Bjelopoljsko Više državno tužilaštvo još utvrđuje da li je i ko, u julu prošle godine, u Petnjici, izazivao nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju veličanjem veličan ratnog zločinca Osmana Rastodera.
Portparol tog tužilaštva, tužilac Hasan Lukač, “Vijestima” je odgovorio da su u toj istrazi uzete izjave od više osoba.
Istraga je pokrenuta nakon što je, krajem jula, u prostorijama Bošnjačkog kulturnog centra Sandžak u Petnjici održana projekcija dokumentarnog filma “Osman ef. Rastoder – Oslobađanje zaborava”, autora Avda Huseinovića.
Vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije proglasile su Rastodera za ratnog zločinca nakon završetka Drugog svjetskog rata, a vođa takozvane Muslimanske milicije, svojevrsne paravojne formacije koja je sarađivala sa fašistima, ubijen je u januaru 1946. godine pod u potpunosti nerazjašnjenim okolnostima.
”Povodom promocije dokumentarnog filma u Petnjici pod nazivom ‘Osman ef. Rastoder, Oslobođenje zaborava’…Više državno tužilaštvo je u vezi navedenog događaja, formiralo predmet na osnovu tekstova objavljenih u medijima i obratilo se zahtjevom Upravi policije – Centru bezbjednosti Berane za prikupljanje potrebnih obavještenja u cilju utvrđivanja da li je tokom navedenog događaja od strane pojedinaca izvršeno neko krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, kazao je Lukač.
Tužilac objašnjava da je policija po zahtjevu tužilaštva prikupila obavještenja od više osoba.
”Te u cilju otkrivanja počinioca krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz čl. 370 st 2 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, preduzima druge radnje po nalogu ovog tužilaštva. Kako je postupak u fazi izviđaja, ovo tužilaštvo radi zaštite postupka u ovom trenutku ne može dati više informacija”, objasnio je Lukač.
Prema Krivičnom zakonu Crne Gore, zabranjeno je javno odobravanje, negiranje postojanja ili umanjivanje težine krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina…
”Vijesti” su ranije objavile da je, prema dostupnim podacima, Rastoder u filmu prikazan kao junak i spasilac bošnjačkog življa u Bihoru, a javnoj projekciji u Petnjici prisustvovalo je nekoliko desetina građana. Prema izvještaju lokalnih medija, prisutan je bio i muftija sandžački Abdurrahman ef. Kujević.
Inicijativu za rehabilitaciju Rastodera podnijeli su Bošnjaci Luksemburga, gdje je u januaru 2022. godine Huseinovićev revizionistički uradak prvi put i prikazan. Bošnjaci Luksemburga i dijaspore apelovali su na Bihorce da što prije pokrenu proceduru rehabilitacije Rastodera, “kako bi se ispravila velika istorijska nepravda prema čovjeku zaslužnom za opstanak bošnjačkog življa u tom dijelu Sandžaka”, ali i “prema pripadnicima njegovog naroda”.
Mediji su objavili da su “zamolili Alimira Muratovića da prenese selame (pozdrave) svim aktivnim političkim subjektima na Bihoru, a uz selame i molbu ili bolje rečeno apel, da što prije pokrenu proceduru rehabilitacije Mulla Osmana Rastodera kako bi se ispravila velika historijska nepravda”…
Nakon projekcije filma, kojom se bavi i tužilaštvo, iz Bošnjačke stranke i Stranke pravde i pomirenja nijesu “Vijestima” odgovorili šta misle o inicijativi, i o ratnom zločincu Rastoderu.
Iz beranskog odbora Socijalističke narodne partije ranije su oštro osudili projekciju filma, poručivši da osuđuju svaki pokušaj promovisanja ratnog zločinca bez obzira kojoj on strani pripadao.
”Sada, kada treba da koračamo naprijed, putem Evropske unije, kada više nego ikada treba da radimo na multietničkom poštovanju i toleranciji ne smijemo dozvoliti da idemo unazad i da promovišemo one koji su proglašeni ratnim zločincima”.
