tranziciji. Jasno ćemo razdvojiti period prije 2021. godine i period nakon toga, do dana današnjeg.

ODNOS PREMA TERMOELEKTRANI “PLJEVLJA”

U ovom tekstu želim da posebno skrenem pažnju javnosti na Termoelektranu Pljevlja. Ona je, decenijama unazad, bila stub energetskog sistema Crne Gore, ali i izvor brojnih izazova. Zato je važno sagledati kako se prema njoj odnosilo do 2021. godine i šta se promijenilo nakon dolaska novog poslovodstva EPCG.

Odnos prema Termoelektrani “Pljevlja” (TEP) do 2021. godine

Ovdje ćemo posebnu pažnju obratiti na Ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja i odnos koji je imala Vlada i poslovodstvo EPCG prije dolaska novog poslovodstva u martu 2021. godine.

Priče o izgradnji drugog bloka očigledno su ostale samo priče. Da se realizovala izgradnja  drugog bloka mogao se izbjeći i narativ o ekološkoj rekonstrukciji i CO2 kreditima, CBAM-u i značajnim troškovima u narednom periodu. Ovdje se mora ukazati na neke flagrantne propuste.

Energetska zajednica je već 2016. godine, upozorila EPCG da mora hitno da se smanjuje emisija štetnih gasova, i da je neophodno što prije uraditi ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja. Iz tih razloga ograničila je rad TEP-a na 20.000 sati za period od 01.01.2018. godine do 31.12.2023. godine.

“Rad TE „Pljevlja“ ograničen je na ukupno 20.000 radnih sati, u periodu od 1.01.2018. godine do 31.12.2023. godine, shodno Odluci Ministarskog savjeta Energetske zajednice broj 2016/19/MC-ENC (Odluka br. 2016/19/MC-ENC Ministarskog savjeta Energetske zajednice: o odobravanju izuzeća postrojenja od usklađenosti sa graničnim vrijednostima emisija utvrđenim Direktivom 2001/80/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća), koju je usvojila Vlada Crne Gore (Zaključak br. 07-3236 od 2.11.2018. godine)”.

Suštinski ovo je značilo da TE ”Pljevlja” prepolovi svoju proizvodnju u narednih 6 godina i da se u tom periodu prilagodi rad, kako bi se ispunili najveći ekološki standardi (godišnje bi TEP mogla da radi 5 mjeseci). Tadašnje poslovodstvo ignorisalo je preporuke, i TEP je nastavila „normalno“ da radi, tako da je već u novembru 2020. godine potrošila dozvoljeni  broj sati. Zbog očiglednog pritiska od strane institucija EU, pokrenuta je i Ekološka rekonstrukcija. Ugovor o Ekološkoj rekonstrukciji  potpisan je 10.06.2020. godine na vrijednost od 44.981.129€ +pdv. Koliko se ”ozbiljno” i ”stručno” pristupilo ovom poslu govori i podatak da je već na Kick of meeting-u, održanom 09.10.2020. godine, konstatovano da sistem za denitrifikaciju gasova, onako kako je predviđeno prethodno urađenim Idejnim projektom (ugovor od 27.03.2018. godine, ugovarač Steag Energy Services GmbH iz Esena, Njemačka), nije moguće realizovati. Takođe je konstatovano da je realna vrijednost projekta, da bi stvari bile funkcionalne i zadovoljile zahtjeve regulative, oko 75M do 80M evra. I pored uočenih problema odmah po potpisivanju (problematičnog) ugovora, Bemaksu i BB Solaru je isplaćen avans u iznosu od 10,885,540€ (predmet je pred SDT-om).

Jasno je da prethodne Vlade i poslovodstva EPCG nijesu na stručan i odgovoran  način pristupili zelenoj energetskoj tranziciji. O zelenoj tranziciji i radu Termoelektrane Pljevlja moralo se razmišljati mnogo prije 2018. godine, i ne čekati da se dobijaju preporuke i upozorenja. I pored deklarativne priče o evropskim vrijednostima došlo se do toga da se jednostavno ne želi i ne mogu poštovati osnovni postulati zelene, energetske, tranzicije. Crna Gora u tom periodu nije ništa znala i nije željela da se bavi proizvodnjom električne energije iz obnovljih izvora. Priča o povlašćenim proizvođačima je samo dimna zavjesa za proizvodnju električne energije iz OIE, koja puno košta i od koje nikakve koristi nema Crna Gora, EPCG, a samim tim i građani. Koristi imaju samo privilegovani pojedinci.

