Kulturno umjetničko društvo „Bihor“ je jednu od najuspješnijih godina sa preko 20 nastupa zaokružilo gostovanjem u Pljevljima. U prepunoj sali Doma kulture 26.11.2023. godine je održan koncert KUD-a „ Volođa“ povodom 78 godina postojanja. Ni veoma hladno vrijeme nije bila prepreka da sala bude ispunjena do posljednjeg mjesta i da prisutni aplauzima nagrade folkloraše Volođe i njihove goste iz KUD-a „ Bihor“ iz Petnjice.
Iz Kuda „ Bihor“ su istakli da im je u bogatoj istoriji prvi nastup u Pljevljima i da im je bila izuzetna čast da se kao gosti na ovaj veoma značajan jubilej predstave i uveličaju svečanost, jer KUD „ Volođa“ je jedan od najstarijih folklornih ansambala u Crnoj Gori i regionu. Ujedno ovo je uzvratna posjeta jer je Volođa učestvovala na IX Međunarodnoj smotri folklora koja je u oktobru održana u Petnjici. Obje koreografije Ličinsko i Zulino kolo koje su sjajno odigrali mladi iz KUD-a „ Bihor“ su oduševile publiku u Pljevaljskom hramu kulture što je najbolje potvrdio aplauz na kraju i brojni pozitivni komentari nakon završetka koncerta . .
Domaćini na čelu sa Armanom su još jednom pokazali prepoznatljiv merhamet i gostoprimstvo Pljevljaka kako tokom koncerta a posebno na zajedničkoj večeri i druženju koje su priredili u restoranu Milet bašča, što će mlada postava našeg ansambla znati da cijeni i uzvrati u bliskoj budućnosti.
Kao i bezbroj puta do sada da bi folkloraši mogli putovati pobrinuli su se sponzoriovoga puta to su bili Sinan Adrović sa Ponora, Jonuz Kočan iz Sarajeva i Semir Smakić iz Korita.
U petak, 24.11.2023 u Bijelom Polju održano je finalno veče za književne stvaraoce do 18 godina iz cijele Crne Gore u organizaciji Internacionalne kulturne asocijacije IKA.
Bihorka Amina Ramdedović, osvojila je 1. mjesto i postala najbolji mladi književni stvaralac do 18 godina u državi.
Ona je inače student prve godine fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu.
Nedjeljno poslijepodne u Kamniku nadomak Ljubljane, u krcatoj Sali doma kulture, gdje je kultura disala proljecnim dahom, sreli su se svoji, sreli su se osmijeh i suze, radost i nostalgija i razne generacije.
Prisjutnima je dobrodošlicu poželio presjednik kluba Sandžak dr. Džemal Kočan, a ujedno je čestitao dan državnosti BiH i dan Sandžaka.
Interesantnim skečom susret je otvorio Sefadin Korać sa svojim sinom Adinom, dječakom koji pokaza koliko mu znači Slovenija i koliko voli svoj Sandžak. U prelijepom skeču pokazaše generacijsku razliku u pogledu na životne promjene, na vladanju jezičkim barierama i načinu integracije druge i treće generacije Bihoraca u Sloveniji, a i šire.
Predivnim koreografijama se prestaviše KUD-ovi iz raznih krajeva Slovenije -porijeklom iz Sandzaka, a među njima I domaći KUD-Sandzak.
,,Kao gostu večeri, bila mi je čast I zadovoljstvo biti učesnik ove predivne manifestacije. Čak ni udaljenost Ciriha od Kamnika me nije spriječila da budem dio ove prelijepe priče“ saopštio je književnik Faruk Faro Šabotić.
Faruk Faro Šabotić je takođe promovisao svoj roman ,,Oči u tami“
,,Poslije promocije romana, na red je došla i moja zbirka pjesama “Žal”, te je pjesmu “Zora”, kao i odlomak iz romana pročitao Sefadin Korac, a svoj komentar dade i moj prijatelj Mehdija Sabotić
U nastavku programa se prestaviiše i drugi KUD-ovi, a kao i predhodni oduševiše koreografijama koje nikog ne ostaviše ravnodušnim.
Na ovim književnim susretima bilo je mnogo emocija, bilo je I smijeha, ali i suza.
Najaktivnija je svakako bila publika, nije štedela dlanove, što je dokaz da je kultura i ovaj put pokazala da je nešto što spaja, što uljepšava i upotpunjuje život.
