PETOGODIŠNJA EMA SPAHIĆ NAJBOLJA NA LIKOVNOM TAKMIČENJU

0

Petogodišnja Ema Spahić, učenica prvog razreda OŠ ‘’Pavle Rovinski’’ iz Podgorice pobijedila je na međunarodnom likovnom takmičenju u kategoriji takmičara od 5-11 godina.

Tema likovnog takmičenja je bila “Šta znači biti ja”. Njen rad je objavljen u katalogu manifestacije i štampan kao motiv roll up-a na glavnoj sceni izložbe.

„Šta znači biti ja“ – tema ovogodišnjeg takmičenja, zahtijevala je kreativno izražavanje identiteta. Osim crteža, djeca su popunjavala upitnik kako bi opisala sadržaj i namjeru svog crteža, kao i ono što očekuju od festivala. Djeca i mladi širom svijeta su poslali crteže na kojima prikazuju ono što oblikuje njihov identitet. Starost djece koja su učestvovala na takmičenju je od 5 do 18 godina, a na konkurs je pristiglo preko 300 radova.
Na takmicenju Prix Jeunesse International 2016 Art Contest, učestvovala su djeca iz 14 zemalja svijeta.

Prix Jeunesse je fondacija, koja je organizator ovog takmičenja, osnovana je 1964. godine i ima za cilj da promoviše kvalitet medija za mlade, koji bi trebalo da omoguće djeci i mladima da vide, čuju i izražavaju sebe i svoju kulturu, te da unaprijede svijest i poštovanje prema drugim kulturama.

Emini korijeni su iz bihorskog sela Crnča, odakle su Spahići. Ema kaže da su joj hobiji crtanje, bicikl i roleri a u slobodno vrijeme voli da šeta sa svojim roditeljima i mlađom sestrom Zerinom.

DINO RAČIĆ

 

 

 

POPLAVA “POVEĆALA” MOST NA POPČI

0

Prema prvom projektu, novi most na putnom pravcu Petnjica – Podvade trebao je da bude širok šest metara i dugačak 12. Međutim, kiše i poplave koje su zadesile petnjičku opštinu pokazale su manjkavosti projekta pa su predstavnici iz lokalne samouprave morali da traže reviziju projekta. Radnici Bemax-a su ovih dana počeli sa izgradnjom mosta ali sa novim dimenzijama i to 12 metara širine i 15 dužine, kao i značajnim izmjenama u samom koritu rijeke, od obaloutvrde do stopa mosta.

img_2393

PRED ČITAOCIMA “PORIJEKLO GRIJEHA” BRAHA ADROVIĆA

0

(Preuzeto sa portala eSpona)

U izdanju Izdavačkog preduzeća „Pegaz“ iz Bijelog Polja iz štampe je izašao prvi roman beranskog književnika Braha Adrovića pod nazivom „Porijeklo grijeha“.

Riječ je o veoma ozbiljnom i zanimljivom književnom djelu na preko 340 stranica, koji se može tretirati kao društveni roman sa naglašenim psihološkim osobenostima u kom se kroz praćenje sudbine jedne porodice ujedno daje presjek zbivanja u periodu rušenja socijalizma, nekadašnje zajedničke domovine SFRJ, Zajedničke države Srbije i Crne Gore, te svega onog što se zbivalo devedesetih godina sada već prošlog vijeka. Ovo djelo beranskog književnog stvaraoca objavljeno je zahvaljujući sredstvima koja je obezbijedio Fond za zaštitu i razvoj kulture manjinskih naroda.

Roman „Porijeklo grijeha“ je Adrovićevo prvo prozno djelo. O djelu književni kritičar i recenzent prof. dr Draško Došljak je u recenziji, između ostalog, kazao da „ovim rukopisom, poznati pjesnik, svoj umjetnički iskaz pretočio je u prozu, čime se uvrštava u one naše pisce koji svoj umjetnički doživljaj iskazuju u dva polja: poeziji i prozi“.