Da su Vlada i EPCG ispoštovali preporuke Evropskih institucija, da se u periodu od 6 godina za 50% smanji proizvodnja iz TEP, došlo bi do raspada kompletnog energetskog sistema, Crna Gora i EPCG bi bankrotirali, privreda Crne Gore bi bila uništena.

Na ovom primjeru najbolje se vidi šta znači i koliko je opasno, za čitavo društvo, to što za 40. godina (od 1982. godine) EPCG  nije izgradila nijedan novi izvor električne energije, bilo sopstveni, bilo kod svojih kupaca, da dobiju status prozjumera(kupca-proizvođača).

 Odnos prema Termoelektrani Pljevlja (TEP) od 2021. godine

Jasno je, dakle, kakva je situacija zatekla novo poslovodstvo, koje je došlo na čelo EPCG krajem marta 2021. godine. Ugovor se ne može raskinuti, a nije dobar, zbog opasnosti od plaćanja velikih odštetnih zahtjeva. Morali smo da donosimo odluke koje će imati najmanju štetu po EPCG, a koje će zadovoljiti standarde Energetske zajednice.

Sredinom 2021. godine, konstatovali smo da je  situacija  sa ekološkom rekonstrukcijom jako teška i da je sprovođenje cijelog projekta dovedeno u pitanje. Bili su potrebni izuzetni napori da se pronađu odgovarajuća tehnička rješenja kako bi se isti pokrenuo. Radovi su konačno pokrenuti u aprilu 2022. godine. Tokom 2022. godine potpisan je ugovor vrijedan 15.000.000€ za adaptaciju kotlovskog postrojenja, sa zamjenom ekonomajzera i zagrijača vazduha, što će unaprijediti pouzdanost u radu samog kotla i elektrane u konačnom. Takođe, ugovoren je i posao adaptacije dimnjaka vrijedan 7.000.000€ kojim bi elektrana trebalo da postane još efikasnija, u odnosu kako je prvobitno bilo planirano. Takođe morali smo uradit i Aneks za izrdanju interfejsa, koji je prethodnom dokumentacijom bi zaboravljen, vrijednosti 2.900.000€. Takođe narednih dana zaključiće se novi Aneks za adaptaciju dimnjaka vrijednosti 1.150.000€.

Trenutno stanje je da je  u okviru projekta ekološke rekonstrukcije isporučena roba i izvedeni radovi u ukupnom obimu od preko 80% i može se očekivati da će se TEP vratiti u pogon do 15.11.2025. godine. I pored ogromnih problema, možemo reći, zahvaljujući sadašnjem menadžmentu posao oko Ekološke rekonstrukcije biće završe.

Može se bez dileme konstatovati da je od 2021. godine urađeno sve što je bilo moguće, u datim uslovima, kako bi se završila Ekološka rekonstrukcija. Određeni negativni komentari na rad poslovodstva EPCG, a odnose se na period poslije 2021. godine malo je reći nemaju utemeljenje u činjenicama, već nijesu dobronamjerni ili su politikanski  ili su vrlo nestručni.

Važno je takođe istaći, a to je od suštinskog značaja, i pod uslovom da se ekološka rekonstrukcija uspješno završi, to ni u kom slučaju ne znači da su svi problemi riješeni. Naprotiv tek tada počinju još ozbiljniji izazovi. Po svim procjenama cijena električne energije na izlazu TEP iznosiće preko 80€/MWh, sa tendecijom rasta, uz primjenu CBAM-a, i do 150 €/MWh.

Moramo postaviti još jedno logično pitanje, zar je bio problem da se od 2010. godine pravi po 30MW godišnje novih zelenih izvora, ako se već odustalo od Bloka 2 Termoelektrane. Zar se nije mogao napraviti bolji aranžman sa povlašćenim proizvođačima. To bilo gotovo 500MW novih izvora i sasvim druga situacija.

Kako odgovoriti na sve izazove i kako obezbijediti energetsku stabilnost Crne Gore, je suštinsko pitanje?

Odgovor je vrlo jednostavan, novi izvori, novi, izvori, novi izvori,…, vjetar, sunce, voda, baterijski sistemi.

Poslije jednostavnog odgovora, novo pitanje bi glasilo, a kako to realizovati na najefikasniji i najbrži način.