Veče zasladi bogata trpeza, djelo vrijednih ruku naših Bihorki. Uz pjesmu i zvuke harmonike, puni lijepih utisaka, domaćini nas ispratiše, s nadom i željom da se ovo ubrzo ponovi.
Želim da se zahvalim klubu Sandžak i njegovom odboru, na pozivu i gostoprimstvo, a ujedno i da zahvalim svima koji svojim prisustvom uljepšaše ovo predvečerje i moj boravak u Kamniku“ saopštio je Faruk Faro Šabotić za portal Radio Petnjica.
S obzirom da su i danas najavljenje velike padavine na sjeveru naše zemlje, mašine Komunalnog preduzeća Petnjica, od ranih jutarnjih časova rade na zaštiti građana i imovine.
U takvoj jednoj akciji, ekipa Radija Petnjica zatekla je radnike Komunalnog u MZ Tucanje, gdje su radili na saniranju klizišta pored rijeke koja je prijetila da u potpunosti otcijepi asfalt.
Uprkos jakoj kiši, uspjeli su da riješe taj problem i otčepe glavni propust, kako bi velika količina vode mogla nesmetano da protiče, što prije nije bio slučaj, jer se ogroman dio betonskog zida, obrušio i zaustavio u propust.
Direktor Komunalnog preduzeća Mithad Cikotić je kazao da spremno dočekuju predstojeće padavine i da je sva raspoloživa mehanizacija Komunalnog preduzeća na terenu, kako bi sanirala posljedice prethodnih poplava i smanjila rizike i opasnost po mještane.
Mraz i hladan talas koji je pogodio Petnjicu tokom noći i jutra, uslovio je da putevi i saobraćajnice u našoj opštini budu okovane ledom.
Putevi okovani ledom, prouzrokovali su nekoliko lakših saobraćajnih nezgoda, pa apelujemo na sve učesnike u saobraćaju i vozače da koriste adekvatnu zimsku opremu i vožnju prilagode uslovima puta.
I ove godine ZK „Bihor“ iz Luksemburga organizovao je po trinaesti put festival „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“. Ova prestižna multikulturalna priredba, s pravom nosi atribut multikulturalna, jer su osim Bošnjaka na njoj učestvovali i pripadnice i pripadnici drugih nacionalnosti praveći tako svojevrstan buket opijajućih boja i mirisa.
Bio je ovo festival koji se po 13. put organizuje u Luksemburgu okupljajući najeminentnija imena kulturne scene sa Balkana i Luksemburga, gdje tokom dva dan okupio veliki broj posjetitelja iz Luksemburga i okolnih zemalja. Bila je ovo simbioza tradicije i modernog poimanja življenja.
Očito su doseljenici sa Balkana, pokazali to svojim dolaskom u velikom broju, žele čuti i vidjeti pisce, slikare, glumce i druge poslenike kulture koji putem svog umjetničkog izraza ovaj svijet i ovo vrijeme čine podnošljivijim.
I kada je 25.11. ove godine, u kasne večernje sate pala zavjesa na pozornicu festivala gosti i publika; svi zajedno, ostali su još dugo u prijateljskom razgovoru u velikoj Sali Centra za kulturu grada Rumelonža (Rumelange) na jugu Luksemburga.
Ove godine gosti festivala bili su:
Branka Bogavac, publicistkinja i prva počasna građanka Petnjice u Crnoj Gori, dobitnica ordena “Vitez umjetnosti i književnosti” koju joj je 2014. dodijelila vlada Francuske.
Iz Bosne i Hercegovine gosti i učesnici festivala bili su: Emina Minka Muftić, glumica, prvakinja narodnog pozorišta Bosne i Hercegovine; Belma Salkunić, glumica te prof. dr Izet Šabotić, Bihorac sa stalnim mjestom boravka u Tuzli.
Iz Crne Gore: Rebeka Čilović, pjesnikinja; Đorđe Šćepović, pjesnik i publicista; prof. dr Draško Došljak, profesor umiverziteta Crne Gore, na filološkom fakultetu u Nikšiću; Mirsad Rastoder, novinar i publicista; Salko Luboder, direktor CEKUM-a Crne Gore; Dejan Vuković, direktor Direkcije za diplomatske privilegije i imunitete i saradnju sa dijasporom u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore; Adem Ado Softić, publicista, hroničar Berana i autor dvije izuzetne knjige priča; Dino Burdžović, Bjelopoljac sa adresom u Frankfurtu/ Njemačka, te Karla (Carla) Lukarelli, pjesnikinja iz Luksemburga, a čitane su i pjesme velikog luksemburškog pjesnika Nika (Nica) Helmiongera, koji je bolešću bio spriječen da prisustvuje festivalu. Njegove pjesme na francuskom jeziku pročitala je Milena Popović, profesorica francuskog jezika u Parizu.
