ŠLEPER IZAZVAO KOLAPS SAOBRAĆAJA U PETNJICI
Jedan pogrešan manevar vozača kamiona i jedna uska ulica bilo je dovoljno da se juče u Petnjici odigra prava mala saobraćajna drama. Naime, šleper podgoričkih tablica zaglavio se na samom ulazu u Petnjicu. Odmah se iza njega formirala kolona automobila i niko nije mogao ni naprijed ni nazad. Tek nakon više pokušaja svih učesnika u gužvi, saobraćaj je normalizovan.
D.B.
PROMOVISANA KNJIGA “HRONIKA ZLOČINA 1991 – 2001” – LIJEK PROTIV AMNEZIJE
Sinoć je petnjičkoj publici u okviru manifestacije „Zavičajnih staza“ predstavljena knjiga „Hronika zločina 1991-2001“ autora Rifata Rastodera, a u organizaciji NVO Centra za kulturu Bihor i Foruma Bošnjaka Crne Gore. Moderatori večeri su bili Gordana Ganić i Mirza Luboder koji su u pauzama besjeda gosti večeri, čitali odlomke iz knjige. Uvodnu riječ o samoj knjizi imao je Ervin Spahić koji je izrazio izuzetnu čast i odgovornost da govori o knjizi Rifata Rastodera ističući da je vječita borba između istine i laži i ako bi istina odustala bila bi zauvijek izgubljena. Analizirajući teme iz knjige i prisjećajući se dešavanja devedesetih godina, Spahić se osvrnuo na političare iz tog vremena koji su i danas aktuelni i koji pokušavaju na neki način da sve to prikriju.
„Pa da su nas milovali tih dana ne bi ova knjiga bila tako debela. Na sreću ova knjiga je tu pred nama. Ova knjiga je lijek protiv amnezije i pojedinačne i kolektivne. Ne smijemo da dozvolimo da se istorija prekraja i kreči. Nažalost moramo da prihvatimo činjenicu da su glavni moleri tu među nama i u našem narodu. Ova knjiga Rifata Rastodera je svjedočenje o jednom vremenu koje ja neću nazvati zlim. Nema zlih i dobrih vremena, već samo ima zlih i dobrih ljudi u svim vremenima“, izjavio je Spahić.
Dodajući da je teško govoriti o autoru knjige Rifatu Rastoderu da je to čak i Sizifovski posao, ma koliko da se o njemu kaže malo je rečeno.
„Nabrajati šta je sve uradio za širu zajednicu, a pogotovo za narod kojem pripada, gotovo sam siguran da nećete reći ni djelić onoga što je trebalo. Rifat Rastoder svojim djelima najbolje slika sebe i ona najbolje govore o njemu i tu se nema šta dodati“, istakao je Spahić. Između ostalog je dodao da je knjiga test čovječnosti i to one Marka Miljanova za sve sudionike toga vremena, dodajući da je autor bio svjestan da knjiga svjedoči o zločinu koji je učinjen i da se mnogima neće dopasti, ali je ona tu da stalno podsjeća i opominje na to vrijeme i ljude u njemu.
„Ova knjiga nažalost nije bajka, ona nema srećan kraj niti je sadržaj knjige takav. Ona se završava sudskim presudama u kojima nema odgovornih, imamo žrtve imamo zločin, ali nemamo počinioca“ kazao je Ervin Spahić dodavajući na samom kraju da autoru želi sreću i dobro zdravlje i poželio u ime svih prisutnih „Da Bog da nikada više nemao motiva i razloga da pišeš knjige ovakve sadržine“ završio je Spahić izlaganje uz gromoglasan aplauz.
Osvrćući se na tematiku knjige dr Novak Adžić je istakao da je to sinteza zasnovana na istorijskoj građi i događajima jednog vremena. Navodeći da Rastoderova rasprava predstavlja poseban doprinos za proučavanje, sa stanovišta istorijske nauke, najnovije političko-događajne, ideološke, nacionalne, religijske, kulturne i mentalitetske prošlosti Crne Gore.
„Navedeno djelo Rifata Rastodera obilježeno je prikazivanjem prioritetno političko-događajne i socijalne istorije Crne Gore u trajanju od jedne decenije i više i to iz svijetla konkretnih i masovnih primjera, progona i stradanja bošnjačko/muslimanskog naroda u Crnoj Gori“, između ostalog izjavio je dr Novak Adžić.