Jedna rečenica s početka Adrovićeve proze: “Ljudske sudbine imaju voju braću i sestre: i na kraju svijeta se mogu sresti i zbližiti“- pokazuje da je sudbina svakog dobrog pisca da univerzalne motive oplemeni sopstvenim iskustvom,da mu leksičku obojenost,i „pusti“ da tražu svoje sestre i braću. Od prvih stranica ovog rukopisa prepoznaje se opšta sudbina ljudi jednog vremena i jednog prostora: često vrlo opora i gorka, ali skoro uvijek, prožeta – dodirnuta ljepotom, svjetlošću na kraju tunela…

Dr Došlak dalje ističe da su bolne stranice na kojima su ispisane sudbine Harija, “mog najmlađeg brata“ u blokiranom Sarajevu, gradu koji mu je „ljubav koji nikako ne može zaboraviti“. Zapravo, to je jedna priča koja „pokriva“ na hiljade drugih…

„Divni su opisi Vrbice, zavičaja piščevog“, ističe dr Došlak. Opisi ljudi i krajolika: „Nebo plavo i čisto kao dječja duša.Vazduh opojan,začinjen najboljim cvjetnim parfemima, puni dušu i širi pluća kao krila, pa čovjek ima utisak da će od blaženstva da poleti – da se vine u nebesko plavetnilo, poput planinskog orla što ponosno i bezbrižno kruži visinama i gleda ovu rajsku ljepotu“. To je Vrbica! Lirska i Prozna!

Braho Adrovic Porijeklo grijehaOn dalje ističe da je „veliki vremenski raspon tema o kojima piše Braho Adrović.U tom vremnu se on istražuje genezu grijeha.Kroz literarni tekst, tečnim pripovijedanjem o događajima istinitim i izmišljenim ,Adrović imenuje grešnike,piše o dobru i o zlu,o tami i svjetlosti,o vremenu prošlom i vremenu našem.“

Došljak na kraju zaključuje da „Porijeklo grijeha“ predstavlja Adrovića kao dobrog majstora proze,ali u toj prozi nerijetko srijećemo i Adrovića pjesnika. Odabir događaja, tema i motiva opredijelili su štivo zanimljivim,poučnim – istorijski i literarno. Ovaj rukopis autora preporučuje kao odličnog plivača u proznim talasima istraživača grijeha“,zapisao je ,između ostalog,u recenziji prof.dr Draško Došljak.

U opsežnoj recenziji koja ima osobenosti pogovora mr Dragoljub Đokić – pjesnik i književni kritičar iz Beograda, između ostalog je zapisao: “Jedno od nezaobilaznih, književnih viđenja velikog narodnog „smrtnog grijeha“ na prostorima „drage nam domovine Jugoslavije“, iz zbivanja devedesetih godina prošloga vijeka, posebno opserviran dugo na području Berana, Petnjice, Vrbice, Bihora i drugih mjesta i krajeva sjeverne Crne Gore, pruža roman Porijeklo grijeha, prozni prvenac crnogorskog i muslimansko-bošnjačkog intelektualca i pesnika Braha Adrovića. Pesnički zrelac (zrelo pesničko plododarje, na momente stroga i meditivna, ozbiljna proza do mučnine) širi vidike misli i osjećaje na ljude različitih osobina (otac Šemsudin, majka Hana, Brat Smajo, sinovica Semra, na zločince, ološ, pripite nacionaliste, srpske dobrovoljce, inovernike i čestite muslimane,kao i veliki broj lica iz porodice Adrovića, bliske rođake vodiča naracije: Štefke, majke Amerikanke Keti, Sulja Zujovića, djeda autora zaturenog rukopisa pronađenog na dnu putničke torbe, supruge Ramize, žene naratora, njihovih sinova i brojnih imena muslimanskih, crnogorskih, srpskih i imena koja ne pripadaju ni jednom vjerskom imenoslovu…) kao horizonte koji svojim oivičenjima jače ističu sličnosti pojedinaca i „narodnih“, pozvanih i nepozvanih vođa u suženoj ili čistoj svesti“.

Mr Đokić dalje ističe: “Veliki pisci ratnih romana,posle ruskih veličina, Lava Tolstoja i Mihaila Šolohova, zavičajnika mu Mihaila Lalića,pa Rista Ratkovića ili Jevrema Brkovića ili Marka Miljanova,prizivaju se svesti, kao iz nezaboravnih književnih davnina, tradicije i trajanja, u nekom podatnom asocijativnom proroštvu našega prozaiste i pesnika u prozi,Braha Adrovića“, zapisao je mr Đokić i zaključio da „uspostavljanje kontakata između autora, dela i čitalaca, kao i šire ostvarivanje,književnog izraza među ljudima,narodima i svjetovima, odlikuje komunikativnost savremenog romana Porijeklo grijeha Braha Adrovića“.

