Sektor za poljoprivredu u opštini Petnjica obavijestilo je poljoprivredne proizvođače sa teritorije opštine da će se u utorak 03.03.2020 u prostorijama Opstine – Skupštinska sala sa početkom u 14 h održati promocija IPARD II poziva za mjeru 1.
“Pozivaju se svi poljoprivrednici da prisustvuju promociji”, saopšteno je iz Odjeljenje za poljoprivredu opštine Petnjica.
PROČITAJTE JOŠ:
MEDIN ZVEROTIĆ, NAJMLAĐI ČOBANIN U BIHORU: SA OVCAMA OD CIGLENSKIH PLANINA DO DOLOVA
Da se ljubav ne mjeri novcem i kvalitetom, najbolje nam može poslužiti primjer Sulja Halilovića iz Godočelja.
Ovaj 86-godišnji Bihorac, i pored toga što ima mogućnosti da kupi i vozi automobile novije generacije, on se odlučio da penzionerske dane provodi za volanom marke “Reno 4”. Ovaj automobil, zbog položaja menjača, imao je širok spektar nadimaka, od šaltera zbog načina otvaranja prozora do kišobrana zbog položaja menjača.
Suljo je auto kupio sredinom 90-tih godina prošlog vijeka.
„Kupio sam ga kod doktorice iz Herceg Novog i ona je bila njen prvi vlasnik. Tada sam ga platio pet i po hiljada maraka. Nijesam žalio novac jer je to bio auto godine. Volio sam tu marku i taj model. Ostarali smo obojica samo što je on u boljoj poziciji od mene. On je bolje očuvan“, kroz šalu dodaje Suljo. Bez razmišljanja Suljo ode i na dalje i duže destinacije. Podgorica, Novi Pazar, Sarajevo, samo su u nizu lokacija sa kojima Suljo obiđe za volanom svog ljubimca. Gdje god da se pojavi, prva rekacija i pitanje jeste – bi li ga prodao, koliko para.
Čak i na graničnim prelazima privlači pažnju.
„Trpim kritike i od mojih. Svi žive dobro, ekonomski su jaki a kritikuju me zašto vozim ovaj automobil i nagovaraju me da mi kupe nešto novo. Naravno, ne pada mi na pamet da se odvajam od moje stare i provjerene četvore. Uživanje je sjesti u njega i vozit ga“, ističe Suljo Halilović.
DENIS BOŽOVIĆ
PROČITAJTE JOŠ:
NADŽIP KOČAN: IZ BIHORSKE DIREKTORSKE FOTELJE U NOVOPAZARSKI MUZEJ “RAS”
U Luksemburgu je 37.put organizovan tradicionalni festival dijaspore. Među brojnim štandovima, svoje gastronomske specijalitete i kluturno bogatstvo predstavila su i dva crnogorska udruženja. Na toj manifestaciji, koju organizuje država Lukemburg, svake godine ucestvuju predstavnici mnogih zemalja, a posjeti je na hilajde gostiju.
Država Luksemburg, koja broji oko 600 hiljada stanovnika, dom je za brojne nacionalnosti. Raznolikost kultura, nacija, jezika, običaja, predstavlja dodatno bogatstvo zemlje, koja je među najrazvijenijim u Evropi. Tradiciju i nasljeđe Crne Gore, već deceniju na Festivalu dijaspore predstvljanju dva crnogorska udruženja – Zavičajni kub Bihor i Udruženje Luksemburg – Montenegro..
“Danas ovdje imate prisutnih preko 150 različitih nacija, iz razlicitih zemalja, država, svih kultura svijeta. Luksemburg je zemlja koja gaji multikulturalnost, građanski opredijeljena. Različitosti su te koje spajaju ljude. Za nas iz Zavičajnog kluba Bihor i iz dijaspore Crne Gore, ovo je vrlo važan festival. Mi svo ovdje u kontinuitetu već jedanaesta godina, želja nam je da pokažemo Crnu Goru, našu kluturu, naš identitet, našu emociju, ljubav i poštovanje koje gajimo prema Crnoj Gori. Naša dijaspora ovdje je ostvarila sebe i željeli smo da posaljemo poruku luksemburškom društvu i zajednici i i svima ovdje da je Crna Gora snažno prisutna u Luksemburgu, i da je mi, na ovakav način promovišemo, cijenimo i poštujemo”, kaže za TVCG Esko Halilović, predsjednik ZK Bihor.
Među brojnim tradicionalnim kostimima, mogla se vidjeti i crnogorska nošnja, koju je ponosno nosio stasiti Omar Muhović.
