KAVARIĆ I NUMANOVIĆ SJUTRA U PETNJICI

0

Ministar ekonomije Vladmir Kavarić sjutra će posjetiti Petnjicu, najavljeno je iz ministarstva ekonomije. Sa Kavarićem u posjetu Bihoru doći će i ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović. Biće to prva radna posjet Opštini Petnjica. Ministar sa saradnicima će se sastati sa predsjednikom opštine Petnjica Samirom Agovićem i biće to prilika da se upozna sa ekonomskim potencijalima petnjičke opštine, sa njenim ekonomskim osnaživanjem kao i sa energetskom efikasnošću i podsticajem privrede. Sa ministrom Numanovićem teme razgovora odnosiće se na unapređenje i zaštitu ljudskih i manjinskih prava i rodnu ravnopravnost sa akcentom na ekonomsko jačanje položaja žena.

D.B.

“PITAJTE PREDSJEDNIKA” SJUTRA U 10:15

4

Sjutra u 10:15 gost u studiju Radija Petnjica biće predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović. Povod emisije “Pitajte predsjednika” je veliki broj događaja koji se desio u proteklom periodu od “Bihorskog kulturnog ljeta”, preko nekoliko značajnih posjeta potencijalnih investitora, obilježavanja treće godišnjice samostalnosti opštine do najnovijeg događaja, završetka procesa razgraničenja Opština Petnjica i Berane.

Svi zainteresovani građani Petnjice u zavičaju ili dijaspori mogu poslati pitanja na mejl [email protected], na fb stranici radija, viber broj +382 68 033 054, skype radio petnjica.

PODIJELJENI SOLARNI PANELI POLJOPRIVREDNICIMA

0

Danas su u Centru za kulturu Petnjica svečano uručeni solarni paneli za 20 poljoprivrednih proizvođača sa područja Opštine Petnjica. Panele su dobili proizvođači čija se poljoprivredna djelatnost u određenom dijelu godine sprovodi na katunima, do kojih ne postoje elektronaponske mreže, pa im je samim tim otežano bavljenje ovom djelatnošću.

Kako nam je kazao koordinator ovog projekta mr Adis Ličina poljoprivrednici će imati četiri sijalična mjesta a uz pomoć solarnog panela mogu puniti mobilne telefone i slušati radio.

‘’Na osnovu programa podsticajnih mjera Opština Petnjica  je za 2016. godinu opredijelila oko 7.800 eura za nabavku solarnih kolektora. Gledali smo da panele dobiju ljudi kojima je to zaista potrebno i koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom a nemaju nikakvih uslova da dovedu električnu energiju do svojih katuna. Komisija je u proteklih 20 dana obilazila teren i obišla više od 30 domaćinstava koja su konkurisala za ovaj projekat. Nismo svima mogli izaći u susret, ali mislimo da smo napravili pravednu raspodjelu, a pri tome nismo ni ove ni prošle godine obraćali pažnju na partijsku ili bilo koju drugu pripadnost’’, kazao je Ličina za portal Radija Petnjica

DINO RAČIĆ

POTPISAN UGOVOR SA OPŠTINOM BERANE O PREUZIMANJU RADNIKA I MEHANIZACIJE

3

Juče je u Beranama potpisan sporazum sa Opštinom Berane o preuzimanju radnika i preuzimanju mehanizacije, koji je uslijedio nakon odluke arbitražne komisije koja je posredovala u raspodjeli imovine. Na taj način konačno je stavljena tačka na ovaj zadatak koji se pred dvije opštine.

