OO SPP PETNJICA ODGOVORIO AGOVIĆU: NE BAVIMO SE POLITIKANSTVOM, UJEDINIMO SNAGE, JER USKORO NEĆE IMATI KO DA GLASA

0

Opštinski odbor SPP Petnjica odgovorio je predjedniku opštine Petnjica Samiru Agoviću u polemici o otvaranju biznis zone u Petnjici. Reagovanje prenosimo u cjelosti.

“Cijeneći naše dosadašnje iskustvo sa vama lično zaista ne sumnjamo u vaš iskren odnos i dobru namjeru da na prostoru opštine Petnjica stvorite uslove da narod prije svega ostane ovde, ali i poboljša kvalitet života i naša i inicijativa, kako ste ispravno i shvatili nije uperena ni protiv koga već za dobrobit građana opštine Petnjica.

Uprkos tome, moramo konstatovati par činjenica koji se tiču čitave priče.

Iako se u potpunosti slažemo koliko je za pokretanje biznisa neophodna realizacija biznis zone u Petnjici, na žalost, faktičko stanje je sledeće – mi danas nemamo ni u naznakama istu.

Niti određenu lokaciju niti plan aktivnosti  da se u saradnji sa državnim institucijama ili mogućim stranim partnerima (EU fondovima) krene u realizaciju plana. Naša incijativa upravo ide u tom pravcu.

Svjesni smo da se to ne može uraditi za mjesec ili dva ali apsolutno svjesni da mi kao opština nemamo vremena da čekamo više ni dana.  Znamo, kao i vi, kao i svi Bihorci da nas je iz dana u dan sve manje u Petnjici. Da mladi napuštaju Petnjicu a da već godinama i decenijama nemamo nove fabrike, nova radna mjesta – uslov svih uslova da bi mladi ostali da žive ovde.

Sa druge strane svjedoci smo koliko uspješnih Bihoraca imamo van Petnjice ali i prirodnih resursa ovde. Svjedoci smo i da mnogi u nedostatku inicijative od strane nas koji ovde živimo uopšte i ne razmišlja da otvori neki biznis na Bihoru ali da ima i onih u Petnjici koji pokušavaju i bore se kako bi održali svoje započete poslove i kojima je naša pomoć, kao lokalne samouprave možda i ključni podsticaj za uspjeh.

Poučeni uspješnim primjerima iz Crne Gore ali i okruženja da lokalne samouprave danonoćno rade na privlačenju investicija i otvaranju radnih mjesta ne možemo se zadovoljiti sa konstatacijom da se prethodna vlada dobrim dijelom oglušila o zahtjeve lokalne samouprave da ustupi tražene lokacije koje su u državnom vlasništvu.

Naravno, nije nam namjera ni da ocjenjujemo rad bivše ili sadašnje državne vlasti ali apsolutno jeste da jedinstveno nastupimo prema svakoj vlasti na državnom nivou kako bismo ostvarili svoja prava kao opština tj. u intresu građana Petnjice.

Kako ste i naveli u svom obraćanju jako je mnogo problema i izazova sa kojima se suočava lokalna samouprava i upravo zbog toga naša inicijativa ima potpuni smisao.  Na sreću, ili žalost, nisu to nikakvi problemi koji se ne mogu rješiti u relativno kratkom roku i zato vas pozivamo da prihvatite našu inicijativu i kao prvi čovjek Petnjice za početak, organizujete sastanak sa svim zaintresovanim i odgovornim akterima društvene scene u Petnjici, predstavnicima privrednog, političkog i javnog života kao i predstavnicima naše brojne dijaspore kako bismo zajednički sagledali probleme, izazove i šanse otvaranja jedne takve zone u Petnjici  i kako bismo imali usaglašen stav prema zvaničnim institucijam države Crne Gore ali i međunarodnim fondovima za razvoj koji su ogroman neiskorišten potencijal.

Mi kao lokalna zajednica, gospodine Agoviću nemamo tu ‘privilegiju’ da političku utakmicu vodimo na uobičajeni crnogorski ili balkanski način jer ukoliko svi zajedno, odmah i u punom kapacitetu ne ujedinimo snage ka opštem dobru Bihora i Petnjice neće nas imati ko birati na izborima jer naroda na Bihoru je iz dana u dan sve manje.