“Meni je baš drago i čast da ovdje budem sa drugovima, prijateljima, sa familijom i predstavljam našu finu Crnu Goru, u našim odijelima i to mi baš puno znači”, kaže Muhović.
Posjetioci su imali priliku da probaju i bogatu gastrnomsku ponudu vrijednih domaćica iz bihorskog kraja.
“To su tradicionalni specijaliteti iz naše domovine, iz Crne Gore. Od slatkiša tu su tufahije, urmašice, tulumbe, baklave… Trudimo se da u najboljem svjetlu predstavimo našu državu i posjetioci su jako zainteresovani. Vizuelno im je primamljivo, ai kad probaju zadovoljni su, vraćaju se”, kaže jedna od domaćica.
Gradonačelnik Lusemburga, Moris Bauer ponosan je na kosmopolitiski duh koji nudi njegov grad i država.
“Izazov je da na istom prosturu imamo 170 različitih nacija, koji ne žive u jednom kvartu ili jednoj opštini, već se nalaze u cijeloj zemlji. Na nama je da iskristimo adute koje naša zemlja može da ponudi svim našim građanima – Luksemburg je kosmopolitska zemlja, po mjeri čovjeka. Kulturno bogatstvo, otvorenost ka svijetu nudi svim ljudima koji dolaze iz drugih zemalja mogućnost da se osjećaju ugodno u novoj sredini”, kaže Moris Bauer, gradonačelnik Luksemburga.
Festival dijaspore održava se 37. godinu zaredom i svake ogodine okuplja više hiljada posjetilaca.
PREUZETO: RTCG
Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović se, godstujući u programu Radija Petnjica, osvrnuo na aktuelnu priču u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijseti.
“Čuli ste iz poslaničkih klupa poruke da se vi “manjinci” ne miješate jer je ovo naša, navodno, pravoslavna stvar. To su najužasnije i najopasnije poruke. Nije ovo zakon o slobodi pravoslavne, islamske, niti katoličke vjere. Ovo je zakon o vjerosipovijesti koji je Crna Gora morala da donese, zato što smo imali prethodni iz 1977. godine. Ovo je moderan zakon, donesen po najvišim evropskim standardima, usaglašen sa najvećim pravnim autoritetom – Venecijanskom komisijom”, rekao je Brajović.
On je dodao da je zakon predmet manipulisanja na litijama, na kojima se ne priča o vjeri već o politici i biznisu.
“Kako iz susjedne države može da nam se poručuje kako ne daju svetinje. Pa to su svetinje Crne Gore. Džamije, katedrale, crkve su kulturno istorijski spomenici Crne Gore. Naši preci su ih gradili. Oni su svih nas koji živimo u Crnoj Gori. Ništa nikom se ne otima. Želimo da se u Crnoj Gori svi komotno osjećaju. Ne propagiramo kako će ko praktikovati vjeru. Zakon treba da važi jednako za sve, da ne postoji država u državi, da svako plaća svoj porez, da se identifikuje imovina. Naša najveća svetinja je građanska, sekularna Crna Gora u kojoj će sve vjere i svi pojedinci izražavati svoje vjerske potrebe”, kaže Brajović.
On je dodao da nema povlačenja Zakona i da je dobro što je Vlada inicirala dijalog.
“Treba da se razgovara o implementaciji Zakona, ali se ne može praviti kompromis oko krucijalnih državnih pitanja. Država Crna Gora je članica NATO-a i institucinalno je dovoljno jaka da zaštiti sebe i svakog građanina Crne Gore”, jasan je Brajović.
E.K./D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
Predjsednik SD Crne Gore Ivan Brajović, je u razgovoru za Radio Petnjica rekao da na sljedećim izborima očekuje bolje rezultate u Petnjici iako je, kako kaže ta partija, pored DPS-a jedina koja ima odbornike u svakoj crnogorskoj opštini.
“Zaslužili smo to odgovornim i korektnim radom. Predstojeći Kongres će označiti početak kampanje za parlamentarne izbore i pokazati snagu, jedinstvo i homogenost partije”, tvrdi Brajović.
On kaže da u većini gradova SD dobro sarađuje sa DPS-om ali da to nije slučaj i u Petnjici gdje je situacija drugačija.
“Pružamo ruku za saradnju svima koji misle da rade u korist svoje sredine i Crne Gore. U Petnjici nam nijesu uzvratili, jer da su Socijaldemokrate u prilici da imaju vlast nikad je ne bi sami vršili, već bi pružili ruku partnerima koji žele da rade za dobro sredine. Postojali su dogovori i mislim da nije dobro što nije regulisano. Socijaldemokrate će uradite sve da nikad više ne bude apsolutne vlasti u Petnjici”, jasan je Brajović.