Prije konkretnog odgovora na ovo pitanje važno se je upoznati i sa nekim činjenicama koje u značajnoj mjeri opredeljuju i utiču na dalji razvoj elektroenergetike u Crnoj Gori. Samo da podsetimo, Hidroelektrana Perućica se gradila  60-ih godina 20 vijeka Hidroelektrana Piva počela je sa radom 1976 a Termoelektrana Pljevlja puštena je u pogon 1982. Ukupna instalisana snaga ovih kapaciteta iznosila je oko 850MW, a prosječna godišnja proizvodnja nešto iznad 3.000GWh. Posmatrajući ukupnu sopstvenu proizvodnju i potrošnju fizičkih i pravnih lica, u Crnoj Gori, lako zaključujemo da smo na pozitivnoj „nuli“. Ta pozitivna nula ukazuje na sve ranjivosti sistema, pogotovo iz razloga što gotovo 40% proizvodnje dolazi iz TEP, a troškovi te proizvodnje iz dana u dan rastu, a u budućnosti će biti još veći. U ovom periodu država je primijenila model stimulansa takozvanih povlašćenih proizvođača. EPCG, dominantno plaća tu energiju od 100 do 120€/MWh, a istu tu energiju prodaje građanima i firmama po 45€/MWh. Mnogo je bolje bilo da je te objekte gradila EPCG. Zbog čega nije primijenjen modele VE Gvozd. To neka odgovore VDT i SDT. Ovo su samo neki elementi koji ukazuje na zatečeno stanje u energetskom sektoru. Nestvarno zvuči podatak da državna energetska kompanija nije, od 1982. godine, izgradila ili učestvovala u izgradnji novih izvora električne energije. Kada su sve ozbiljnije države iskazivale posvećenost zelenoj energetskoj tranziciji, Crna Gora je žurila u 19. vijeka.

Osim ovih važnih činjenica značajno je ukazati i na sledeće, na žiro računu EPCG na 01.01.2017. godine bilo je 230 miliona evra, da bi taj iznos na 31.12.2020. godine iznosio jedva 40 miliona.

Nema investicija, nema novca.

O posvećenosti prethodnog poslovodstva razvoju energetike dovoljno govori sledeća tabela, koja jasno pokazuje kakva se energetska politika vodila do marta 2021. godine.

Tabela  sjednica odbora direktora zaključno sa 31/avgust 2025:

Frapantno djeluje podatak da je odbor direktora od 01.01.2017. do 16.03.2021. godine imao  samo 16 tačaka dnevnog reda posvećenih investicijama u periodu od 51 mjeseca, od 01.01.2017. do  15.03.2021. godine Još jedna važna konstatacija, cijena električne energije od 2010. godine do 2021. godine povećana je za 70,91%, a od 2021. godine do 30.06.2025. godine 0,00%.

U ovom tekstu nećemo koristiti dodatne kvalifikacije da opišemo šta smo zatekli i kako se je radilo. Kome nije jasna dosadašnja argumentacija nikada mu ništa biti jasno neće.

Zaključno, iskustvo sa Termoelektranom Pljevlja pokazuje koliko je opasno odlagati ključne odluke i koliko je važno na vrijeme graditi nove energetske izvore. Ono što je EPCG uradila od 2021. godine jasno govori da je moguće uhvatiti korak sa evropskim standardima, ali i da pred nama stoje ozbiljni izazovi. U narednom tekstu osvrnućemo se na nove projekte i ulaganja u obnovljive izvore energije, jer upravo od njih zavisi buduća stabilnost elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Milutin Đukanović

Otvorena izložba „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“ u Trpezima – Kutnje brdo