„Književno ubedljiv, ljudski običan, velik i svakodnevno trajan, Adrovićev GRIJEH okajava se u svima nama. ČOVJEČNO. Životan“, zapisao je mr Đokić.

A.Suvajac

SJUTRA PETNJICA POVREMENO BEZ STRUJE OD 11 DO 15 ČASOVA

0

“Zbog radova u trafostanici Petnjica, sjutra – u četvrtak 08.decembra, u terminu od 11 do 15 sati, bez napajanja električnom energijom ostajaće povremeno gradsko područje Petnjice”, javili su iz crnogorskog Elektrodistributivnog sistema.

BIHORAC DENIS ŠABOTIĆ PRVAK ŠVAJCARSKE U KIKBOKSU

2

Kikbokser Denis Šabotić šampion je Švajcarske u kikboksu u kategoriji do 86 kg WAKO federacije.  On je nokautom u drugoj rundi savladao Švajcarca Stefana Bernauera.

Denis je porijeklom iz bihorskog sela Tucanje, a pobjedom nad Bernauerom je kako kaže stavio ‘’rukavice o kiln’’ i oprostio se od ove borilačke vještine.
‘’Imao sam svoj cilj, a to je da postanem prvak Švajcarske. U tome sam uspio i moja misija je završena. Sada ću se posvetiti drugim stvarima. Srećan sam što sam se okitio ovim odličjem i što na mene mogu biti ponosni porodica, prijatelji i moj zavičaj’’, kazao je Denis.

Denis se kikboksom bavi od 16 godine, a u karijeri je boksovao 22 puta zabilježivši izuzetan skor od 17 pobjeda i 5 poraza. U 2016. godini je boksovao 8 puta, pri čemu je 7 puta protivnika  porazom pratio iz ringa.

Denis kaže da je naprono radio i trenirao da bi postao prvak Švajcarske. Do marta ove godine trenirao je u klubu Škorpion gym Safausen sa trenerima Bokijem i Zokijem Veselinovićem a nakon toga sa klubom Fight Rafzerfeld kod trenera Jensa Lipsa.
Šabotić je i ranije imao zapažene rezultate, 2005. Godine bio je prvak u Tajlandskom boksu u kategoriji do 75 kg WFC federacije.

O Denisovim podvizima pisali su brojni švajcarski mediji.

DINO RAČIĆ

img_4397

SASTANAK: TIKA ĆE I DALJE INVESTIRATI U PETNJICI

1

Predstavnici lokalne samouprave su juče posjetili kancelariju TIKE za Crnu Goru u Podgorici i njenog novoimenovanog koordinatora Ahmeta Altina. Susret je inicirala opština Petnjica. Povod za sastanak bio je kandidovanje projekata od strane lokalne uprave u Petnjici za 2017.godinu. Tokom sastanka se razgovaralo o potencijalima i potencijalnim projektima u opštini Petnjica i o njihovoj valorizaciji. U okviru toga, iskazale se potreba od strane lokalne samouprave za tri projekta koje bi bilo poželjno da budu podržani od strane ove međunarodne organizacije. Radi se o nabavci kombinovanog vozila – bagera, o nastavku podrške poljoprivrednim proizvođačima zainteresovanim za plasteničku proizvodnju kao i o uspostavljanju radionice za izradu ćilima i upošljavanju žena za ovaj posao.

„Tokom moje posjete Petnjici, upoznao sam se sa situacijom u vašoj sredini i ono što mogu reći to je da cijenimo napore koje lokalna samouprava ulaže na stvaranju uslova za bolji život građana na tom prostoru. Nadam se da ćete nastaviti saradnju sa Vladom i nastaviti da radite na projektima koji su bili vidljivi na terenu kada sam posjetio vašu opštinu“, izjavio je na sastanku Ahmet Altin, koji je iskazao zadovoljstvo na odabir projekata koji su kandidovani prema njima i da TIKA želi da ima saradnju uz uvažavanje njenih mogućnosti.