On je podsjetio i na to da će auto-put puno donijeti sjeveru Crne Gore ali i Petnjici i da je infrastruktura veoma važna. Dodao je da Petnjica ima veliki broj ljudi u inostranstvu te da je često u kontaktu sa njima.
“Osjetio sam ponos kad je predsjednik Skupštine Luksemburga rekao kako su iseljenici iz Crne Gore, Petnjice, sjajni ljudi, dobri domaćini ozbiljni i odgovorni ljudi”, rekao je Brajović.
E.K/D.B.
KONVECIJA OOSD PETNJICA: BIRANI KANDIDATI ZA KONGRES I GLAVNI ODBOR PARTIJE
Na Konvenciji su birani delegati za ll Kongres Socijaldemokrata Crne Gore kao i lista kandidata za članove GO Socijaldemokrata Crne Gore koji će biti birani na II Kongresu partije.
Konstantan priliv novih mladih članova Socijaldemokratama u Petnjici, jasan je pokazatelj da su Socijaldemokrate preoznate prije svega kao istinski predstavnici mladosti, predstavnici politike održivosti, jednakosti, partnerskog odnosa, politike odlučnosti, istrajnosti i odgovornosti. Socijaldemokrate su prepoznate u Petnjici kao politika budućnosti koja obećava i garantuje još bolju i snažniju podršku gradjana Socijaldemokratama u Petnjici”, stoji u saopštenju OO SD Petnjica.
Povodom gostovanja predsjednika opštine, Samira Agovića, u emisiji Hronika Petnjice i njegove tvrdnje da je Skupština lokalne uprave zakasnila sa procedurom davanja imena ulica, trgova i naselja, Radiju Petnjica se saopštenjem za javnost obratila služba SO Petnjica. Saopštenje prenosimo u cjelosti.
„Savjet za davanje imena ulica, naselja i trgova, razmatrao je pristigle prijedloge i na zasijedanju 15. novembra 2018. godine od istih su napravili izbor i donijeli odluku. Shodno Zakonu, a prateći proceduru, skupštinska služba je uputila ministarstvu zahtjev za dodatna pojašnjenja procedure radi otklanjanja nastalih nedoumica.
Nakon toga, nacrt Odluke smo poslali ministarstvu kulture, jer je to u njegovoj nadležnosti. Iz ministarstva smo dobili dopis u kojem nas upućuju da je prije imenovanja ulica, koje se daju po znamenitim ličnostima ili značajnom datumu, potrebno da predsjednik opštine donese Plan i program podizanja spomen obilježja. I ovaj plan od strane predsjednika opštine ide kod ministarstva kulture na saglasnost.
Tek nakon toga Skupština može da imenuje ulice. Ne želimo da se stvori pogrešna slika u javnosti da Skupština nije obavljala poslove iz svoje nadležnosti, a vezano za imenovanje ulica, jer sve što je bilo Zakonom predviđeno, naša služba je uradila.
Ponavljamo, onog trenutka kada dobijemo Plan podizanja spomen obilježja, koji treba da preda predsjednik opštine, mi ćemo proceduru privesti kraju i ulice će dobiti nazive na osnovu Javnog poziva koji je Savjet za imenovanje sproveo.
Takođe, napominjemo da su članovi Savjeta neke odluke jednoglasno, a neke konsenzusom, donijeli i odabrali nazive ulica od predloga koji su pristigli.
Začuđujuće je to što predsjednik opštine nije saopštio do kraja proceduru, tj.zašto nije istakao da je njegova nadležnost bila da donese plan i program podizanja spomen obilježja. Stiče se utisak da je namjerno prećutao tu činjenicu a svu krivicu preusmjerio na službu SO.
Mišljenja smo da je ipak njegova služba zatajila, namjerno ili nenamjerno ili nijesu imali dovoljno znanja da na vrijeme urade plan o spomen obilježima”.
D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
Udruženje pčelara Petnjica održalo je redovnu godišnju Skupštini sa više tačaka dnevnog reda. Prezentovan je finansijski izvještaj za 2019. godinu, a predstavljeni su planovi i ciljevi za tekuću godinu.
Na redovnoj godišnjoj Skupštini usvojen je izvještaj o radu, finasijski izvještaj i plan o radu za tekuću godinu.
