Zbog planiranih radova na mreži, u utorak 10. marta, bez napajanja električnom energijom u terminu od 09 do 14:30 sati će ostati Petnjica, Radmanci, Lagatori, Bor, Savin Bor, Ponor, Dašča Rijeka, Kruščica, Murovac, Javorova, Tucanje, Azane, Vrševo, Lješnica, Orahovo, dio sela Trpezi i Dobrodole, stoji na sajtu CEDIS-a
PROČITAJTE JOŠ:
Na osnovu Konkursa kojeg je objavila opština Petnjica povodom dodjele linija za javni prevoz putnika u gradskom i prigradskom linijskom saobraćaju na teritoriji opštiine Petnjica niko se nije javio.
Kao su saopštili iz Sekretarijata za saobraćaj u lokalnoj upravi nije bilo prijavljenih na Konkursu koji se raspisan za dodjelu linija za prevoz putnika.
“Jedna firma iz Rožaja je kontaktirala Sekretarijat za saobraćaj ali nije se javila zvanično na Konkursu za dodjelu linija”, rečeno je portalu radija Petnjica iz tog Sekretarijata.
ENKO KORAĆ
PROČITAJTE JOŠ:
Na putnom pravcu prema Radmancima akcijom mještana i lokalne samouprave konačno je završena rasvjeta koja se dugi niz godina pripermala .
„Na naše zadovoljsvto i zadovoljstvo svih mještana, ovaj projekat je priveden kraju i okončan je sa oduševljenjem mještana.
Želimo da se zahvalimo mještanima koji su učestvovalu u realizaciji postavljanja instalacije, postavljana betonskih stubova, iskopavanje kanala, takodje dugujemo zahvalnost lokalnoj upravi koja nas je pomogla da dobijemo dugo očekivanu rasvjetu.
Vjerujemo da smo ovim projektom uljepšali još jedan dio koji pripada prvoj zoni užeg jezgra opštine Petnjica i pravcu na kojem će se širiti naš grad.
Još jednom se svima zahvaljujemo i želimo da bude još sličnih projekata kako bi naša Petnjica izgledala još ljepše“, kazao je za portal Radija Petnjica koordinator projekta Enver Rastoder.
ENKO KORAĆ
Povodom osmog marta, OO DPS Petnjica danas organizuje koktel za žene.
Koktel je zakazan za 14 časova u prostorije Lovačkog doma.
„Naše žene, naše Bihorke se bile i ostale stub porodice, stub domaćinstva i kao takve su stub i oslonac društva. To je nešto po čemu su kroz istoriju našeg kraja one prepoznate. Mi, kao partija smo svjesni te činjenice i to nas još više motiviše da posvetimo puno više pažnje našim ženama, našim nanama i bikama pokazujući im time da cijenimo njihovu posvećenost“, istakli su iz OO DPS Petnjica čestitajući svim ženama osmi mart.
D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
Na putnom pravcu Polica – Berane, nedaleko od škole na Polici, došlo je do potonuća dijela asfaltne površine.
Naime, pojavilo se klizište u dužini od oko 20-tak metara što je izazvalo pucanje asfalta i pomjeranje kompletne asfaltne trake.
Saobraćaj se u tom dijelu odvija jednom kolovoznom trakom.
D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
(VIDEO+FOTO) TUFO AJDARPAŠIĆ: SEOSKI TURIZAM JE ŠANSA PETNJICE
Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta pokazala se najbolje na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su pojedini mještani umalo u potpunosti uništili praveći seoski put
Piše: Tufik Softić
Od 120 potencijalnih spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke, a posljedica ignorisanja istorijskog, kulturnog i arehološkog bogatstva je da se na tim lokalitetima i aheološkim nalazištima može raditi šta kome padne na pamet.
Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta pokazala se najbolje na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine,koje su pojedini mještani umalo u potpunosti uništili praveći seoski put.
Arheolozi iz Berana su potom uspjeli da saniraju oštećenja i izvrše dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema dovoljno novca.
Poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac objašnjava da je lokalitet Radmanci, sa čuvenom zazidanom pećinom, odnosno utvrđenjem nadomak Petnjice, 15 kilometara od Berana, najvredniji i najbogatiji u Crnoj Gori iz doba eneolita, odnosno mlađeg bronzanog doba, između trećeg i drugog milenijuma prije nove ere.
On podsjeća da su na tom lokalitetu već ranije pronađeni ogrlica od vučjih zuba, bakarne igle, keramika, figurine i slično.