„Mi smo do sada imali sadržajnu saradnju sa vama. Crnogorski i turski narod su prijateljski narodi. Mi smo ovdje da zastupamo Tursku i turski narod. Velika smo međunarodna organizacija, koja ima kancelarije u preko 55 zemalja, a indirektno imamo rad u 165. Sada je period i vrijeme sklapanju dogovora o novim projektima“, kazao je novoimenovani koordinator Tike za Crnu Goru.
Čestitajući na imenovanju na mjestu koordinaora za Crnu Goru, predsjednik opštine Samir Agović je poželio uspješan mandat Ahmetu Altinu.

„Imali smo do sada, sa vašim prethodnicima, dobru saradnju. Mi znamo da je sada vrijeme kada se planiraju budžeti i aktivnosti za sledeću godinu i ovo je prilika da vam lično, dodatno pojasnimo ono što smo okvirno dogovorili u Petnjicu tokom vaše posjete“, kazao je Samir Agović. Ono što slijedi u narednom periodu to je da predstavnici lokalne samouprave sa predstavnicima TIKE, konkretizuju i spreme neophodna dokumenta kako bi se ideja i projekat po ova tri pitanja realizovao.
Nakon posjete sa koordinatorom TIK-e, predstavnici opštine Petnjica su boravili i u amabasadi Turske gdje ih je dočekao ambasador, Serhat Galip. Ambasador Turske u Crnoj Gori je upoznat sa projektima koje opština Petnjica kandiduje prema TIKI i on je iskazao spremnost da podrži i da, u saradnji sa TIKOM, da pomognu novoformiranoj opštini u valorizaciji potencijala, kao i o modelu promocije resursa petnjičke opštine. Jedna od ideja koja se čula od strane ambasadora jeste da se, u saradnji sa TIK-om, napravi projekat za podršku u oblasti pčelarstva, da se iznađe mogućnost za distribuciju znanja iz regiona pčelarima Bihora. Između ostalog bilo je razgovora i o pobratimljenju sa jednom od opština u Turskoj.
Tokok ove dvije posjete, predstavnici opštine Petnjica su poklonili po jedan unikatni, autentični bihorski ćilim, što je prihvaćeno od strane i TIK-e i ambasade Turske sa velikim oduševljenjem.

D.B.

ZK BIHOR DOBIO NAGRADU ZA FILANTROPIJU

Odbor za dodjelu nagrade za filantropiju ISKRA Fonda za aktivno građanstvo i partnera, a u kategoriji nagrada za doprinos dijaspore donio je odluku da se ta nagrada ove godine dodijeli Zavičajnom klubu Bihor iz Luksemburga.

“Veliko mi je zadovoljstvo što Vam mogu obratiti ispred Fonda za aktivno građanstvo – fAKT i naših partnera, a povodom konkursa za nagradu za filantropiju ISKRA, namijenjenu pojedincima, privrednim društvima, iseljeničkim udruženjima i organizacijama građanskog društva, koji su na najdjelotvorniji način podržali neprofitne akcije od opšteg dobra i interesa.
Ovu akciju realizujemo u partnerstvu sa Upravom za dijasporu i Privrednom komorom Crne Gore. ISKRA je jedina nagrada ovakve vrste u Crnoj Gori, i vjerujemo da je postala tradicionalna manifestacija i referentno mjesto za one koji ulažu u opšte dobro.
Među dobitnicima je i Vaše udruženje: Odbor za dodjelu nagrade je donio odluku da se ZAVIČAJNOM KLUBU „BIHOR“ LUXEMBOURG dodijeli NAGRADA ZA DOPRINOS DIJASPORE. Prenosim iskrene čestitke svih članova Odbora”, piše u pismu koje je upućeno ZK Bihor.
Svečana dodjela nagrade ISKRA je planirana za petak, 09. decembar 2016. u 19:00 časova, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, na Cetinju.

MUHOVIĆ: BOŠNJAČKA STRANKA ĆE DA GRADI PUTEVE

9

Predsjednik BS Petnjica Adnan Muhović je za portal Radija Petnjica rekao da će ta stranka predložiti ministarstvu saobraćaja izgradnju magistralnih puteva Petnjica- Rožaje i Petnjica – Pešter- Tutin.