On je još dodao da naučna, stručna, politička i laička javnost koja bude čitala knjigu da neće pogriješiti ako ustvrdi da je njen autor uspio da ovim djelom učini ono što mnogi prije njega nijesu znali, nijesu htjeli ili nijesu smjeli.
„Zato mu za ovo pregnuće javnom podvigu dugujemo i iskazujemo priznanje i zahvalnost za vanrednu radinost, spisateljsko umijeće i istorijsku građu koju nam je prezentovao“, istakao je na kraju svoje besjede dr Novak Adžić.
Pozdravljajući i obraćajući se prisutnima autor Rifat Rastoder je izjavio da je morao napisati i prirediti za štampu knjigu „Hronika zločina“ naglašavajući da se radi o vremenu kada su sve ljudske i civilizacijske vrijednosti bile zagubljene, a radilo se o zločinu. Rastoder se unaprijed izvinio budućim čitaocima na sve eventualne nedostatke u knjizi pravdajući time što je imao veliku želju i jedva čekao da je napiše i podijeli čitaocima, naglašavajući da već priprema drugo dopunjeno izdanje.
„Ja sam uvjeren da ovo i nije samo moja knjiga da je ovo zapravo djelo zajedničkog života, zajedničkog pamćenja i sudbine i da bi ga zajedno trebali što vjernije zapisati, afirmisati i pamtiti jer kako moji prijatelj i rekao bih brat po ljudskosti, Novak Adžić reče u jednom tekstu samo sa prošlošću čovjek je stvaran i sebe razumije. Ovo ne samo da je prošlost već i dio našeg života i dio naše vječite sudbine“ kazao je okupljenima Rifat Rastoder, dodajući da ovom knjigom o zločinima ne želi nikom da sudi jer na to nema prava.
Pričajući o knjizi Rastoder je istakao da se knjiga sastoji iz dva dijela i pet tematskih cjelina, dajući komentar o svakoj cjelini. Na kraju svog govora o knjizi sam autor se izvinio publici na emocijama izraženim u toku govora i zahvalio se na pažnji koju su posvetili tokom promocije, svojim promoterima i ne mali broj knjiga je poklonio svim onima koji su izrazili želju da je posjeduju.
DENIS BOŽOVIĆ
SJUTRA PROMOCIJA KNJIGE “JA SAM OPET ŽIV” AUTORA HAKIJE MURATOVIĆA, PRENOS NA RADIJU PETNJICA
Promocija knjige “Ja sam opet živ”, autora Hakije Muratovića biće održana sjutra u petnjičkom Domu kulture.
Knjiga “Ja sam opet živ”, kako kaže sam autor, predstavlja svojevrsni podsjetnik i pomoć da se rasvijetle događaji i kaže istina iz 1994. i 1995. godine.
” Ova knjiga je meni takođe neki vid satisfakcije i olakšanja i dokument o mojem mučeničkom hodu, mojim doživljajima u kazamatima Bijelog Polja, Žabljaka i Foče o istrajavanju u teškim uslovima fizičkog i duševnog lomljenja kojima sam bio podvrgnut.
Ovo je moja ispovijest, ispovijest zatvorenika pod rednim brojem 410329 Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u Ženevi”, piše na svom FB profilu autor knjige Hakija Muratović.
Promocija knjige će se održati 30.7.2016. godine (subota) u 14 sati u Domu kulture.
Učestvuju:
Safet Hadrović Vrbički, književnik, prof. doc Isat Skenderović, prof. Ervin Duraković
Zumber Muratović, književnik
Radio Petnjica će ovaj događaj prenositi direktno.
VEČERAS PROMOCIJA KNJIGE “HRONIKA ZLOČINA”, PRENOS NA RADIJU PETNJICA
Večeras će u Domu kulture u Petnjici biti održana promocija knjige “Hronika zločina” autora Rifata Rastodera.
“Hronika zločina” je, kako između ostalog kaže jedan od recezenata knjige Čedomir Bogićević, svojevrsni spomenik žrtvama, ali i velika retrospektiva burnih istorijskih događaja na razmeđu vjekova….
U promociji knjige učestvovaće: dr Novak Adžić, Ervin Spahić i autor.