Šta kome vrijedi vlast bez naroda, bez mladih, bez perspektive !?
A tako je mnogo mogućnosti za napredak.
I još uvijek nije kasno”.

BIHORSKI MUHABET U ŠIFLANŽU: “JA SAM JOŠ KAO DIJETE PO PETNJICI VOZIO KABRIOLET, DODUŠE ONAJ SA VOLOVIMA”

0

Nema grada u državi Luksemburg a da nema Bihoraca.

Gdje god da se zađe, eto otuda glas sa pitanjem – otkuda ti ovdje, kada si došao, kako je dolje i sl.

Najčešći susreti su u ranim jutanjim satima kada se okupe da popiju kafu prije nego li pođu na svoje radne obaveze. U nekih 30-tak minuta, uspiju sve da obuhvate, od dnevno-političkih tema u domovinu do čak i sklapanja biznisa.

Uvijek iskrsne potreba da se nekom od svojih ljudi doda ruka pomoći u biznisu. Jedna od lokacija gdje se odvija bihorski jutarnji muhabet jeste i uličica u Šiflanžu u kojoj se nalazi sve ono što je potrebno za jutarnji ritual: prodavnica čiji je vlasnik Bihorac i kafić u kojem se ekspresno pije ekspres kafa.

Vlasnik, Bihorac, otvara svoj dućan i stavlja surutku na vidno izloženo mjesto, začudilo nas je zašto nema surutke sa područja Petnjjice.

„Nije do nas, do njih je. Kada sam god nazvao, oni su rekli – nemamo, nestalo nam je“.  Bihorci/gosti kafića vode razgovor koji je najčešće začinjen humorom. Da su poželji kako za društvo u kafani tako i za rad, pokazuje i Ivan sa Konika, koji je druženje sa Bihorcima iz Podgorice nastavio i u Luksemburgu.

Uvujek se stvore uslovi za povlačenje paralele sa Crnom Gorom. Tako jedan od poznatih molera u Luksemburgu, kritikuje kako su odjednom svi poželjeli da se bave molerajem, dobija odgovor od susjednog stola – pa tako je propala poljoprivreda u Crnoj Gori, jedan zasadi maline i one dobro rode prve godine, već sledeće, svi sade maline.

Bude tu i onih koji su na prvu jutarnju kafu došli sa svojim četvorotoškašem bez krova. „Šta je, šta vi mislite, ja sam još kao dijete po Petnjici vozio kabriolet, šepuri se jedan od gostiju a porijeklom iz Bihora i odmah otkriva koji je kabriolet vozio – volujska ili konjska kola, bez imalo kompleksa i ustezanja, uz smijeh završava petnjičanin iz Luksemburga svoju šalu. U tih pola sata sve se psotigne a onda, kud koji – mili moji, jer Luksemburg treba da se gradi a primarno mjesto u tome imaju Bihorci.

DENIS BOŽOVIĆ

U PETNJICI ODRŽAN SASTANAK MATIČARA CG: INICIRANO FORMIRANJE UDRUŽENJA

0

Petnjicu su juče posjetili matičari iz skoro svih gradova Crne Gore i tim povodom inicirali formirane Udruženja matičara Crne Gore.

U ime lokalne uprave, matičarima su se obratili potpredsjednik Muslija Kalić i sekretar Ziko Alilović, koji su se u ime predsjednika opštine Samira Agovića  zahvalili na posjeti.

U ime domaćina, matičar u petnjičkoj lokalnoj upravi Samir Garčević, zahvalio se uvaženim kolegama na posjeti i poželio dobrodošlicu.
Između ostalog, on je istakao važnost sastanka matičara Crne Gore, kako bi u budućnosti nastavlili slične skupove i unaprijedili kvalitet rada kroz različita iskustva.

Radmila Obadović, u ime matičara, zahvalila se predsjedniku opštine i lokalnoj upravi na srdačnom dočeku za organizaciju inicijanog sastanka, koji će u narednom periodu sa zvaničnim osnivanjem Udruženja postati tradicionalan skup.