“Umjesto da selo Radmanci i čitav kraj postanu turistička atrakcija, ovaj lokalitet je zamalo potpuno uništen”, kaže Lutovac.
Sa lokaliteta Torine u međuvremenu je u nepovrat odneseno ko zna koliko arheološkog materijala, najčešće keramike. Nerijetko i u inostranstvo, gdje su se ljudi čudom čudili kako je moguće nesmetano do toga doći, i po poljanama, kao poljoprivredni proizvod, kupiti arheološke artefakte stare i do osam hiljada godina.
Ni za ovo nalazište i arheološki lokalitet Uprava za zaštitu spomenika kulture još nije izdala odobrenje i nije ga proglasila zakonom zaštićenim, iako je Polimski muzej to odavno zatražio.
Kada su se nedavno iz Polimskog muzeja javno požalili da Ministarstvo kulture disrkiminiše ne samo tu ustanovu, već čitav sjever države, moglo se doznati da je Polimski muzej deceniju unazad slao dopise i zahtjeve da se pojedini lokaliteti proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali da je do danas zaštićeno tek nekoliko.
Oni su kazali da od 2008. do 2019. godine Polimski muzej prosljeđuje Upravi za zaštitu kulturnih dobara spisak lokaliteta i spomenika kulture na sjeveru za koje se traži status kulturnog dobra.
“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara”, tvrde iz Polimskog muzeja.
Lutovac navodi da je Polimlje u arheološkom pogledu izuzetno bogato.
“To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja”, kaže Lutovac.
On, međutim, ukazuje na činjenicu da nedostatak finansijskih sredstava ozbiljno dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.
„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj takvih starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja”, kaže Lutovac.
Direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić objašnjava da je samo posljednjim dopisom od nadležne državne institucije kulture zatraženo da se zaštite utvrđenje Gradac kod Mojkovca, lokalitet Bijedići kod Bijelog Polja, lokalitet Gradac u Budimlji kod Berana, memorijalni spomen kompleks Jasikovac kod Berana, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice,utvrđenje Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, lokalitet Torine kod Petnjice, kao i uvrđenje Tumbarice Donja Ržanica kod Berana.
“Taj dopis smo poslali prije dvije godine.Tada nam je odgovoreno da je kulturnim dobrom i zakonom zaštićen proglašena Hajdar-pašina džamija u Radulićima. Nešto ranije je zakonom zaštićen i Berankrš kod Berana. Zaštićeni su još manastiri Đurđevi stupovi i Šudikova u Beranama”, objašnjava Folićeva.
Takođe je zakonom zaštićen i takozvani Rimski kastrum u selu Lužac kod Berana, za koji arheolozi kažu da ne znaju gdje se nalazi, kao i neki spomenici NOB-a.
“Još nemamo odgovor šta je sa Spomen-kućom vojvode Gavra Vukovića u Beranama, kao i šta je sa Bihor gradom”, kaže direktorica Polimskog muzeja.
Lutovac: Osnovni uslov je zaštita države
Lutovac je nabrojao samo neke od utvrđenih gradova koji su do sada otkriveni u Polimlju Tumbarice u Donjoj Ržanici, Gradac u Budimlji, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice, gradina Bihor, Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, još arheološki nedirnuti Gradac iznad Godočelja kod Petnjice, Gradac u Crnči kod Bijelog Polja, Jerinin grad u Plavu, Gradina iznad sela Šabotići, i još dva u bjelopoljskoj opštini, Gradina u Koritima i Gradina iznad sela Muslića, kao i Gradina u Rožajama.
“Sve ove naseobine potiču uglavnom iz srednjeg bronzanog doba i korišćene su kao prirodna utvrđenja. Neke od njih su korišćene i u gvozdenom dobu, sa dolaskom i dominacijom Rimljana. S obzirom na strategijski značaj, opasane su moćnim bedemima. Predstoji veliki posao njihovog potpunog otkopavanja i zaštite”, priča Lutovac. On dodaje kako su arheolozi Polimskog muzeja iz Berana, koji ima ambicije da preraste u regionalnu instituciju kulture, za sada uspjeli da konzerviraju tek manji broj gradina. “Potrebno je prije svega da se one proglase kulturnim dobrom i da se zakonom zaštite, da se ne bi nigdje ponovilo ono što se jednom dogodilo na Torinama, odnosno Radmancima kod Petnjice”, kaže Lutovac.