Radio Petnjica
-
0
Otvorena izložba „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“ u Trpezima – Kutnje brdo
U mjestu Trpezi, na lokalitetu Kutnje brdo, danas je svečano otvorena izložba pod nazivom „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“, koja će biti otvorena za posjetioce narednih 15 dana.
Nosilac projekta je Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice, a realizaciju je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih i ljudskih prava Crne Gore.
Izložba ima za cilj da afirmiše i promoviše kulturnu raznolikost, međusobno uvažavanje i zajedništvo kao ključne vrijednosti za stvaranje pravednijeg i srećnijeg društva. Prikazani su radovi i dokumentacija koji oslikavaju bogatstvo različitih etničkih i kulturnih identiteta u ovom regionu, sa posebnim fokusom na važnost očuvanja i njegovanja tradicije.
Povodom otvaranja izložbe, Sabaheta Novalić, koordinatorka projekta, izjavila je:
> „Kroz ovu izložbu želimo da pošaljemo jasnu poruku – različitost nije prijetnja, već bogatstvo koje treba njegovati. Petnjica je primjer zajednice u kojoj različite kulture i tradicije žive jedna pored druge, i upravo u toj raznolikosti vidimo budućnost u kojoj svi imaju jednaka prava i šanse.“
Organizatori pozivaju sve građane Petnjice i okolnih mjesta da posjete izložbu i daju svoj doprinos jačanju međusobnog razumijevanja i tolerancije.
Svi zainteresovani mogu  posjetiti izložbeni prostor u Trpezima svakog dana tokom trajanja izložbe.

FOKUS BIHORA – FEHIM KORAĆ: „Rijeke su deponije u pokretu“ — Petnjici hitno treba svijest, čišćenje i regionalna deponija

Radio Petnjica
-
0
FOKUS BIHORA – FEHIM KORAĆ: „Rijeke su deponije u pokretu“ — Petnjici hitno treba svijest, čišćenje i regionalna deponija

Ugrožena životna sredina u Petnjici, spontane deponije i problemi sa veliikom količinom otpada, je nekoliko važnih stvari o kojima smo razgovarali sa Fehimom Koraćem, redovnim profesorom fizičke/primijenjene hemije na PMF-u Univerziteta u Sarajevu (Odsjek za hemiju). Razgovor je vođen u okviru projekta “Fokus Bihora” koji realzuje portal Radija Petnjica u saradnji sa Minisarstvom kulture i medija.

RP: Vi često ističete da su rijeke lokalno „zagađene do nivoa bez života“. Šta je prvi, najjeftiniji korak koji opština i građani mogu uraditi u narednih 6 mjeseci?

KORAĆ: Nažalost, našim rijekama skoro da nema spasa.  Kao što znate naše rijeke su male, vodostaj većinom tokom godine se ne može mjeriti. Na očigled svih one su postale deponije u pokretu. U njih se odlaže sve, bez kriterijuma. Za tako male vodotoke jedini je spas da budemo svjesni da se to dalje ne smije raditi. Kada bi bilo nekih sredstava da se urede korita i da se napravi šetalište onda bi to bila prava stvar. Nešto za tako kratko vrijeme? Jedino što bi bilo realno je da se radi na osvještavanju onih koji zagađuju rijeke da to ne rade. Bilo bi dobro kada bi se napravila akcija čišćenja korita rijeka. Odmah bi se vidjelo nešto dobro. To je obaveza, prije svih, komunalnog preduzeća.

RP: Kako procjenjujete održivost ideje regionalne deponije i šta je minimalni tehnički standard koji mora biti ispunjen da bi imala smisla?

 KORAĆ: Regionalna deponija je državni interes. To je prijeka potreba. Zagovara se otvaranje regionalne deponije na prostoru opštine Bijelo Polje. Tu dolazimo do pat-pozicije: kada imamo smeća po urbanim dijelovima onda se pravi pritisak da se transportuje a ujedno se ne dozvoljava otvaranje deponija gdje bi se taj otpad odlagao. Odabir mjesta deponije postaje politički problem.

Ne može se praviti deponija na bilo kojem mjestu. Prije svega se mora voditi računa o tome šta će se uraditi sa produktima deponije: procjedne vode, zapaljivi gasovi, neugodni mirisi. Postoje metode i načini da se to umanji. Na primjer: procjedne vode sa deponija ako nisu pod kontrolom zagadiće sve vodotoke, izvore pitke vode, okolno zemljište…

RP: Koje ste lekcije naučili iz terenskih eko-akcija (poput čišćenja oko Jukove česme) – gdje institucije moraju „uskočiti“, a gdje je presudna građanska disciplina?

KORAĆ: Pored ostalih aktivista i ja sam organizator i učesnik jedne akcije čišćenja (koliko su obaveze dozvoljavale). Iako nije bio veliki broj učesnika uradili smo veliki posao. Nikom nije to teško palo. Uz to, druženje je bilo na visokom nivou.