Ona je kazala da su matičari na sastanku imali konstuktivne razgovore i konkretne ideje i donijeli zaključak o osnivanju Udruženja matičara Crne Gore.

Matičari iz crnogorskih gradova  obišli su džamiju u Petnjici kao i Centar za kulturu.

ENKO KORAĆ

 

 

PRIJATELJI RADIJA PETNJICA: SETLL TAKSI – NA USLUZI BIHORCIMA U LUKSEBURGU I CRNOJ GORI

Emir Skenderović od svoje devete godine je u Luksebburgu i još jedan u nizu Bihoraca koji se bavi biznisom. Pored prodavnice mješovite robe, sa kojom uspješno posluje, proširio je svoj biznis pa je otvorio taksi službu, SETLL TAXI Luksemburg.

„Radio sam kao taksista i onda sam uvidio da je neophodno da se podigne nivo usluga i to na taj način što klijenti pozovu i rezervišu vožnju do bilo kojeg aerodroma u Evropi. Naša taksi ide do kuće, preuzme klijente i vozi do željene destinacije“, kaže Emir iz Šiflanža. Prateći potrebe klijenta, Emir je odlučio da proširi svoj biznis i na Crnu Goru.

„Vozeći klijente do aerodroma a koji putuju do Podgorice, skoro pa svi su postavjali isto pitanje – a kako ćemo iz Podgorice. To je bilo presudno da otvorim liniju iz Podgorice po želji i potrebi putnika. Na ovaj način sam zaokružio i tu putničku uslugu i ponudio rješenje za probleme naših putnika, prije svega Bihoraca, kako dalje od Podgorice prema svom zavičaju. A da bi upotpunili kompletnu ponudu, otvorili smo i rent-a-car firmu u našu domovinu i na taj način smo zadovolji potrebe klijenata jer ima onih naših putnika koji hoće da ih auto sačeka na aerodromu i u sopstvenoj režiji, dođu do željenog cilja.

I kod rentiranja automobila, uveli smo novitet. Iz sopstvenog iskustva, znam da ove službe koje posluju na teritoriji Crne Gore, kada ih kontaktira klijent oni prvo pitaju – a odakle dolaziš!!! Lično sam to doživio i tada sam, u bukvalnom smislu, odgovorio – šta tebe briga odakle sam i odakle dolazim. Hoću da kažem da oni imaju posebnu cijenu za nas iz dijaspore. Moja rent-a-car služba nudi usluge po istim cijenama za sve, ma odakle da klijent dolazi. Ta praksa u Crnu Goru mora da prestane. Samo želim da luksemburški mentalit po pitanju biznisa, prenesem i u našu domovinu“; kaže Emir Skenderović iz Šiflanža za portal radija.

Za sve one kojima je neophodna usluga SETLL taksija i Emira Skenderovića, dovoljno je kontaktirati na brojeve telefona, viber ili whatsapp: +352 691 80 80 88 i +352 671 20 30 41 a za Cenu Goru, +382 69 776 – 219.

DENIS BOŽOVIĆ

AGOVIĆ: ODAVNO RADIMO NA STVARANJU USLOVA ZA OTVARANJE BIZNIS ZONE

0

Reagovanje predsjednika opštine Samira Agovića na obraćanje Stranke pravde i pomirenja objavljene na portalu Radio Petnjica pod naslovom “Stranka pravde i pomirenja inicira otvaranje industrijske-biznis zone“

Reagovanje predsjednika Opštine prenosimo u cjelosti.

“Naša reakcija je prije svega namjera da upoznamo našu ali i širu javnost oko preduzetih aktivnosti za stvaranje pretopstavki za osnivanje biznis zone.

Najprije, vjerujem u dobru namjeru SPP-a da i svojim djelovanjem, u mjeri mogućeg daje doprinos sveopštem razvoju naše sredine. Kad god je to bilo prilika a na osnovu konkretnih zalaganja ili činjenja, svi politički subjekti, grupe ili pojedinci dobijali su i dobijaće punu podršku od strane lokalne uprave za inicijative, namjere ili aktivnosti koje su usmjerene ka opštem dobru.

Upravo moje obraćanje ima za cilj da to bude u takvom duhu i očekujem da se naše obraćanje isključivo tako kvalifikuje.