“Vraćanjem statusa opštine Petnjici postaje izuzetno važno povezivanje sa susjednim opštinama na sjeveru CG i onim u sjevernom dijelu Sandžaka i to je svakako i programski cilj BS-a koji je u interesu svi građana, kao i države. Svojim pozicijama u Vladi u direktnoj smo mogućnosti da realizujemo ove strateške projekte, za razliku od onih koji bi da se stalno kite tuđim perjem i nepozvani trčkaraju do Tutina, kao da se oni nešto pitaju za tako krupne projekte. Nama ne trebaju “performanse’, mi iz BS konkretno radimo i rezultati su na djelu. I tek Će da se vide. Takođe, put Bioča- Petnjica je od velike važnosti i insistiraćemo da bude dvosmjerni. Neki važni lokalni putevi u Petnjici će biti asfaltirani, a koji su prošle godine zaobiđeni jer se nijesu našli na dnevnom redu IO DPS Petnjica. Zalagaćemo se da se prekine zloupotreba državnih i opštinskih resursa i da se građani ne dijele na one koji su za i protiv DPS-a”, rekao je prvi čovjek Bošnjačke stranke u Petnjici Adnan Muhović.

SOFTIĆ: SANDŽAČKI ČOVJEK PUSTI PUT PRIČI I IDE ZA NJOM

Stručni žiri za dodjelu godišnje književne nagrade “Pero Ćamila Sijarića” tu je prestižnu nacionalnu nagradu ove godine dodijelio književniku iz Bijelog Polja Faizu Softiću.

Ovogodišnji žiri nagrade činili su Redžep Škrijelj (predsjednik), Mevluda Melajac i Fatima Muminović-Pelesić (članovi).

Obrazlažući odluku o dodjeli nagrade, predsjednik žirija Redžep Škrijelj je između ostalog rekao da je Softić književnik u čijoj rečenici nema viška priče, nema nevažnog, već samo onoga što tjera da u tom njegovom “furioznom narativnom ritmu iščitavamo sve do zadnje riječi”.

Govoreći za nas, Faiz Softić ističe da njemu nagrada “Pero Ćamila Sijarića” zaista znači jako puno i to iz više razloga.

– Prvo, Ćamil Sijarić je možda i nedovoljno iščitan i prevođen, njegovo djelo i nije na adekvatan način valorizovano kada je u pitanju evropska književna scena, a zasigurno da pripada samom vrhu svjetskih pripovjedača i nimalo ne zaostaje za bajkovitim pripovjedačima Latinske Amerike: Ljosom, Borhesom, Merkesom, a niti za Foknerom. Ako to možemo nečim pravdati to je, prije svega što je živio u malom jeziku koji je govorilo dvadesetak miliona ljudi računajući i Makedonce i Slovence – kazao je on.

Smatra da je pripovijedanje u Sandžaku mnogima postalo zanimanje, misleći tu prije svega na usmene pripovjedače koji su piscima često neposredna inspiracija.

– Nevjerovatno je to kako ljudi tamo pričaju. To je specifičan jezik, malo nedorečen, sve je u metaforama, u slikama, tamo jezik ima specifičnu melodiju. Da samo znate kakvo je to uživanje kada u Sandžaku sretnete čovjeka hornog za priču…. A i sam Ćamil je jednom kazao “Tamo gdje se teško živi – lijepo se priča” – navodi Softić.

Poredeći pripovijedanje u Sandžaku i Bosni, ističe da bosanski čovjek uglavnom “vaga” šta će izgoviriti, pažljivo sluša sagovornika i trudi se da mu ugodi, dok sandžački čovjek “pusti put priči i kao da je ne vodi, već kao da ide za njom”.

Govoreći o odnosu pisca i okoline, Softić navodi da je iluzorno očekivati razumijevanje sredine, ali da se istinski pisac ne smije predavati ni onda kada pljuju po njemu, kada ga pokušavaju omalovažiti i potcijeniti.

– Ni tada ne smije spustiti glavu, već uzdignute koračati naprijed i vjerovati duboko u ono što radi, vjerovati u svoje pero i tako se jedino može doći do jednog takvog priznanja kakvo je “Pero Ćamila Sijarića”, prestižna nagrada koja se svake godine dodjeljuje u Novom Pazaru, a njen novčani dio finansira se iz budžeta Republike Srbije. Dakle ovo nije samo regionalna i nacionalna nagrada, već ona ima mnogo šire domete i značaj – ocjenjuje Softić.