Ja, iz principijelnih razloga, ne učestvujem u takvim akcijama u Sarajevu. Ne dajem alibi neodgovornim. Kod mene u džepovima skoro uvijek možete naći komade papira, plastike i ostalog otpada – čekam pogodno mjesto da odložim. Tako se ponašam ja, moja porodica i moji poznanici. Ne treba nas podsjećati šta treba raditi. Konačno, ambijent u kojem živim i ja moram čuvati.

Što se tiče spomen obilježja, javnih i hair-česama, to je posebna situacija. To su obilježja koja su u pomen na značajne ljude za zajednicu ili porodicu. Oskrnaviti sjećanje na njih pada teško. I pored svega toga, zbog naših predaka, mi nastavljamo održavanje tih mjesta. Uloga institucija je zakonom definisana a na nama je da njima i nama pomognemo.

RP: Često zagovarate vjetro i solar, a upozoravate na rizike mini-hidroelektrana. Možete li to objasniti na konkretnom lokalnom primjeru?

KORAĆ: U novije vrijeme  nastoji se što brže doći do bogatstva. Mini hidroelektrane su izvori velikih zarada. Niko ne pita šta će biti sa okolinom. Da li uništavamo biodiverzitet? Kome to treba!! Kada bismo ukoritili naše rijeke, ne bi ostalo ništa. To nema smisla, ne treba ni razmišljati u tom pravcu.

Imamo još izdašnih, neiscrpnih resursa. Prije svega mislim na iskorištenje snage vjetra i sunčeve energije. Ja bih prednost dao vjetroelektranama. Zauzimaju mali prostor a uvijek mogu biti u pogonu. Na okolnim planinama uvijek „pirka“ vjetar. Također, u solarna energija je dobra investicija. Vidim da sve više domaćinstava ugrađuju solarne panele i proizvode struju.

RP: Da li biste podržali uvođenje lokalnog „eko-poreza“ namijenjenog isključivo finansiranju čišćenja divljih deponija i edukacije u školama?

KORAĆ: Tražili smo da imamo opštinu. Dobili smo je. Sa tim smo dobili i neke obaveze koje moramo plaćati, kao svuda u svijetu. Prvo bih napravio uslove da sva domaćinstva u opštini Petnjica imaju predviđene kontejnere, da ne nose smeće do centra Petnjice. Sa tim bi morali plaćati i odvoz tog otpada. Kada bi se to ostvarilo bilo bi puno više sredstava za rad komunalnog preduzeća. Za očekivati je i efikaniji rad. „Eko-porez“? obično se to uvodi većim zagađivačima. U Petnjici ih nema puno. Svakako bih uveo za takve slučajeve. Treba obratiti pažnji i na automobile. Postoje eko-norme koje su dozvoljene. Kod nas u Bosni i Hercegovini automobili su podijeljeni po kategorijama. Čim nastupi  emisija većeg zagađenja – naredi se da se ne smiju koristiti automobili ispod EURO 5, na primjer.

Što se tiče edukacija u školama, mislim da se to dobro radi. Djeca su odgovornija od odraslih. Od njih možemo dosta naučiti ako ih slušamo.

RP: Šta je realna mapa puta za rekonstrukciju puta Petnjica–Miraj Brdo: faze, troškovi, eksproprijacija, rokovi – i gdje dijaspora može najviše pomoći?

KORAĆ: Rekonstrukcija puta Petnjica – Miraj Brdo je izuzetno značajna. Tu gravitira veliki broj mještana. Žalosno je vidjeti stanje tog puta. Rupa do rupe i između još jedna. U toku je akcija za izradu projekta za taj put. Taj projekat bi uzeo u obzir sve aspekte koji bi bili vezani za tu saobraćajnicu. Očekujem da će to ići u dobrom pravcu. U opštem interesu je da imamo dobre puteve. Kada se provede pravedna eksproprijacija onda neće biti problema. Mada imam i nekih nezvaničnih informacija da će tu biti izvjesnih opstrukcija. Nije mi jasno da oni koji su skoro čitav životni vijek proveli na Zapadu, ne vide dobrobit putnih komunikacija. Treba malo šire gledati.

Ako to bude prihvaćeno sigurno će to biti veliki iznos koji samo država Crna Gora može finansirati. Ne treba očekivati da to mještani iskeširaju. I država Crna Gora treba pokazati da smo i mi njeni. Što se tiče rokova – trebalo je završiti još prije 5 godina. Što prije to će biti ugodniji život. Ne bih dijasporu ovdje uključivao. Dosta su davali za razne akcije, i za finansiranje izrade projekta. Njihovo je da nađu interes za ulaganje u pokretanju biznisa.