Naime, mi smo sa nivou lokalne samouprave, uradili mnogo toga sa ciljem da stvorimo sve preduslove za dinamičniji razvoj naše sredine. Visoko u vrhu naše političke agende jeste svakako i razvoj preduzetništva, odnosno stvaranje povoljnog ambijenta za osnivanje malih i srednjih preduzeća.

Sa puno preciznosti možemo istaći da smo kroz sva strateška dokumenta koja smo usvojili ali i nizom Odluka koje su usvojene u SO Petnjica, prepoznali potrebu osnivanja biznis zone.

Sa zadovoljstvom ističem da je naša lokalna uprava dobila prestižnu nagradu u Skoplju od Međunarodnog ekonomskog foruma PERSPEKTIVE Dubrovnik i PROMO GLOBAL Zagreb, za kreiranje dobrog amibjenta za razvoj preduzetništva u kategoriji najbolje lokalne zajednice u 2019-oj godini.

Da podsjetim javnost da prema Vladinoj uredbi o biznis zonama klasifikacija biznis zona se dijeli na:

1) biznis zone od strateškog značaja i

2) biznis zone od lokalnog značaja.

Nadalje citiraćemo stavove iz pomenute Uredbe:

„Biznis zone od strateškog značaja mogu se osnovati na lokaciji koja ispunjava sljedeće uslove:

1) jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi lokacija mora da ima više od 20.000 stanovnika;

2) površina lokacije ne može biti manja od 10ha;

3) lokacija mora biti dokumentima; skladu sa namjenom utvrđenom prostorno-planskim dokumentima;

4) za lokaciju moraju biti riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Biznis zone lokalnog značaja mogu biti lokacije koje ispunjavaju sljedeće uslove:

1) lokacija mora biti u skladu sa namjenom utvrđeno, prostorno-planskim dokumentima;

2) za lokaciju moraju biti riješeni imovinsko-pravni odnosi.“

Imajući u vidu navedeno, lako je zaključiti da se u našoj sredini može osnovati biznis zona od lokalnog značaja pod uslovima koje propisuje ova uredba. Naša posvećenost ovoj tematici nedvosmisleno se može utvrditi kroz aktivnosti koje smo sproveli do danas.

Veoma aktivno smo radili na razvoju infrastrukture – saobraćajne, komunalne i društvene što je svakako jedan od preduslova za osnivanje biznis zone. Usvojili smo detaljni DUP, PUP, zatim Strateški plan razvoja opštine Petnjica 2020-2025.  Dakle, kroz sve ove aktivnosti koje smo sprovodili bili smo izmedu ostalog posvećeni i ovom cilju, a koji jeste i cilj svih nas u Bihoru – osnivanje biznis zone od lokalnog značaja. Želim da napomenem da nam je preostalo još da definišemo vlasništvo i da se stvore uslovi za opremanje predvidenih lokacija sa kvalitetnom elektro mrežom. Javnosti radi, želim da istaknem da smo uputili inicijativu da se na prostoru naše Opštine izgradi trafostanica snage 35kV.

Takođe, želim da istaknem da je naša Opština imala takav hendikep da nije imala sopstvenu imovinu nakon osnivanja i da je to bio veoma opterećujući faktor u svakom pogledu a posebno u kontekstu ove tematike. Zatim u kontinuitetu šaljemo Vladi zahtjeve za ustupanje pojedinih parcela. Za tri lokacije koje su predviđene dobili smo pozitivan odgovor od strane prethodne Vlade, a za preostalih 5 lokacija očekujemo odgovor u narednom periodu. Sve ovo znači da stremimo da naša Opština ima adekvatan potencijal u smislu nepokretnosti odnosno, raspolaganje nad planiranim lokacijama koje su adekvatne za namjenu osnivanja biznis zone .Lako se da zaključiti iz svega navedenog da smo to prepoznali kao veliki problem i da smo pored brojnih obaveza koje smo imali bili posvećeni i rješavanju pitanja iz ove sfere.

Cijenim da iz svega navedenog možemo izvesti zaključak da smo blizu zaokruživanja svih pretpostavki da se može osnovati bizis zona od lokalnog značaja.