Dobitnik nagrade “Pero Ćamila Sijarića” mišljenja je da ovo nije nagrada za jednu knjigu, niti za jednu priču ili pjesmu, već za cjelokupan književni opus.

– U svojoj sehari imam sedam objavljenih knjiga, od toga roman “Pod Kun planinom” preveden je na francuski jezik, a u toku je i prevođenje na mađarski i turski. Također, ovih dana poznati albanski pjesnik Fahredin Šehu s Kosova započeo je prijevod i na albanski jezik – ističe on.

Faiz Softić je rođen 10. januara 1958. godine u Vrbama kod Bijelog Polja na sjeveru Crne Gore (Sandžak). Školovao se u rodnom kraju, Mostaru i Sarajevu. Piše za razne listove i časopise. Prevođen je i nagrađivan. Zastupljen je u školskom programu BiH, Kosova i Sandžaka.

Glavni je i odgovorni urednik revije “Bihor” koja izlazi u Luksemburgu na bosanskom i francuskom jeziku.

Nagrada “Pero Ćamila Sijarića” se dodjeljuje na godišnjem nivou, u okviru Sandžačkih književnih susreta i to kao dio obilježavanja 20. novembra, Dana Sandžaka. Ova prestižna nacionalna nagrada se dodjeljuje pojedincima u oblasti književnosti.

Nagrada je prvi put dodijeljena 27. juna 2006. godine književnicima Faruku Dizdareviću iz Priboja i Ibrahimu Hadžiću iz Rožaja. Ostali dobitnici nagrade su Zuvdija Hodžić (za 2007. ) i Sinan Gudžević (2008. ), Zaim Azemović i Asmir Kujović (2010.), Safet Sijarić (2012.), Fatima Muminović- Pelesić (2013.), Fehim Kajević (2014.) i Refik Ličina (2015.).

PREUZETO SA PORTALA INFORMATIVA

BDZ PODRŽAVA IDEJU O IZGRADNJI PUTA PETNJICA – TUTIN

0

Nakon što su predstavnici lokalne samouprave boravili u Tutinu i obavili neophodne pripreme za realizaciju ideje o spajanju modernom saobraćajnicom opštinu Petnjica sa opštinom Tutin, našem portalu su se obratili iz OO Bošnjačke Demokratske Zajednice Petnjica. Naravno,

Bošnjačka demokratska zajednica podržava ideju izgradnje puta Petnjica – Tutin jer će taj koridor otvoriti mnoge mogućnosti za narod Bihora.

„Pozdravljamo i podržavamo potez lokalne samouprave da krenu u realizaciju ideje o povezivanju susjednih opština Petnjice i Tutina. Smatramo da je jedan od ključnih uslova za bolju budućnost ovoga kraja upravo putno povezivanje preko Pešterske visoravni prema Tutinu i dalje. Upravo je ovaj projekat BDZ, prije dvije godine kandidovao kod nadležnih institucija, tako što smo uputili zahtjev Vladi Crne Gore za ovaj putni pravac i otvaranje graničnog prelaza. BDZ će se založiti da se ovaj projekat realizuje u što skorije vrijeme. Ako imamo u vidu da je BDZ u srbijanskom dijelu Sandžaka, u nekim opštinama na vlasti, pružićemo Bihoru svaki vid podrške u njegovom ekonomskom i svakom drugom razvoju. Od kada postoji BDZ u Crnoj Gori, uvijek je radila i radiće na konkretnim projektima koji se tiču poboljšanja uslova života Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i Sandžaku ali ne na uštrb drugih naroda. BDZ će uvijek otkrivati i ukazivati na tzv. „patriote“, koji pod plaštom nacionalizma, drže narode Crne Gore u neizvjesnot. Naravno, uvijek ćemo podržati svaki projekat koji vodi prema pomirenju, povezivanju, saradnji i prosperitetu u regionu. Podsjećamo da, uspostavljanjem ovog putnog pravca prema Tutinu, građanima Bihora, putovanje do Tutina će skrati za oko 60 kilometara. Otvara se lakši protok ljudi, roba i kapitala od kojeg će imati koristi i država Crna Gora i država Srbija. Upravo, najavljeni put Crne Gore prema EU, otvara mogućnost korišćenja evropskih novčanih fondova namijenjenih ovoj regiji“, kazali su za portal Radija Petnjica iz OO BDZ Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