Moderatori promocije su: Gordana Ganić i Mirza Luboder.
Promocija počinje u 20 časova a Radio Petnjica će događaj prenositi direktno.
BIHORSKA DŽIPIJADA 6. I 7. AVGUSTA
Pod pokroviteljstvom opštine Petnjica i ove godine se organizuje džipijada na teritoriji Bihora. Džipijada počinje 6. avgusta a okupljanje ljubitelja prirode i njenog obilska na četvorotočkašima je u Divan bašti u 9 časova. Nakon toga karavan kreće preko Godočelja, Rosulja i spuštaju se prema Lješnici, slijedi uspon prema Barama i Orahovu, preko Crniša do Lozne. Iz Lozne preko Jagoča i Crhaljskog brda do Goduše. Iz Goduše, preko Mirajbrda – Azana – Vrševa stiže do Ciglena gdje je organizovan ručak. U popodnevnim satima, nakon ručka, karavan nastavlja sa Ciglena preko Vrsajka usponom na Lađevac, pa preko Crnih Vrela do Pločnika, Konjske rijeke do Gradine sa spustom na Musinu jamu, preko Vlahova stiže u Rožaje. Iz grada na Ibru se penje na Hajlu gdje je organizovana večera i spavanje.
Drugog dana džipijade, karavan sa Hajle se spušta na vrelo Ibra, preko Lokvi do Turjaka nastavlja prema Vrbici, Trpezi i stiže u Petnjicu, gdje je planiran ručak uz prigodan kulturno umjetnički program. Za portal Radio Petnjica Edin Medo Latić je istakao da je i prošle godine organizovana džipijada, ali da je to bio pilot projekat.
„Drago mi je što je opština prepoznala značaj i odlučila da se i ove godine organizuje, naravno uz moju i pomoć Hafiza Muratovića – Ciga zbog našeg dugogodišnjeg iskustva i učestvovanja. Organizacija džipijade od strane opštine i predsjednika Samira Agovića je dobar znak da će Bihorska džipijada postati tradicija i da će Bihor između ostalog i po tome biti prepoznatljiv“, izjavio je Edin Medo Latić, dodajući apel na sve učesnike džipijade da sa sobom ponesu šatore i vreće za spavanje zbog ograničenog broja mjesta za spavanje u planinarskom domu Grope na Hajli.
Kotizacija za džipijadu je 25 eura, a ko želi da spava u planinarskom domu na Hajli, plaća dodatnih 5 eura.
DENIS BOŽOVIĆ
ŠERBO RASTODER: UVIJEK SU PROBLEM ONI ŠTO SVE “ZNAJU” A NE ČITAJU
U Baru je, uz izuzetno veliko interesovanje javnosti, promovisan “Leksikon Muslimana/Bošnjaka Crne Gore” kao prvo djelo koje je “lična karta” životopisa crnogorskih Bošnjaka/Muslimana, u kom su sažeto obrađene 772 odrednice, od toga 562 ličnosti.
Za sada su reakcije na “Leksikon” odlične, ali Rastoder smatra da će u crnogorskom kontekstu uslijediti kampanja protiv stava njegovih urednika da se bošnjačka zajednica tretira jedinstveno, bez obzira što se na popisu identifikovala različitim imenima (Bošnjaci, Muslimani, Crnogorci islamske vjere).
BNN.BA: Šta je, zapravo, “Leksikon Muslimana/Bošnjaka Crne Gore”? Koliko je u njemu obuhvaćeno ličnosti i pojmova?
Rastoder: Leksikon je sinteza postojećih znanja predstavljenih na način imanentan ovoj vrsti publikacije koja se prvi put pojavila 1711. godine. To znači da su po abecednom redu obrađeni pojmovi i ličnosti od značaja za ovu vrstu leksikona (nacionalni). Ukupno su obradjene 772 odrednice, od čega 562 ličnosti.
BNN.BA: Koji su bili kriteriji za odabir ličnosti i pojmova?
Rastoder: Kriteriji su definisani u deset osnovnih principa čija se suština može svesti na vrijednost (ne)djela, svejedno da li sa pozitivnim ili negativnim predznakom.
BNN.BA: Da li su Vas se tokom rada na Leksikonu neke ličnosti, odnosno njihove biografije, posebno dojmile?