I ovog puta lokalna uprava poziva i želi da svi radimo u interesu opšteg dobra, jer samo zajedničkim naporima možemo postići mnogo toga. Upravo svjedočimo o brojnim primjerima naših zajedničkih napora za rješavanje brojnih problema koje smo imali, slažemo se svi, zbog višedecenijskog zaostajanja u razvoju ove sredine.

Za osnivanje biznisa i novih radnih mjesta i u ovakvim okolnostima ima sasvim dovoljno uslova i dobre volje od strane lokalne uprave pa je i poziv i apel naš uvijek prisutan i otvoren za bilo kojeg Investitora koji ima mogućnosti za zdrave i održive investicije. Shodno našem lokalnom žargonu „Bujrum svima“ uz našu punu podršku za stvaranje i kreiranje novih radnih mjesta. Nastavimo da gradimo bolju budućnost uz očekivanje da dobijemo prijedloge, sugestije i inicijative koje uvijek će biti prihvaćene na korektan način i uz naš jasan stav oko mogućnosti zajedničke realizacije”, stoji u reagovanju predsjednika Opštine Samira Agovića.

REAGOVANJE NA TEKST „ŠESNAEST GODINA DOKAZUJEM UZURPACIJU SVOG ZEMLJIŠTA“

0

Povodom teksta objavljenog na vašem portalu, koji se odnosi na izvjesni imovinsko-pravni spor, želimo da, ovom prilikom izrazimo svoj kritički odnos prema sadržaju ove objave. Istovremeno upućujemo dobronamjernu sugestiju autoru teksta, da se u ovakvim i sličnim situacijama rukovodi isključivo činjenicama i dokazima, a sve iz razloga kako bi javnost bila objektivno i istinito informisana.

Kada je u pitanju sadržaj teksta, tvrdnje i navodi koji su iznijeti u istom, nedvosmisleno se  nalaze u odnosu kontradikcije sa realnim činjeničnim stanjem i nemaju racionalno utemeljenje.

Pozivajući se na izjavu za medije portparolke Osnovnog suda u Beranama, gđe Ane Radunović, u pomenutom tekstu nije prenijeta suština njene poruke već je ista grubo izvučena iz konteksta. Naime, u  pomenutoj izjavi gđe Radunović, jasno je naznačeno da su navodi vašeg sagovornika na račun efikasnosti rada sudstva neutemeljene i neistinite. Rad suda je transparentan, suđenja su otvorena za javnost, te zasigurno nije bilo mjesta manipulaciji i iznošenju neistina u vezi sa tim.

Napominjemo, da je spor o kojem je riječ presudom Vrhovnog suda davne 2013. godine pravno riješen, te je odluka postala pravosnažna. Da li su sve strane u sporu tom odlukom zadovoljne, to je drugo pitanje. Sud je tu da donosi svoje odluke u skladu sa dokazima, a nikako da ispunjava bilo čije lične želje i zahtjeve. Očigledno je da neki ljudi sudskim epilogom doživljavaju samo sudske presude prema njihovim željama, ali ne i presude utemeljene na stvarnim činjenicama i zakonitim presudama najviših sudskih organa u državi.

Dakle, tvrdnja da se neko punih 16 godina bori za pravdu bez sudskog epiloga je neistinita. S tim u vezi, izjava portparolke Osnovnog suda u Beranama jeste zvanična i neopoziva istina.

Smatramo da nam ne pripada da komentarišemo funkcionisanje organa i ustanova u Crnoj Gori, ali isto tako cijenimo da je neprimjereno bacati ljagu na sudstvo samo zbog trajanja spora duži niz godina, čemu je uslovilo nezadovoljstvo sudskih odluka i pokretanje novih postupaka.

Osim navedenog, objavljeni tekst ukazuje i na jednu vrlo poučnu životnu priču, iz koje se jasno vidi da je vaš sagovornik, nažalost, dobar dio svog života proveo otežavajući ga sebi i drugima iz nekih, samo njemu poznatih, razloga. On je, vođen motivom „Samo da komšiji crkne krava“ ušao u višegodišnje sudske sporove, sa ciljem uzurpacije tuđeg prava i imovine.  Očigledno je da, potpuno nesvjestan situacije u koju je sam sebe doveo, ni do dan danas nije izvukao nikakvu pouku.