Ocijenili su i da “pojedinci i grupe vuku ka prošlosti, ka ponovnom otvaranju nekih bolnih tema”.
”Osman Rastoder, ratni zločinac, bio je vođa fašističke milicije u toku Drugog svjetskog rata i SS jedinice Skenderbeg”, kazali su tada iz SNP-a.
SS jedinica Skenderbeg, sastavljena uglavnom od Albanaca i pripadnika Muslimanske milicije, odgovorna je za brojne zločine, između ostalih i za pokolj u selu Velika 1944. godine, gdje je 28. jula zvjerski pobijeno više od 500 uglavnom žena, djece i staraca. Jedinicom je komandovao njemački oficir August Šmithuber, koji je osuđen i strijeljan u Beogradu 1947.
Zločin u Velici dogodio se u vrijeme takozvane Andrijevičke operacije, odnosno pokušaja njemačkih snaga da spriječe proboj partizana u Srbiju…
Prema brojnim istoričarima i arhivskim izvorima, neupitno je da je Muslimanska milicija na čelu sa Rastoderom sarađivala sa okupatorima – Njemcima i Italijanima, u borbi protiv partizanskih snaga.
Prije sedam godina crnogorski istoričar Šerbo Rastoder “pokušavao” je da razumije Osmana Rastodera i njegove postupke zbog činjenice da je Muslimanska milicija štitila sunarodnike od četničkog noža.
”Za mene je zločin nešto što se ne može pravdati, ali ga mogu razumjeti i pokušavam da ga razumijem”, rekao je 2016. Rastoder za Radio Petnjicu.
Kazao je i da “Muslimanska milicija nije pokret niti vojska, već skupina ljudi koji su branili svoj prag”.
”U jednom haosu ljudi se organizuju da brane svoju zemlju, djecu, porodicu. Osman Rastoder je bio na čelu te grupacije”.
Tada je objasnio da je “u ideološkom smislu Komunistička partija, koja je tada bila u usponu, najmanje uporište imala među muslimanima”.
”Ima razloga mnogo, ali suštinski razlog je u tome što je 1941. godine, musliman iz Bihora ne razlikuje partizane i četnike. Osman Rastoder je optužen pred crnogorskom komisijom za ratne zločine. Za mene je zločin nešto što se ne može pravdati, ali ga mogu razumjeti i pokušavam da ga razumijem…”.
Rastoder je naglasio da je Gornji Bihor tokom rata sačuvan, za razliku od Donjeg Bihora, koji je 1943. godine poharan, a građani su pobijeni.
”Gornji Bihor je sačuvan zahvaljujući tome što je postojala neka naoružana organizovana sila koja je branila te ljude. To je bila Muslimanska milicija na čelu sa Osmanom…”.
Projekcija filma posvećena ratnom zločincu nije prvi pokušaj rehabilitacije Osmana Rastodera – u Petnjici je 2015. postavljena tabla na ulici sa njegovim imenom, bez odluke lokalne vlasti.
Tadašnji predsjednik lokalne Skupštine Adnan Muhović poručio je da to ne predstavlja provokaciju jer je riječ “o vrlo značajnoj osobi” za Bošnjake…
Ime Osmana Rastodera, ali i brojnih drugih ratnih zločinaca – četnika i ustaša, nose ulice u Bosni i Hercegovini.
Jedna od sarajevskih ulica nazvana je po komandantu Muslimanske milicije, a diljem BiH postoje ulice Draže Mihailovića, Jure Francetića, popa Đujića...
Rastoder je dobio ulicu na Ilidži, a Mihailović u Istočnom Sarajevu, ali i Trg u Bijeljini.
Mihailović je bio vođa četničkog pokreta kojem se pripisuju mnogobrojni zločini u Drugom svjetskom ratu.
Parlament BiH usvojio je krajem 2021. godine inicijativu Naše stranke da se ti nazivi moraju mijenjati.
Za inicijativu je glasao i jedan od poslanika SDA, a nakon oštrih optužbi iz “bošnjačkog korpusa” pravdao se da nije znao o čemu je riječ…
PREUZETO: VIJESTI