Rastoder: Naravno, to je bila jedinstvena prilika da se mnogo toga spozna na drugačiji način i iz druge perspektive i samim tim dispezira interes. Mnogo je ličnosti u Leksikonu koji su svijet po sebi, i za sebe. Najviše mi se dojmilo nekoliko njih čiji je životni put paradigmatičan za razumijevanje sudbine zajednice kojoj su pripadali. Radi se, uglavnom, o ljudima sa velikim stvaralačkim potencijalima čiji je razvoj prekinula stradalnička sudbina, poput Esada Karađuzovića ili Franca (Osmanovog) Smaja, ili pak o brojnoj intelektualnoj populaciji partizanskih rukovodilaca čiji je zajednički imenitelj da su stradali, uglavnom, pri kraju Drugog svjetskog rata “pod nerazjašnjenim okolnostima.” Dakako, sve to nije dovoljno da autori izdvoje bilo koga, ali kada se poreda i sabere sudbina većeg broja ljudi, stiče se utisak da je njihova sudbina, uglavnom, tragična bez obzira da li su pripadali “pobjedničkoj” ili “poraženoj ” strani.
BNN.BA: Koliko ljudi je radilo na “Leksikonu”, na koji način su “obrađivane” ličnosti i pojmovi?
Rastoder: Pored dvojice urednika, Sait Šabotić i mene, na Leksikonu je radilo još 28 saradnika različitih intelektualnih oblasti interesovanja iz raznih krajeva Crne Gore. Željeli smo tako da “pokrijemo” sve aspekte naslijeđa od značaja za identitet jedne zajednice. Istovremeno smo svjesno, angažovanjem velikog broja saradnika smanjili nivo subjektivnosti koji je nužan kod svakog odbira, a posebno “odabira iz mnoštva”. Rad na Leksikonu je bio težak, dug i naporan, posebno zato što je to bio volonterski poduhvat entuzijasta iza kog nije stajala nikakva institucija, niti organizovana pomoć. Saradnici su kao “nadoknadu” za uloženih trud dobili po besplatan primjerak Leksikona, a urednici “uplatnice za rate kredita” koji su podigli kako bi štampali ovo djelo. Sve u svemu, ogromna volja, entuzijazam i zajednički napor su u konačnom rezultirali djelom, koje je za sada prvo u istoriji tog naroda i nadam se djelo koje će biti od koristi zajednici.
BNN.BA: Zašto je ovakav Leksikon važan?
Rastoder: To je jedna vrsta identifikacionog dokumenta zajednice i njenog životopisa iskazanog na sažet i pregledan način tako što je izdvojeno sve najbolje iz naslijeđa te zajednice. Smisao svake knjige je da ona naredna bude bolja i sveobuhvatnija.
Nadati se toj boljoj je dovoljan smisao i potreba za nastanak ove. Jer dok se takva ne pojavi ovo je najbolja. A ovakve publikacije ne nastaju često.
BNN.BA: Kakve reakcije očekujete?
Rastoder: Iskustvo govori da su prve reakcije svedene na početno divljenje uspješno izvedenom poduhvatu. Potom će uslijediti prve kritike na račun odabira, tipa što ovo i ovaj, a ne onaj… To je smisao i suština djela. Razmišljanje o sadržaju i činjenicama iznesenim u djelu.
BNN.BA: Da li će crnogorski kontekst uticati da pored uobičajenih dođe i do nekih specifičnih reakcija?