Naime, kako Vaš sagovornik sam kaže, za njega vrijednost cjelokupnog spora nije veća od jednog njegovog dolaska na ročište iz Luksemburga, pri tom (namjerno) ne pominjući kolika je vrijednost i važnost tog zemljišta za njegovog pravog vlasnika, od kojega je želio neosnovano i protivpravno prisvojiti zemljište, koje, pritom, predstavlja jedini prilazni put do porodične kuće i cjelokupnog imanja sa ciljem potpunog obezvređivanja imovine druge strane u sporu.

U nedobronamjernom maniru, on nije ili ne želi biti svjestan grešaka koje uporno ponavlja godinama i umjesto da pronađe krivca u sebi i svojim postupcima, on ga traži u društvu, državi, sudskim i drugim državnim institucijama što je, u najmanju ruku, nerazumno.

Iskoristićemo priliku da citiramo riječi čovjeka koji nas je naučio pravim životnim vrijednostima: „Djeco moja, kada vas takve imam, onda ja nikada umrijeti neću.” Otuda i slogan „ČOVJEK NE UMIRE – ĆAMIL RAMDEDOVIĆ”.

Jedna mudra vjerska izreka glasi: „Svi ljudi, bili dobri ili loši, stvoreni su  sa  razlogom i kao primjer drugima. Dobri ljudi kao primjer drugima da budu dobri, dok loši ljudi služe kao primjer toga kakav NE treba biti.“

Kako nas je rahmetli otac savjetovao da svakome pomognemo kad god smo u prilici, upravo to je ono čime se rukovodimo kroz naše djelovanje i upravo to bismo savjetovali svim čitaocima ovog teksta, pa i vašem sagovorniku.

Uložimo svoju energiju u razvoj, opstanak i pomoć Bihoru, ne trošimo vrijeme na širenje razdora i mržnje.

U nadi da ćete ubuduće objektivno i bez iznošenja ličnog stava o ovakvim i sličnim osjetljivim temama izvještavati javnost, upućujemo Vam srdačan prijateljski pozdrav i selam.

Porodica rahmetli Ćamila Ramdedovića

MUHOVIĆ: U PETNJICI NE ŽIVI VIŠE OD 3500 LJUDI, “ISTRAŽUJU” NAS JOŠ OD ODLASKA TURAKA

0

Član predjedništva Bošnjačke stranke Adnan Muhović je za portal Radija Petnjica rekao da se u posljednjih nekoliko godina iselio veliki broj ljudi iz Petnjice i da u ovom momentu, prema njegovom mišljenju, ali i informacijama koje ima, petnjičkoj opštini živi oko 3500 ljudi.

On je dodao da je Bihor područje koje je oduvijek bilo predmet “istrage” i ratnih dešavanja još od odlaska Turaka sa ovih prostora.

“Od te 1912. kreću teška vremena za bošnjački narod, a svaka vlast od Kraljevine SHS pa nadalje nije bila naklonjena našem kraju i narodu koji je ovdje autohton. Područje Bihora je od 1455 do 1912 bilo u okviru Bosanskog Vilajeta i bilo središte kulture i civilizacije ovog regiona i okruženja, a u Drugom sv.ratu se odbranilo od četnika uz pomoć slavne muslimanske milicije”, kaže Muhović.

On smatra da je to upravo razlog što je Petnjica “kažnjena”1957.godine ukidanjem statusa samostalne opštine.

“Ono što determiniše iseljavanje i ekonomsku stagnaciju Bihora, praćenu migracionim procesima je agresija na Bosnu i reflektovanje tih ratnih dešavanja na Sandžak. Akcija “Lim” je skupo koštala Bihor i naš narod i poslije nje rijeke Bihoraca napuštaju svoj rodni kraj. Istorija je uvijek surova bila prema Bihoru, ali je uprkos svemu Bihor opstao. Vraćanjem statusa opštine Petnjici povraćena je nada za boljom budućnošću i nakon osam godina ima odredjenih pomaka, ali oni nisu dovoljni da zadrže mlade ljude i nadam se da će doći vrijeme da se u Petnjicu stvore bolji uslovi za život. O tome, naravno, odlučuju gradjani na izborima, a i oni su svjesni da dosadašnja apsolutistička vlast nije dovoljno uradila za Petnjicu. No, neki krupni procesi su se već desili i oni će ići nezaustavljivo, a na nama je da ih znamo pratiti”, zaključio je Muhović.