Ove godine, po prvi put na ovom festivalu, učestvovao je i predstavnik Republike Kosovo – Mustafa Balje, pjesnik iz Prizrena.
Muzička pratnja na gitari bila je povjerena i ove godine maestru na gitari Seadu Musliću.
Iskra festivala zapaljena u istorijskom gradiću Šengenu
Sve je započelo 23. novembra okupljenjem gostiju i organizacionog odbora festivala na zajedničkoj večeri u prestižnom restoranu “L’inconnu” u gradiću Šengenu, vlasnika Safeta Saja Adrovića, doseljenika iz Crne Gore. Bila je to prilika da se gosti i organizatori festivala predstave i podrobnije upoznaju. Tu je, zapravo, upaljena baklja festivala.
Zvanično otvarenje bilo je sutradan uz prisustvo velikog broja gostiju koji su sa svih strana pohrlili da uživo čuju i vide poslenike kulture iz rodne Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sandžaka i Luksemburga.
Fetival je otvoren nastupom folklornog društva ZK Bihor. Zatim je moderator festivala Hamdija Rastoder, predsjednik UO ZK Bihor pozvao da prisutni, minutom šutnje i učenjem fatihe, odaju počast nedužnim žrtvama u izraelsko-palestinskom ratu.
Na samomo otvarenju, o značaju festivala u postojećeoj društvenoj klimi, nadahnuto je govorio Esko Halilović, a skupu se obratio i predsjednik opštine Rumelonž Henri Hajne. Sa ovom opštinom udruženje godinama ima izvanrednu saradnju na svim poljima društvene angažiranosti.
Program je nastavljen tačkom pod imenom “Lijepa riječ gvozdena vrata otvara”, a ovaj nastup moderirao je Remzija Hajdarpašić, koji je, dajući osnovne naznake o piscima i njihovom stvaralaštvu predstavio učesnike: Karlu Lukareli, Mustafu Balje, Rebeku Čilović, Nika Helmingera i Đorđa Šćepoviića.
Sljedeća tačka festivala bila je: Kulurno-istorijski čas – Zavičajni muzej u Petnjici i izgradnja Bihorske kuće pisaca u istom mjestu. Govorili su prof. dr. Izet Šabotić i Mirsad Rastoder; uvodničar je bio Ruždija Kočan, inicijator ovoga projekta.
U nastavku programa toga dana, posjetioci ove manifestacije imali su priliku vidjeti pozorišnu predstavu “Cosa Nostra” u izvedbi glumica narodnog pozorišta Bosne i Hercegovine – Minke Muftić i Belme Salkunić.
Drugi dan ili razbuktavanje festivalske vatre
Drugi dan festivala započeo je “Bihorskom sofrom”, sa specijalitetima koji karakterišu bihorsku kuhinju. Kao i svake godine, tako i ove, organizator se pobrinuo za zajednički ručak gostiju – učesnika i organizatora u prostorijama udruženja ZK Bihor.
Program je nastavljen predstavljanjem stvaralaštva najpoznatije Bihorke u svijetu – Branke Bogavac, Bihorke koja decenijama živi i radi u Parizu. O njenom liku i djelu govorili su prof. dr Draško Došljak i književnik Faiz Softić.
Na ovom festivalu promovisana je i knjiga priča “Drugo lice beranske ulice”, autora Adema Ada Softića, a govorili su Mirsad Rastoder, Draško Došljak, Branka Bogavac, kao i sam autor.
Organizatori festivala i prijatelji ZK Bihor nisu zaboravili nedavno preminulog člana ovoga udruženje, zavičajnog pjesnika Ferida Muratovića, te mu je priređen prigodan omaž pod imenom “Ferid Muratović – pjesnik kojeg više nema”, govorili su Faiz Softić, Mirsad Rastoder, Ruždija Kočan i Remzija Hajdarpašić, ljudi sa kojima je godinama drugovao Ferid Muratović. Osvijetljene su i ljudske i umjetničke strane ovog izuetnog i rano preminulog pjesnika.
Saladin Dino Burdžović bio je ponovo među publikom u Luksemburgu i čitaocima koji štuju njegovo djelo. Promovisana je, nedavno objavljena knjiga priča ovog autora „Memoari Besima Jusufovića“. O knjizi i stvaralaštvu Dina Burdžovića govorili su Draško Došljak, Salko Luboder i Faiz Softić.