RP: Zavičajni muzej: zašto je važan i šta je potrebno da se „odblokira“ proces koji ste pomenuli da stoji kod opštine?

KORAĆ: Ideja otvaranje Zavičajnog muzeja je stalno tinjala. Okupljeni oko te ideje smo nešto i napravili. Uz stručnu pomoć iz svojih domena smo predložili Statut Zavičajnog muzeja. Tu su među ostalima radili Ruždija Kočan, akademik Izet Šabotić, Ismet Ramčilović, pravnik, Esmir Cikotić, pravnik, Mirsad Rastoder, moja malenkost itd (nabrajanje je uvijek nezahvalno, vjerovatno sam nekog izostavio, nenamjerno). Predali smo to opštinskim strukturama i još nismo dobili nikakav odgovor.

Itekako nam je bitno imati Zavičajni muzej. Treba pokazati da imamo svoje korijene i porijeklo. Da smo imali i imamo autentične običaje. Rušenje svake stare kuće gube se značajni eksponati koji dokazuju naše postojanje.

Imati i upravljati opštinom je višedimenziono. Imate neke uobičajene aktivnosti, svakodnevne. Ali postojanje opštine bez arhiva, muzeja, doma zdravlja, matičnog ureda, zemljišno-knjižnog ureda i ostalih komponenti nema smisla. Nije muzej opterećenje, to je značajna institucija. Ne trebamo ići u Berane ili Istanbul da vidimo ko smo bili i šta smo.

Pokucati ponovo na vrata Opštine? Pa to nije samo naša korist.

RP: Kako bolje „uvezati“ dijasporu, lokalne proizvođače (mljekarstvo, pčelarstvo, ljekovito bilje) i turizam da nastane lanac vrijednosti koji ostaje u Bihoru?

KORAĆ: Petnjica još uvijek nije opasno zagađena. Još ima mjesta za razvoj turizma i zdrave organske poljoprivredne proizvodnje. Opet se vrtimo u krug. Da bismo imali značajniji razvoj turizma trebaju nam dobri putevi. Ne treba biti put do mog prijatelja Tufa Ajdarpašića avantura nego ugodno putovanje do Vrševa. A on ima šta pokazati. Ima u Bihoru dosta neistraženih mjesta koja su stvorena za turizam. Mi koji živimo tu manje primjećujemo. Stranci su bolji recenzenti u tome.

Uz pravedne poticaje i poljoprivrednici mogu raditi svoju djelatnost. Ima uslova i ima zdravih pretpostavki za to. Ohrabruje činjenica da sve više mladih se opredjeljuje za poljoprivredu.

Veliki potencijal je i u otvaranju fabrika vode. To je resurs koji nepovratno propada. Imamo dobar kvalitet vode koji ne treba da se tretira da bi se plasirao na tržište. Tu vidim  ljude iz dijaspore koji mogu vidjeti interes. Angažman dijaspore ne znači da će oni samo davati novac. Trebaju gledati svoj interes i dobit. Tu se vidi šansa.

RP: Jedan problem iz Vašeg domena koji biste najradije riješili do kraja karijere (u Sarajevu ili u zavičaju)?

KORAĆ: Kako sam dugo radio u svojoj karijeri tako sam i sebi zadavao ciljeve koje realno mogu uraditi. Nema puno još tih realnih ciljeva. Pri kraju sam pisanje knjige ili udžbenika koji sažimaju moju karijeru.

Što se tiče zavičaja, bio bih presretan da vidim dah Zapada u Petnjici. Čiste ulice, uređena šetališta, čiste rijeke. Planine i vazduh imamo. Imamo i ljude. Svakako mi je najveća preokupacija da zaživi NVO koja bi se bavila ekološkim pitanjima. Puno smo uradili samo da se to finalizira.

RP: Koju knjigu ili resurs biste preporučili mladima iz Petnjice koji žele u nauku ili ekološki aktivizam?

KORAĆ: Što se tiče nekih udženika i kniga o ekologiji, možemo to posmatrati sa više aspekata. Ako treba kao akcija i reklama aktivizma onda je tu svaki izvor literature dobar. Samo trebamo rasčistiti sa sobom šta je dobro.