KOMUNALANO UREĐUJE CENTAR PETNJICE

0

Radnici Komunalnog preduzeća Petnjica uređuju zelene površine ispred zgrade Opštine.

Na platou ispred zgrade Opštine radnici okopavaju, nasipaju obradivom zemljmom i na taj način pripremaju površine za zasađivanje cvijeća.

Na tom mjestu biće posađeno ukrasno cvijeće, kao i na drugim javnim površinama.

KOLIKO PETNJICA REALNO IMA STANOVNIKA?

0

Koliko petnjička opština realno ima stanovnika, odnosno koliko njih zanoći u petnjičkim domovima – pitanje je na koje nije lako dati odgovor. Svako od nas iz Petnjice zna makar desetak onih koji su u posljednje vrijeme otišli, uglavnom u Luksemburg, ali i Podgoricu, Bar i ostale crnogorske gradove. Na prste jedne ruke se mogu nabrojati oni koji nakon fakulteta sreću potraže u svom zavičaju, a sve je manje svadbi, rađanja i sve manje djece u školama.

Zvanična statistika kaže da je prema popisu iz 2011. godine (kada je Petnjica bila u sastavu Berana) u Petnjici živjelo 5455 stanovnika. Tako piše na vikipediji. Međutim, s obzirom na to da su izborni ciklusi u CG česti, najvjerodostojniji podatak je ipak onaj sa tih procesa. Pa tako na izborima u avgustu prošle godine za Petnjicu je štampano 6198 glasačkih listića. Od toga je upotrijebljeno 3071. Ako uzmemo u obzir da je avgustovske izbore obilježila korona i da je vrlo malo iseljenika došlo da glasa, te tome dodamo i činjenicu da su oni koji su u CG iskoristili to pravo, onda bi to otprilke trebao da bude taj broj. E sad, ovo su punoljetni građani, sa pravom glasa. Tom broju dodamo one ispod 18 godina i dođemo na neki broj od 4500 do 5000 ljudi.

To bi, takođe, trebalo da znači da je Petnjicu za 10 godina napustilo oko 1500 ljudi, što je 150 godišnje. Mnogo, pa da je riječ i o Podgorici.

Ako je tačna nezvanična definicija da je statistika skup tačnih podataka koji daje pogrešan rezultat, onda smo u problemu, jer ćemo bez preciznog i na terenu odrađenog prebrojavanja teško saznati koliko opština Petnjica zaista ima stanovnika.

Od 2011.kada je bio posljednji popis pa do danas mnogo se toga promijenilo. Novi popis je trebao biti održan ove godine, ali se odluka o tome još čeka. Zato ćemo i mi u Petnjici sačekati još neko vrijeme da saznamo sa koliko sugrađana živimo u Bihoru.

SAMIR RASTODER

U PETNJICI VAKCINISANO SAMO 207 GRAĐANA

0

U toku je vakcinacija i revakcinacija u Zadravstvenoj stanici Petnjica u cilju zaštite od virusa COVID 19.

Prvu dozu vakcine primilo je 207 građana, dok je drugu dozu vakcine primilo 171 građanin.
U prvom krugu u Zdravstvenoj stanici Petnjica vakcinisano je 30 građana, koji su nakon 21 dana primili drugu dozu vakcine.

U drugom krugu masovne vakcinacije, 60 građana Petnjice primilo je vakcinu u cilju zaštite od COVID 19, takođe svih 60 građana nakon obaveznog perioda su revakcinisani.

U trećem krugu, vakcinu je primilo 117 građana, u toku je revakcinacija i 81 osoba je revakcinisana i očekuje se revakcinacija 36 osoba desetog juna.

U toku posjete Petnjici u vakcinalnom autobusu, prvu dozu vakcine primilo je 59 građana Petnjice a revakcinacija se očekuje krajem juna mjeseca.

ENKO KORAĆ