Rastoder: U konkretnom crnogorskom kontekstu nužno će uslijediti kampanja protiv stava koji su urednici definisali na prvoj velikoj javnoj raspravi oko koncepta Leksikona. Tada je svim zainteresovanim predočeno da će urednik pristati i prihvatiti svaku dobronamjernu sugestiju i prijedlog, osim što neće pristati na novu diobu zajednica koja je rezultat spekulacija političkih i politikantskih elita – a to je stanovište po kojem su Bošnjaci i Muslimani dva naroda, jer je to zapisano u Ustavu. Jednostavno, smo ostali na stavu da se radi o jednoj etničkoj zajednici koja se na popisima identifikovala različitim imenima (Bošnjaci, Muslimani, Crnogorci islamske vjere) i da nas ne obavezuje kvazidemokratska retorika iza koje stoji ozbiljna namjera da se podijeli ova zajednica. Takvi napori i reakcije koje ih prate su odavno dio crnogorskog političkog folklora i one su pokušaj da se zaustavi i uspori proces nacionalne samoidentifikacije koja ulazi u završnu fazu. Taj proces je moguće usporiti, ali nikako ili bar teško, zaustaviti, a rezultat se očituje u stalnom povećanju broja onih koji se nacionalno samoidentifikuju imenom Bošnjaci na svakom narednom popisu. Do sada smo došli do procenta od 75% takvih od ukupne populacije onih od kojih se tako nešto i očekuje. Pitanje je mudrosti i strpljenja sve to dovesti do kraja. Dakle, ako je suditi po svemu što je do sada napravljeno da bude “opšte dobro” i za ” korist svih” bio bih veoma iznenađen da tako nešto bude “prećutano” ili” ignorisano”. Na prvoj prezentaciji sam upozorio saradnike da se moraju naoružati strpljenjem i sposobnošću da istrpe provokacije i podmetanja. To sam poručio kao neko ko ima 20-godišnje iskustvo u polemici. No, sačekajmo, publikacija je tek stigla do prvih čitalaca i od njih ne očekujem posebne reakcije. Problem su oni koji ne čitaju, a sve “znaju”.
BNN.BA
ŽUSTRA RASPRAVA NA SJEDNICI PETNJIČKOG PARLAMENTA
Danas je u sali Centra za kulturu Petnjica održana sjednica Skupštine Opštine Petnjica na kojoj se raspravljalo o sedam tačaka, od kojih je najveću pažnju odbornika zavrijedila prva tačka dnevnog reda, odbornička pitanja, dok se o ostalim tačkama nije raspravljalo i jednoglasno su usvojene.
Odbornika Isljama Ćemana je zanimalo sta će Opština uraditi po pitanju sanacije seoskih puteva, od predsjednika Opštine Petnjica Samira Agovića je dobio odgovor da će Opština uraditi sve što je u njenoj mogućnosti da sanira puteve koji su posebno oštećenih ovih dana kada su Petnjicu pogodile obilne padavine.
Odbornika DPS Senada Rastodera je zanimalo zašto se ne radi na krpljenju rupa prema Savinom Boru jer je asfalt izrezan i već nekoliko dana niko ne radi ništa po tom pitanju. Zanimalo ga i zašto se nisu zakrpile rupe kod kuće Isada Muratovića jer se tu nalazi jedna od najudarnijih rupa. Od predsjednika Opštine je dobio odgovor da je kandidovana i urađena dionica od Stenica do Petnjice i prema Boru ali da zbog kiše proteklih dana nisu izvođeni radovi prema Savinom Boru. Što se tiče određene rupe koja se nalazi kod kuće Isada Muratovića izvođači radova nisu naišli na razumijevanje određenih građana ali to se mora završiti a ako građani budu to sprečavali to, izvođači mogu pristupiti onome što je zakonska procedura i uz asistenciju policije izvršiti radove.
Odbornika BS Hakiju Muratovića zanimalo je dokle se stiglo sa elektrifikacijom katuna u predjelu Konjska Rijeka i Crno Vrelo i kada će biti postavljeni saobraćajni znakovi koji će regulisati jednosmjerni saobraćaj centrom Petnjice.
Od Agovića je dobio odgovor da Opština intezivno radi po ovom pitanju i da imaju komunikaciju sa direktorom Elektrodistribucije iz Berana Sašom Pešićem i da će stručne ekipe izaći uskoro na teren i napraviti studiju kako bi to bilo najbolje uraditi i od njihovog mišljena zavisi kako će Opština pristupiti ovom projektu. Što se tiče saobraćaja u Petnjicu će već sjutra stići saobraćajni znakovi a dalje će se uz misljenje stručnjaka iz oblasti saobraćaja raditi na uređenju saobraćajnog reda u Petnjici.
Odbornika DPS Izeta Adrovića zanimalo je u čijem je vlasništvu zgrada u kojoj je bila Zemljoradnička zadruga u Vrbici jer su mještani Vrbice izrazili interesovanje da na tom mjestu grade gasulhanu.
Agović je kazao da će povodom tog pitanja konsultovati Upravu za nekretnine i pisanim putem dati odgovor na to pitanje.