Možemo pročitati pismo indijanskog poglavice Seattle koji je napisao pismo američkom predsjedniku u kojem ukazuje na značaj očuvanja prirode davne 1854. godine.

https://radiosarajevo.ba/magazin/zanimljivosti/mudrosti-indijanskog-poglavice-zemlja-ne-pripada-covjeku-covjek-pripada-zemlji/225122

Pored toga, za one koji žele da se educiraju više postoje studijski programi u različitim profesijama. Ekologija nije samo za hemičare. Tu svoj udio imaju i biolozi, geografi, agronomi, medicinari, veterinari, pravnici, ekonomisti, filozofi, prosvjetari, arhitekturisti… Svi mogu, iz svog domena, dati svoj doprinos.

Jedno od gledišta ekologije je i stav veterinara, na linku je udžbenik:

https://www.vef.unizg.hr/wp-content/uploads/2018/09/Osnove-ekologije.pdf

Što se tiče potrebe za ekološkom edukacijom, u nastavku je jedna od prezentacija:

https://hrcak.srce.hr/file/111893

Ekologija je važna i kod proizvodnje hrane. Na sljedećem linku se mogu vidjeti primjeri vezani za ovu tematiku:

https://www.udruga-gradova.hr/wordpress/wp-content/uploads/2021/10/Hrana-i-ekologija.pdf

Na internetu se mogu naći razni primjeri i ekološka rješenja. Samo je bitna ekološka svijest i želja educiranja u tom pravcu.

SAMIR RASTODER

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

IZLOŽBA U TRPEZIMA: “Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost”

Radio Petnjica
-
0
IZLOŽBA U TRPEZIMA: “Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost”
MREŽA NEVLADINIH ORGANIZACIJA IZ PETNJICE uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore vas poziva na otvaranje izložbe
“Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost”
Lokacija: Trpezi – Kutnje brdo, Petnjica
Datum otvaranja: 02. septembar 2025.
Trajanje izložbe: 02. – 16. septembar 2025.
Vrijeme otvaranja: 9:00 h
Kroz ovu izložbu želimo da istaknemo ljepotu i značaj kulturne raznolikosti, te doprinesemo izgradnji tolerantnijeg i srećnijeg društva.
Pridružite nam se u slavljenju različitosti kao bogatstva koje nas povezuje!
Umjetnički radovi, tradicija, kultura, zajedništvo – sve na jednom mjestu!
Ulaz je slobodan – Dobrodošli !

FK PETNJICA NA PREMIJERI U NOVOJ SEZONI SLAVILA PROTIV FK PLJEVALJA

Radio Petnjica
-
0
FK PETNJICA NA PREMIJERI U NOVOJ SEZONI SLAVILA PROTIV FK PLJEVALJA

U nedjelju je seniorska selekcija odigrala premijernu utakmicu u novoj takmičarskoj sezoni 2025/26.

Gost na stadionu u Gusarama je bila ekipa Fk Pljevlja, koja je poražena rezultatom 3:1.
Vidjena je dobra fudbalska predstava naše ekipe koja je dominirala od samog starta, ali je nažalost izostala realizacija. Promašeno je 4-5 stopostotnih prilika. U 38.minuti stize kazna, prva prava prilika za goste koju iskusni napadac Globarević koristi i dovodi svoj tim u vodjstvo.
To nije pokolebalo ekipu koja je do poluvremena imala jos dvije stopostotne prilike, ali je u oba navrata lopta zavrsila na prečki.
U drugom poluvremenu potpuna dominacija našeg tima.Prvo je u 51.minuti,Pavle Obadovic,koji je dosao iz Rudara,poravnao rezultat,da bi u 60.minuti,preko Muljaza Adrovica,koji je dosao iz Berana,nas tim poveo 2:1. Nastavilo se u istom ritmu,a u 74.minuti vec je bilo 3:1 za naš tim, golom Omera Agovica.
Do samog kraja utakmice je propušteno još nekoliko prilika, pa je pobjeda mogla biti i ubjedljivija, ali je ostalo konačnih 3:1 za nas tim.
Uspješna premijera na domaćem terenu, sa novim trenerom i nekoliko novih fudbalera, koje u nedjelju, u Mojkovcu očekuje gostovanje Brskovu, ekipi koja je najveći favorit za osvajanje prvog mjesta u ovogodišnjem takmičenju.
123...953Stranica 1 of 953