“U oblasti pčelarstva tokom prošle godine ostvareni su značajni rezultati. Pčelarska organizacija realizovala je brojne projekte u cilju razvoja i popularizacije ovog sektora”, saopšteno je na redovnoj godišnjoj Skupštini.
Sekretar udruženja Adis Ličina je naveo da je Opština u prethodne tri godine putem Programa podsticajnih mjera mladim pčelarima početnicima podijelila oko 90 pčelinjih zajednica i da je u ovoj godini planirana nabavka opreme u pčelarstvu.
Ličina je akcenat stavio na izgradnju objekta za potrebe udrženja. Početak izgradnje očekuje ove godine. On je predložio da se izabere odbor za izgradnju objekta te da se na čelu tog izabere Munever Halilović. Prisutni su podržali predlog.
Feho Cikotić je predložio da odbor za izgradnju čine još: Adis Ličina, Sabro Ramčilović, Irfan Agović i Rifat Agović.
Prisutni pčelari su prihvatili predlog Cikotića.
Jedna od najvažnijih stvari je i ta da Udruženje svake godine obnavlja i kupuje novu opremu i mehanizaciju uz pomoć lokalne uprave i ulaže u kvalitet proizvodnje i prerade meda i drugih pčelinjih proizvoda.
Udruženje pčelara posljednjih godina kupuje opremu za potrebe svojih članova uz podršku opštine Petnjica.Posjeduju dvije savremene mašine za topljenje voska, ručnu presu za izradu satnih osnova i sterilizator voska. U planu je kupovina dva sublimatora za tretiranje varoe oksalnom kisjelinom sa pratećomm opremom.
„Protekla godina nije bila generalno dobra, jul je popravio situaciju. Izmedju ostalog, usvojen je finansijski izvještaj, plan o radu za tekuću godinu i izvještaj o radu. Razgovarali smo o svim problemima koje tište naše pčelare i došli smo do zaključka da formiramo odbor za izgradnju pčelarske kuće u Petnjici koja, ne samo da bi korisna bila mještanima Petnjice, nego i pčelarima susjednih opština. Petnjica bi postal regionalni centar pčelarstva. Do kraja godine očekujemo tri predavanja za naše pčelare u saradnji sa lokalnom upravom i očekujemo nabavku dodatnih pomagala koja će nam olakšati pčelarenje“, zaključuje za portal Radija Petnjica predsjednik Udruženja pčelara Petnjica Sabro Ramčilović.
ENKO KORAĆ
PROČITAJTE JOŠ:
BIHORSKE LEGENDE: LEDNJAČA – OD PEĆINE ZA SKRIVANJE DO PRIRODNOG FRIŽDERA
U BKC Sandžak održano je predavanje na temu “Komparacija Šerijata i svjetovnog prava”.
Gost predavač bio je dekan Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru prof.dr Enver Gicić.
Govoreći o šerijatu kao pravnoj normi koja predstavlja skup svih propisa iz oblasti vjerskog i svjetovnog prava na osnovu kojih se uredjuju odnosi u porodici i široj zajednici. Profesor je istakao da se na našim prostorima Šerijat primjenjivao i da je na savršen način doprinosio pravdi i pravičnosti.
Primjena svjetovnog prava je zasnovana na strahu, dok je primjena Šerijata zasnovana na ubjeđenju.
Dekan je zaključio da ko želi da se upusti i govori o Šerijatu prije toga mora se temeljno upoznati sa svim disciplinama Šerijata i svjetovnih prava koje svaki pojedinac ili zajednica treba da poštuju.
ENKO KORAĆ
PROČITAJTE JOŠ:
Danas je delegacija OO SPP iz Petnjice posjetila spomen obilježje u Bijelom Polju povodom otmice Bošnjaka prije 27. godina u mjestu Štrpci.
“Nakon 27. godina otmice u Štrpcima i zločina nad Bošnjacima samo zato što su Bošnjaci, nažalost i danas možemo sa nekih političkih adresa čuti “ispostavljanje fakture” krivnje nama Bošnjacima. Podsjećanjem danas na 27. februar 1993. godine želimo pravdu za nevine žrtve. Želimo napomenuti one u čije ime je uradjeno neljudsko i nečojsko djelo zločina da se moraju konačno i sami ograditi od zločinaca koji imaju ime i prezime”, saopštio je Almir Muratović zamjenik predsjednika SPP-a u Crnoj Gori.
PROČITAJTE JOŠ:
USKORO U 31. BROJU REVIJE “BIHOR”: SADRIJA RASTODER – NARODNI ČOVJEK