Odbornika DPS Erola Muratovića zanimalo je šta će Opština uraditi po pitanju puta Bioča – Petnjica. Agović je kazao da je put do skoro bio nekategorisan a da sada ima status lokalnog puta. U narednom period treba izvršiti politički pritisak na državne institucije kako bi se nastavilo sa unapređenjem ovog putnog pravca koji je jako bitan za Petnjicu.
Najžustriju diskusiju na danasnjoj sjednici imali su odbornik BS Rifat Agović i predsjednik Opštine Samir Agović.
Odbornika BS Agovića je zanimalo šta se čeka sa formiranjem vitalnih institucija u Petnjici kao što je Služba zaštite i spašavanja a zanimalo ga je kako uopšte funkcionišu ‘’krnje’’ opštinske službe u kojima radi po jedan ili dva čovjeka.
Predsjednik je kazao da je Opština uputila zahtjev ka državnim institucijama za dobijanje specijalizovanog vozila. Predsjednik je takođe kazao da odbornik BS Rifat Agović ne treba da se bavi politikanstvom i da naj način ubira jeftine poličke poene, jer opština Petnjica je mlada opština koja tek treba da se razvija i da ništa nije stekla u nasledstvo.
Tokom sjednice proučena je i Fatiha za žrtve nedavnog vojnog udara u Turskoj.
Odbornici su raspravljali i o predlogu Javnih radova u Opštini Petnjica za 2016 godinu, predlogu Odluke o davanju saglasnosti na Program rada Centra za kulturu Petnjica za 2016 godinu, predlogu Odluke o davanju saglasnosti na Rješenje predsjednika Opštine o prestanku mandata Glavnog administratora, predlogu Odluke o izmena i dopunama Odluke o pečatima, predlogu Odluke o izmjenama i dopunama odluke o učestvovanju odbornika prilikom zaključenja braka.
DINO RAČIĆ
PROMOCIJA KNJIGE “MUSINA JAMA” SJUTRA U DOMU KULTURE
U okviru III Bihorskog ljeta sjutra će se u Centru za kulturu Petnjica od 14 h održati promocija knjige ‘’MUSINA JAMA’’, autora Ćamila Ramdedovića.
O knjizi će govoriti Atvija Kerović, direktor ‘’ALMANAHA’’, književnici Faiz Softić i Safet Sijarić, mr Esko Muratović, a moderator promocije biće Mirza Luboder.
Knjiga ‘’MUSINA JAMA’’ priča o najpoznatijoj bihorskoj legendi prema kojoj su svatovi koji su se sa mladom vraćali iz Pešteri zbog nevremena upadali u duboku jamu koja se nalazi u predjelu Gradine. Ime Musina jama dobila je po mladoženji čiji su svatovi tragično izgubili živote.
D.R.
POBJEDA: LOKALNO RUKOVODSTVO BOŠNJACKE STRANKE NE ODUSTAJE OD REHABILITACIJE OSMANA RASTODERA
Počelo je prije nešto više od godinu, nakon administrativne obnove samostalne petnjičke opštine. U periodu kadaje trebalo učiniti korak više ka funkcionalizaciji kojaje, između ostalog, podrazumijevala i imenovanje ulica i trgova, iskrsli su problemi. Sasvim (ne)očekivano, u varošici, tek sa tragovima urbane kultivacije, unutar vladajuće koalicije Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke otvorile su se izvjesne (ideološke) pukotine, upravo oko jedne ulice i jednog imena.
BIHOR
Lokalno vođstvo Bošnjačke stranke, sa Adnanom Muhovićem na čelu, koji je, uz niz drugih funkcija i zvanja, i predsjednik petnjičkog parlamenta, predložilo je da se neka od sedam ulica, ili jedan od dva trga, nazove imenom Osmana Rastodera. Kontroverzne ličnosti iz Drugog svjetskog rata; nesporno odlučnog oficira ondašnje muslimanske milicije; veoma uticajnog čovjeka među sunarodnicima i istovjernicima, na području Gornjeg Bihora. Obrazloženje je, kao što je Pobjeda u nizu tekstova izvještavala, bilo skopčano sa sličnim primjerima rehabilitacionih procesa, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu. Objašnjavano je da skoro tri godine, na cijelom bihorskom prostoru, nije bilo nikakve ozbiljnije zaštite lokalnog stanovništva, pa su najsurovijim odmazdama bili izloženi svi „drugovjernici“. Bez razlike muškarci, žene i đeca. Posebno na prostorima ondašnjeg Donjeg Bihora.