„Da li su univerzitetske diplome na Balkanu roba široke potrošnje“ na ovu temu prof. Došljak govorio je o sistemu školstva, kupovini diploma, i rasulu koje zadnjih decenija i te kako nagriza društvo na Balkanu ne nudeći mu tako prosperitetnu budućnost i vodeći ga u opštu dekadenciju.
Ocijenjeno je da kupljene diplome i kupljeno znanje jesu pošast ovog vremena – kuga koja ubija cijelu društvenu zajednicu.
Gosti i učesnici festivala Salko Luboder i Dejan Vuković govorili su na temu: Saradnja dijaspore i Crne Gore i kultura kao most i šansa boljem upoznavanju.
Pred sami kraj festivala, udruženje ZK Bihor iz Luksembura, koje, napomene radi, broji oko tristo članova, proglasilo je svojim počasnim članovima Branku Bogavac i prof. dr Izeta Šabotića i dodijelilo prigodne poklone učesnicima, a onda su se sa još jednom pjesmom predstavili pjesnici učesnici festivala.
(Radost Branke Bogavac kada je obaviještena da je proglašena počasnim članom ZK Bihor)
Festival je završen nastupom folklornog društva „ZK Bihor“ i zajedničkim kolom članova folklora, gostiju i učesnika festivala.
Bila je ovo istinska priredba kulture, zabave i druženje koja će se još dugo, dugo pamtiti i o kojoj će se govoriti – zajednička je ocjena svih koji su na bilo koji način bili dio ove veličanstvene priredbe.
Ovog jutra u Petnjici je izmjerena rekordna temperatura za ovo doba godine od -10 stepeni.
Temperatura u planinskim predjelima se spustila i ispod -15 C°
U Petnjici danas će biti pretežno sunčano, ujutru, magla ili povećana niska oblačnost, a tokom dana suvo ali znatno hladnije vrijeme, dok se obilnije padavine najavljuju za sjutra.
Stari problemi sa novim snijegom i dalje muče građane Petnjice. Bihor je danas zabijelio, no iako se radi o jako maloj količini snijega cjelokupna opština Petnjica je trenutno bez napajanja električnom energijom više od pet sati.
Građani se pitaju zašto se svake godine ponavljaju isti problemi? Zašto sa prvim snijegom Petnjica ostaje bez električne energije?
Petnjica je jedina opština koja nije imala struju i po nekoliko sati dnevno.
,,Prvi snijeg u ovoj godini, mi smo odmah bez struje, ni ne pokušavaju da riješe problem. Kada je lijepo vrijeme i sezona radova uopšte ne provjeravaju i ne rekonstruišu elektromrežu, a to je jedna od najjačih firmi u Crnoj Gori, njihove plate nijesu ni blizu ostalima. Nehuman i neprofesionalan odnos prema građanima Petnjice, generalno, jer i sami znate koliko puta je bilo isključenja ove godine na našoj teritoriji, da bar ima efekta i da su radovi u pitanju, pa da imamo razumijevanja“ saopštili su nezadovoljni građani.
U Petnjici je danas održan skup podrške narodu Palestine. Iz bihorskog centra čule su se poruke mira. Protestnoj šetnji je prisustvao veliki broj građana.
Građani su na ovaj način, uz istaknute državne simbole Palestine i uzvicima “Sloboda Palestini” izrazili solidarnost sa tim narodom.
Poruke sa skupa u Petnjici su bile jasne – građani Petnjice su saglasni i jedinstveni da žele mir, što je u uvodnom izlaganju saopštio i glavni imam u Petnjici Husein ef. Ramčilović.
,,Danas smo se ovdje okupili da iskažemo svoja osjećanja i ono što mislimo u vezi sa nepravdom koja se dešava našoj braći u Gazi”, rekao je glavni imam.
Takođe, prisutnima se obratio i jedan od organizatora protestne šetnje Mirsad ef. Hadrović.
,,Hoću da vam čestitam i da vam kažem da smo ušli u porodicu normalnih i razumnih ljudi, koji dižu glas protiv ubijanja nevinih, nenaoružanih ljudi, u ovom slučaju žena i djece. Stradalo je oko 15 000 civila i stiče se dojam da se rat u Gazi vodi protiv civila. Gdje god je zlo borite se protiv njega, jer nemojte biti sigurni da upravo to zlo neće doći u vašu kuću. Još jednom hvala svima”, rekao je Mirsad ef. Hadrović.