“U dugim i teškim pregovorima radili smo sve da sačuvamo interese Petnjice i nakon svega toga sa potpunom odgovornošću mogu da kažem da smo uspjeli da sačuvamo vitalne interese. Argumentima i dokazima uspjeli smo da se u pregovorima nametnemo kao tvrd, otvoren ali do kraja koncizan pregovarač i uspjeli smo da dokažemo da na pravi način štitimo interese Petnjice, a to pokazuje i konačan rezultat koji govori da su sve odluke u skladu sa interesima naše opštine. Nakon svega što se nama trebalo nametnuti kao teret, kao što je dug od pet miliona, mi smo štitili naše interese i izborili se za njih, tako da praktično nijedan cent duga preuzeli nismo. Dužni smo jedino da od novembra Opštini Berane uplatimo 235 hiljada eura u 30 mjesečnih rata, koje smo prihvatili kao odgovorni ljudi da izmirimo na ime plata i doprinosa koje su oni izmirivali našim radnicima koji su radili u Petnjici. Da ne dođe do zabune plaćamo rad ljudi koji su bili pri Opštini Berane a radili su u Petnjici, a ne rad naših ljudi koji su radili za potrebe Opštine Berane. Kad sve sagledamo, zadovoljni smo, iako je sve moglo kraće i efikasnije.  Što se tiče radnika, mi smo prihvatili da naša Opština treba da preuzme 19 radnika, jer su ti radnici sa područja naše opštine. Vodili smo računa o našim radnicima, i štitićemo njihove interese, i prema njima ćemo izmirivati sve obaveze. Konačno ćemo imati Komunalno koje će imati radnu operativu i od sjutra će putari biti na terenu. Zadovoljni smo i mehanizacijom koju smo dobili a ona uključuje dva službena vozila Škoda Oktavia, jedno terensko vozilo Lada Niva a komunalno preduzeće biće bogatije za još jedan kamion Man koji je apsolutno prilagodljiv za naše terene. Dobili smo i jedan traktor koji je donacija Rusije Crnoj Gori, koji je skoro nov i koristiće nam u zimskom periodu kada bude potrebo čišćenje snijega. Dobili smo i jednu pilu i motorni trimer’’, rekao je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.

DINO RAČIĆ

BOŠKOVIĆ: OTVORILI SMO ŠKOLU I ISPUNILI OBEĆANJE PETNJIČANIMA

2

Danas je u Petnjici i zvanično otvorena Srednja mješovita škola, prva samostalna ustanova srednjeg nivoa obrazovanja. Pred više od 200 prisutnih građana iz svih sfera društvenog, političkog i kulturnog života školu su, presijecanjem vrpce otvorili ministar obrazovanja Predrag Bošković, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović i v.d. direktor novoosnovane škole Muhamed Adrović.
Nova škola će odlukom Vlade Crne Gore i Ministarstva prosvjete biti organizovana
po obrazovnim programima stručnog obrazovanja iz oblasti poljoprivrede, prehrane i veterine, ekonomije, trgovine i ugostiteljstva, građevinarstva, kao i po obrazovnim programima opšteg srednjeg obrazovanja (gimnazija).
Ministar prosvjete Predrag Bošković kazao je za portal Radija Petnjica da mu je veliko zadovoljstvo da je obećanje dato Petnjičanima ispunjeno.
“Opština se administrativno zaokružuje i pored osnovnih škola sada imamo i srednju školu i to u punom kapacitetu i siguran sam da je ovo podstrek ne samo za Petnjicu već i podstrek da se veći broj mladih ljudi stacionira na sjeveru i da na taj način imaćemo više djece. U Srednjoj mješovitoj školi u Petnjici ove godine upisano je oko 140 djece i postoji interesovanje za ovu školu. Nas cilj je da stvorimo uslove da se ljudi vraćaju i da kroz preduzetničke poslove oni ostvaruju egzistenciju”, kazao je Boskovic.
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agovic kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što je inicijativa lokalne samouprave urodila plodom.
“Danas je veliki dan za ovu opštinu. Zaista od samog osnivanja dobijamo velike benefite. Vlada i Ministarstvo prosvjete su kroz otvaranje ove škole pokazali da imaju sluha za potrebe građana Petnjice. Nadamo se da će još jedno obećanje države uskoro biti realnost a to je otvaranje vrtića. Nadamo se da će ova škola stvoriti kadrove koji će jednog dana voditi ovu opštinu i koji će biti na važnim pozicijama u društvu i državi”, kazao je Agović.
V.d. direktora Srednje mješovite škole Muhamed Adrović osvrnuo se kratko na istorijat srednjeg obrazovanja u Petnjici.
“Srednje obrazovanje u Petnjici počinje sa radom 1990-1991. godine kada se kao područno odeljenje Srednje stručne škole “Vukadin Vukadinović” u Petnjici otvaraju dva odeljenja, tekstilne i mašinske struke. Kako je vrijeme prolazilo mijenjali su se i profili koji su izučavani u školi. Otvaranje škole u Petnjici predstavlja pravu društvenu investiciju za ovaj kraj koja direktno utiče na društvene procese u ovom kraju, kao i na smanjivanje  migracije iz ovog kraja. Prijedlog je da se u narednoj školskoj godini osnuje jedno odeljenje opšte gimnazije, jedno odeljenje poljoprivrede i veterine kao i jedno odeljenje ekonomije i trgovine. Otvaranje škole znači mnogo i za roditelje, kojima ce troškovi školovanja djece u ovoj školi biti smanjeni značajno. Otvaranje ove škole omogućuje se mladom čovjeku da ostane i ovdje i da se tu ostvari na osnovu znanja koji će steći u novoj školi”, kazao je Adrović.