ZLOČINI
Muhović je u nekoliko navrata u razgovoru za naš list isticao da je Rastoder nepravedno označen ratnim zločincem. Navodno, samo zato što je branio gornjebihorske muslimane od četničkih pokolja, posebno u periodu do kapitulacije Italije, u novembru 1943. godine. Činjenicu da je 1946. Rastoder označen ratnim zločincem (kao takav je i strijeljan), on smatra relevantnom, ali odluku apsolutno nepravednom. Pa samim tim i, poslije 70 godina neodrživom. Za relativno kratko vrijeme, na prvi pogled administrativnokomunalna tema, pretvorila se u ekskluzivu pogodnu za razne vidove nacionalnih, vjerskih, političkih i ideoloških špekulacija i manipulacija. U jednom trenutku učinilo se da bi mogla biti poljuljana i petnjička vladajuća koalicija. Vođstvo DPS-a nije se oglašavalo, a ni predsjednik opštine, Samir Agović. Najčešće nije bio raspoložen za (dodatne) komentare, tim povodom. Zainteresovane je upućivao na predstavnike (DPS) u Komisiji za imenovanje ulica i trgova…
HOBOTNICA
U međuvremenu, rukovodstvo petnjičkog odbora Bošnjačke stranke promijenilo je strategiju. Cijela priča izmještena je sa lokalnog, na znatno više nivoe. Animirana je i dijaspora. Statistički, barem dvostruko brojnija od domicilnog stanovništva. Potom i razne formalne i neformalne organizacije i udruženja. Ideološko-politički kraci „istorijske hobotnice“ dosegli su znatno dalje (i) od Podgorice. U vrijeme takozvane sudske rehabilitacije Draže Mihajlovića, sticajem okolnosti, pripreman je poziv istoričarima i intelektualcima da učestvuju na okruglom stolu posvećenom „liku i (ne)djelima Osmana Rastodera“. Skup na tu temu, međutim, nikada nije održan. Organizatori tvrde da je opstrukcija bila sveobuhvatna. Muhović je uvjeren da je cijeli projekat propao zbog čudne indolentnosti znatnog dijela bošnjačkih intelektualaca.
OPSTRUKCIJA
– Nijesu mi do kraja jasni razlozi za opstrukciju kazao je on, u prekjučerašnjem razgovoru za Pobjedu. Može da shvati, rekao je, da jedan broj, ili čak većina, nije saglasna sa inicijalnom idejom, ali mu nije jasno zašto odbijaju mogućnost javnog sučeljavanja stavova, analize do sada poznatih i naknadno pribavljenih dokumenata?! – Zašto bi bilo ko ignorisao nova saznanja i svjedočenja pita on. Muhović je uvjeren da su prevladali konformizam i strah dijela pozvanih intelektualaca od mogućih zlonamjernih javnih tumačenja i eventualnih političkih posljedica. Procjenjuje da su presudili „detalji“ koji nemaju direktnih veza sa suštinom inicijative, ali imaju sa dnevnopolitičkim kretanjima. – I ja i moji istomišljenici imali smo samo jedan cilj: doći do istine! Izvan svih okvira jeftinog politikanstva i šićardžijske politizacije zaključio je Muhović.
Na pitanje da li je zbog „administrativno-komunalnih“ nesporazuma dovedena u pitanje koalicija sa Demokratskom partijom socijalista, predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke Adnan Muhović odgovara odrečno.
– I pored svih problema i teškoća, partnerstvo Bošnjačke stranke i DPS-a može se ocijeniti pozitivnim. Startovali smo, podsjećanja radi, gotovo od nule. Bez elementarnih uslova, sa nivoa mjesnog centra, odnosno zajednice u okvirima beranske opštine, dosegli smo nivo ozbiljne administracije čiji dalji razvoj nije upitan. Koalicija, dakle, nije ni u kakvoj krizi i siguran sam da će . opstati do kraja mandata izričit je Muhović.
R.TOMIĆ