PREUZETO: VIJESTI
PROČITAJTE JOŠ:
BIHORSKI UMJETNIK ŠEKO ŠABOTIĆ: “STVARAM NA ONOM ČEG’ SE PRVO LATIM”
Sljedećeg mjeseca u Petnjici počinje sa radom škola fubala za djevojčice i dječake za uzraste od 10. do 15. godina i 15+ godina.
U toku su razgovori izemđu predstavnika ŽFK Cvetex, FK Petnjica i opštinom Petnjica o formiranju škole fudbala.
“Naišli smo na razumijevanje i nadamo se da ćemo uspjeti”, saopštili su iz ŽFK Cvetex.
ŽFK Cvetex, jedni ženski fudbalski klub iz Berana takmiči se u Prvoj ženskoj fudbalskoj ligi Crne Gore i okuplja djevojčice iz sedam gradova, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Andrijevica, Plav, Gusinje i Petnjica.
Obajveštenja za upis će biti postavljena u svim školama na teritoriji opštine Petnjica.
„U našem klubu trenirala su Alisa Rujović, koja sada igra u Rumuniji, Ramčilović reprezentativka A selekcije Crne Gore, Lejla Tiganj koja je na studijama, Prentić koja živi u Švajcarskoj i Melida Muratović. Trenutno imamo tri igračice iz Petnjice“, ističe Rade Lutovac.
„ŽFK Cvetex se ovom prilikom zahvaljuje ljudima iz crnogorske dijaspore Švajcarske na čelu sa direktoricom Danijelom Levingston, Šabotiću Ernadu koji je zadužen za saradnju sportista sa crnogorskom dijasporom. Zahvalio bih se ljudima iz Luksemburga, organizaciji „Together“ Montenegro, gospodinu Vujoviću i Adroviću koji su donirali trenerke našim djevojčicama i uspostavili saradnju sa nama.
Dobili smo čvrsta obećanja za sredstva da prisustvujemo na jednom od turnira i zahvaljujemo se na ponudi“, kaže za portal Radija Petnjica trener, rukovodilac i vlasnik ŽFK Cvetex Rade Lutovac.
ENKO KORAĆ
PROČITAJTE JOŠ:
MILAN ŠĆEKIĆ – MUSLIMANI IZ NOVOOSLOBOĐENIH KRAJEVA CRNE GORE U PRVOM SVJETSKOM RATU (1914-1916)
Spomen ploča šehidima Petnjice, ubijeni od strane četnika 8.11.1941. godine postavljena je na mezarluku – groblju u Petnjici kao pamćenje i sjećanje. Na spomen ploči su ispisana imena:
“Ovo je važan datum za ovaj kraj kada je odbranjena Petnjica, koji je potrebno obilježavati, nikako zaboraviti jer svaki zaborav je smrtna presuda svima nama.
Ovim prijedlogom ne optužujemo nikoga niti podstičemo mržnju, ali ne treba nevino ubijene ljude prepustiti zaboravu jer na to nemamo pravo. Obilježavanjem ovog datuma dokazali bi da znamo i umijemo da razumijemo prošlo i sadašnje vrijeme.
Predlažemo da se ovaj važan datum uvrsti u kalendar Opštine, da delegacija Saveza boraca antifašista opština Petnjica i rukovodstvo Petnjice polože cvijeće i na spomen ploču šehidima Petnjice”, piše u Inicijativi koju je OO BS Petnjica uputio čelnicima petnjičke opštine.
PROČITAJTE JOŠ:
BIHORSKE LEGENDE: LEDNJAČA – OD PEĆINE ZA SKRIVANJE DO PRIRODNOG FRIŽDERA
Mehdija Lilična iz zaseoka Joše zadovoljan je zbog radova lokalne uprave na putnom pravcu Joše – Koraći.
„Lokalna uprava je u više navrata nama, mještanima ovog zaseoka, izlazila u susret. Evo, i ovaj put su nam učinili dobro samim tim što su nam nasuli put od Joša do Koraća. Pošao sam sa zahtjev za nasipanje puta kod predsjednika opštine, Samira Agovića koji je odmah odobrio i poslao naše komunalno preduzeće da nam naspu i uravnaju put. Teško smo se kretali, jer je voda nanijela štetu. Sada je već druga priča. Moram napomenut da lokalna uprava razumije probleme i uvijek izađe u susret našim zahtjevim. To su pokazali i veliki broj puta kada je u pitanju i čišćenje snijega“, istakao je za portal radija Mehdija Ličina, mještanin i organizator akcija posipanja puta u zaseoku Joše.
D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
(VIDEO+FOTO) TUFO AJDARPAŠIĆ: SEOSKI TURIZAM JE ŠANSA PETNJICE