DINO RAČIĆ

 

PREDSJEDNICA FORUMA MLADIH BOŠNJAČKE STRANKE U PETNJICI PREŠLA U DPS

8

Predsjednica foruma mladih Bošnjačke stranke u Petnjici i član opštinskog odbora te stranke, Senada Cikotić napustila je Bošnjačku stranku i pristupila Demokratskoj partiji socijalista. Kako je kazala za portal Radija Petnjica, kao mlada ambiciozna intelektualka, težila je ličnom usavršavanju i integrisanju u društvene tokove i dešavanja, ali joj status i aktivnosti u Bošnjačkoj stranci nijesu joj pružili potporu za to. Kako kaže, osim unterpartijskih i vanpartijskih neobaveznih druženja, nije dobijala mogućnosti za lično napredovanje, niti rada na napretku petnjičkog kraja. Ona smatra da DPS, partija koja ne stagnira, već pruža rješenja i promjene, koje mladima, kao i njoj, nudi široku paletu mogućnosti za ostvarenje ideja koje će donijet Petnjici i Bihoru budućnost kakvu treba da ima i kakvu zaslužuje.

„DPS kroz svoje aktivnosti koje je do sada imala jedina nudi budućnost ovom kraju, nudi budućnost mladim u Bihoru i jedino oni mogu da spriječe odliv mladih ljudi. Stoga sam pristupila ovoj partiji jer kroz nju mogu i ja da dam doprinos široj društvenoj zajednici na teritoriji opštine Petnjica“, izjavila je Senada Cikotić.

fotografija 1Zadovoljstvo prilivom kadra u svoju partiju nije krio ni predsjednik opštinskog odbora DPS-a Mehmed Meša Adrović koji je kazao da je ovo pojava koja je uobičajena jer mladi ljudi prepoznaju ko radi u interesu Muslimana/Bošnjaka u Bihoru.

„Mi nijesmo ni u ovom slučaju ništa obećali, jednostavno je to želja kod ljudi koji prepoznaju naš rad. Građanski koncept i mladost Bihora, mogu ovom kraju da donesu prosperitet a to je DPS. Svedoci smo da sve više ljudi prelaze iz drugih partija, ne samo Bošnjačke u naše redove, a to nam daje neku vrstu potvrde za naš dosadašnji rad i daje nam elana i energije da istrajemo u programskim ciljevima partije. Mladost je budućnost Bihora i mi smo partija koja je svoje programe zasnovala na mladim ljudima, stručnim i obrazovanim, koje treba da zadržimo ovdje i da njihovo znanje i strčnost iskoristimo za bolju i ljepšu budućnost u Bihoru“, izjavio je Mehmed Meša Adrović.

DENIS BOŽOVIĆ

LAMENT NAD SUNCOKRETOM

2

Tamo na sjeveru Crne Gore, u Sandžaku tom, počesto boravim zadnjih godina. Rodni je to kraj, a meni se neumitno bliži starost; starost koja hoće da se smiri i savije tamo gdje se započelo i mladovalo. Pa odem tako i do Petnjice, mlade opštine gdje prije skoro četrdeset godina sretoh dva crna oka i zauvijek se zavezah za njih. Do Petnjice u kojoj gajimo festival priče, okupljamo značajna književna i druga značajna imena stasala na poljima umjetnosti i bude ko da si u nekom milionskom gradu u kojem ima svega napretek, pa i kulture…
I skoro svi oni dolaze i odlaze iz Petnjice prema Beranama preko vratolomnih  Stjenica.
Lijep je osjećaj biti u Petnjici u toku festivala „Bihorsko kulturno ljeto“.
Mnogo ih je koji prolaze pokraj Doma kulture, a ne znaju šta se sve u tom trenutku, dok oni u svojim bijesnim automobilima žure svome cilju – dešava. A dešava se, itekako se dešava…
No, krenete li od Berana prema Petnjici za bijela dana, proći ćete ravnu Policu, i onda zaći u šumarke između kojih vijuga oronuo i vremenom izujedan asfaltni put.  Ubrzo, pošto vam pred očima iskoče raštrkana gornjobihorska sela, a njih nije mali broj i skoro od svakoga se ponešto vidi: bar kuća, bar brežuljak, bar jela vita iz njegovog atara, bar dim sa krova zaklonjenog brijegom… E ne znam da li se sa tog mjesta vide i Dobrodole, ali od susjednog sela Bor, zasigurno se vide obronci južnog dijela sela – naići ćete na raskrsnicu na Stjenicama: jedan krak vodi prema Trpezima i još nekim bihorskim selima i Rožajama, a drugi dole prema Petnjici, mladoj opštini gdje se kao na autobuskoj stanici čeka bolja budućnost.
Ne vide se  sa Stjenica samo sela okićena baštama i livadamam već i nešto od čega zastaje dah prepun ozona i svježine – velike deponije smeća iznad kojih, ako sačekate desetak minuta, duže, zasigurno, nećete čekati, zastaju džipovi švajcarskih, luksemburških, njemačkih i drugih tablica i kese i džakove otpadi, onako hladnokrvno, ruče pod put. Pod put kojim idu, u zrak koji dišu, u šumovite obronke koje gledaju, u potoke iz kojih često izlove ribicu i slatko je odgrizu sve do stršljenastog repa…
I tu na Stjenicama sačekat će vas žuto rumene glavnje suncokreta izniklog iz jedne od prve deponije poslije velikog bilborda na kojem piše „Dobrodošli u opštinu Petnjica“.
I dok pokraj njegvih žutih glavica lete prepune kese – on prkosi i kao da iz sveg glasa kliče: ovo je moje, ovo je moja avlija iz koje vas susrećem i želim dobrodošlicu. Ovo nije za vaše usrane pemparse; ovo nije za vaše dotrajale dušeke i jastuke;  ni za vaše stare tanjire i viljuške, ovo nije za polovne džempere i demodirane kapute što vam ih tetke šalju iz Luksemburga – ovo je moja bašta i ja vas od zore do zore pozdravljam svojim žutim cvjetovima i molim: Ne otrujte me svojim malograđanstvom, ne otrujte me svojim bezobrazlukom, ne otrujte me svojom nekulturom, ne otrujte me svojom zaostalošću, jer sam ja samo jedan obični žuti suncokret koji voljom Neba cvjeta ovdje gdje cvjeta. I znajte: sve to što ste bacili, stići će vas kadli-tadli, ako ne vas – stiće će vaše potomke, vaše unuke koji će se negdje sa obale rijeke Popče ili neke druge bihorske rječice diviti bistrini vode i možda se u tom trenutku neće sjetiti da ste baš vi u njenu bistrinu bacali vaše usrane pemparse, vaše dotrajale dušeke, vaše polomljene tanjire i vaše polovne džempere i demodirane kapute što su vam ih tetke slale iz luksemburškog i inih karitasa i iz svojih ormara, želeći da jednim metkom pogode dva zeca: da očiste kuću i obraduju rodbinu u Bihoru.
Suncokret sa smjetlišta na Stjenicama sve brižno bilježi u svoju crnu teku i sve zapisano predaje Nebu: ubilježen je svaki broj tablica i svako ime vozača koji je svoj automobil  primako do ivice puta, a onda njegova žena u bretelama i tijesnom šorcu, nakarminjenih usana kao kod Jelene Karleuše (čast joj) i sjenom oko očiju – sukne prepune kese otpadi pokraj suncokretovih žutih latica, dole – pravo u svoju budućnost…
Faiz Softić

NA NAMA JE DA POČNEMO

Krajem augusta došla sam u Petnjicu da posjetim svoju rodbinu, familiju, prijatelje, poznanike…I lijep je taj osjećaj, kad poslje dužeg perioda opet ugledaš poznata lica. Isto tako mi je bilo drago što sam bila u prilici da upoznam ljude, koje još nisam poznavala, pogotovo one, sa kojim sam se, putem društvenih mreža, dopisivala.

Vrijeme u Petnjici me pozdravilo sa prelijepim sjajem sunca i ljetom koje se polako spremalo da ustupi svoje mjesto jeseni. Upravo po ovakvom vremenu je najlijepše biti aktivan:nije ni pretoplo ni prehladno, vazduh je čist i čovjek se jednostavno osjeća fino. I raspolozenje se polako popravlja.

Pješačiti u ovom periodu je jedno predivno iskustvo, koje svakom preporučujem. Na žalost, u Petnjici nisu razvijene pješačke staze u tom intenzitetu, u kojem bi to ova teritorija zasluživala. Ja se pitam: zasto je to tako? Svaki put kada krećem niz Lješnicu ili preko Police za Berane, fascinirana sam lijepotom oko sebe i imam veliku želju da upoznam tu lijepotu još bolje. Hoću da je pokažem svom društvu i hoću da ih ugostim kako treba, „na nivou“. Ali kako ću ja to, kada je kretanje po asfaltiranim putevima već opasno a kamoli van asfalta? U jednom članku koji je objavljen na ovom portalu sam pročitala da će uskoro biti postavljena jedna pješačka staza. Pitam se, hoće li ostati samo na tome? Hoće li u Petnjici u budućnosti  postojati kvalitetni smještaj za turiste? Da li postoji bilo kakav koncept, koji objašnjava, kako bi Petnjica mogla postati atraktivna za turiste, koji nijesu porijeklom iz naših krajeva? Zar ne vidite lijepotu odmah ispred vašeg nosa? Zar ne vidite, da su investicije (materijalne i nematerijalne) od ekzistencijalnog značenja ka boljoj ekonomskoj budućnosti?

Evo dajem nekoliko predloga:

Teritorijano gledano imamo veliki potencijal što se tiče pješačkih staza.
Imamo fantastičnu tradicionalnu kuhinju (ne mislim na ćevape i pljeskavice)
Zdrav način života bi mogao da bude naš „brend“
Imamo super klimu koja odgovara pogotovo starijim osobama.

Izvan Berana ,mislim da možemo da postavimo jednu liniju kod Mojkovca ili Kolašina, opštine su svijesne tih potencijala. Upravo kada se dolazi sa primorja, može se svuda planinariti i upoznati sa tradicionalnim zivotom u planini.

Mi još nijesmo tako daleko otišli. Jedan razlog je naravno, što su veći dio investicija skoncetrisane u Podgoricu i u razvijanje primorja. To je fatalna greška, jer fokusiranje samo na jednu regiju dovodi do nejednakosti u društvenom, ekonomskom i socijalnom smislu. Iako su to značajni razlozi, to ipak ne bi trebalo da nas spriječi da bar nešto ne počnemo. Imamo dosta mladih, koji cijeli dan vise po kafićima i kladionicama. Jednostavno, ne znaju šta da rade sa svojim vremenom. Evo jedan predlog: vi čekate na neke firme i fabrike, ali od toga, sad za sad, nema posla. Vrijeme je, da proaktivno počnete „da kuhate svoj ručak“. Imate sve sastojke, ali izgleda da vam recept još nije jasan. Dakle, udružite se i razmislite zajedno sa predstavnicima opštine kako (na primjer) da dovedete turiste u Bihor, u Petnjicu. Tako se „rađaju“ poslovna mjesta, a ne kroz čekanje na bilo kakvu firmu iz inostranstva. Petnjicu faktički niko i ne poznaje. Potrudite se da ljudi širom svijeta upoznaju naš kraj i sve prednosti koje on ima. Ko zna… možda je to prvi korak koji će nam dovesti firme, biznismene i investitore. Ali do tada je na nama, da nešto počnemo.

LUKSAMBURG KUP: POBJEDA BIHORACA 12:2

0

Fudbalski klub “Union 05 Kayl/Tetange”, na čijem čelu su Mita Ličina i Kero Škrijelj, pobijedili su u gostima fudbalski klub “Bourcheida”u gostima nejverovatnim rezultatom 12:2.
Utakmica je odigrana u okviru prvog kola kupa Luksemburga.

SJEVERNA REGIJA: MOJKOVČANI JAČI OD PETNJIČANA

0

U II kolu Sjeverne regije u Mojkovcu, domaćin Brskovo pobijedio je ekipu FK Petnjica rezultatom 4:1. U prvih 20 minuta igre, petnjičani su propustili dvije stopostotne prilike što je domaćin iskoristio pa je u 20. i 24. minutu poveo sa 2:0 i sa tim rezultatom se pošlo na odmor. U nastavku momci u zelenim dresovima su smanjili iz slobodnog udarca, izvanrednim šutem Danila Golubovića sa 20-tak metara. U nastavku petnjičanima je popustila koncentracija što su domaćini iskoristili i postigli još dva pogotka i tako postavili konačan rezultat. U polivremenu utakmice, izvučeni su parovi za polufinale i finale kupa Sjeverne regije, a petnjičani su voljom žrijeba otišli direktno u finale. FK Petnjica čeka pobjednika polufinalnog duela između Brskova i Pljevalja.

DENIS BOŽOVIĆ