NALAZIŠTA U BIHORU IZ DOBA TURSKE DOMINACIJE

 

U emisiji “Putevi i raskršća” gost je bio Predrag Lutovac, arheolog i kustos Polimskog muzeja iz Berana. U ovom dijelu razgovora osvrnuo se na nalazišta u Bihoru iz doba turske dominacije

Za taj period mogu reći da smo aktivno učestvovali u izradi projekta i u njegovoj realizaciji da se džamija u Petnjici dovede u prvobitni red i oblik. Prvi put kada smo izašli na teren, džamija je bila omalterisana, čudnog izgleda, jedinstvena zbog toga što ima tri sprata, ali arhitetonski nam nije bilo jasno, i bilo je očigledno da je narušen njen prvobitni izgled. Možda to fino izgleda, ali nije to – to, nije autentično. Odmah smo reagovali, u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika, uradili smo projekte i doveli džamiju na njen prvobitni izgled. Osim nje, naše interesovanje je bilo usmjereno na Bihor grad, a prije 5-6 godina smo radili Hajdar Pašinu džamiju u Radulićima. Džamiju u Radulićima smo radili sa velikim zadovoljstvom. Imali smo dobru saradnju sa mladim hodžama iz Bijelog Polja, koji su došli da nam objasne sve ono što čini sadržaj jedne džamije. Profesionalno smo i sistematski otvorili džamiju i utvrdili da je podignuta početkom 17 vijeka. Hajdar Paša je u dolini napravio svoje hanove i džamiju, za koju mogu slobodno da kažem da je jedan od najreprezentetnijih džamija na prostoru Gornjeg Polimlja. Ona nije velikih dimenzija, 8 x 9 metara, skladno i dobro urađena, tačnih dimenzija. Tu prvi put srećemo da u svodu, u kupoli džamije budu ugrađeni akustični sudovi. To je keramički sud, cilindračnog oblika sa malim otvorom, ugrađuje na određenom rastojanju u svodu koji je od sige da bi se dobila akustika. Mali šapt je mogao da se čuje. Zaprepastio nas je kvalitet na koji je način rađen minaret. Od sige, spajan klamfama. Naravno, završili smo arheološka istraživanja, napravili dokumentaciju i to je sada u postupku da se proglasi za kulturno dobro Crne Gore. Radili smo i za IZ Crne Gore. Ima puno objekata na području regiona Petnjice koji su interesantni, ali na žalost moram da kažem ono što sam primijetio godinama istražujuči na tim lokalitetima, da polako gubimo onu profanu, arhitekturu življenja i stanovanja. Taj stambeni prostor gdje se nekada živjelo, mi dijelimo na dva dijela – na stambeni i strategijsko-stambeni. Na prostoru Godočelja i Petnjice postoje takvi prostori, ali sve ih je manje.. Karakteristično je za njih da je prizemlje građeno od kamena, a sa drvenom nadgradnjom. One i danas postoje, ali na žalost sada su pokrivene sa raznim limovima, umjesto šindrom. Najbolji primjer jesu Ganića kula i Kula Redžepagića koje su pod zaštitom.

Ako postoji interesovanje u Petnjici za sve ono što ima veze sa tim krajem, mi smo otvoreni naravno.  Sve što nađemo ne čuvamo radi nas već za buduća pokoljenja. Imamo dosta predmeta iz pomenutog perioda, etnologiju toga vremena – suđe, kako seosko tako i gradsko, imamo i dosta nakita. Ono što nemamo je komleti muslimanske nošnje, kako gradsku tako i seosku, mušku žensku, jer je veliki dio etno materijala ili bačen ili ponešen za inostranstvo, a to je trebalo čuvat ovdje.

 

PRVOMAJSKI SUSRETI DIJASPORE U LUKSEMBURGU

Veliki tradicionalni Festival „Prvomajski susreti dijaspore“ u organizaciji ZK „Bihor“ i ove godine otpočeo je opsježnim pripremama još početkom aprila u koje se uključio cjelokupan odboor, kao i jedan broj članova udruženja i njihovih prijatelja.
Svjesni obima ovakvog projekta – članovi Organizacionog odbora na čelu sa Ernadom Erom Muhovićem su, kao i prošlih godina, pristupili detaljnoj razradi plana kako ne bi bilo propusta na festivalu i kako bi se veliki broj posjetilaca, a njih se očekuje oko 5000, dva dana ovog festivala proveo u svečarskom ambijentu.
Očekuje se oko 50 sponzora, uglavnom vlasnika preduzeće porijeklom iz Bihora, Crne Gore i drugih zemalja sa Balkana.
I ove godine susreti će se održati na stadionu FK „Kayl-Tetange“, a pored muzičko- zabavnog dijela, organizovat će se i sportska nadmetanja.
Među gostima iz Crne Gore biće, kao i svake godine, najbolji đaci završnih razreda bihorskih škola i njihovi nastavnici, te počasni član ZK „Bihor“ Mirsad Rastoder, a očekuje se i prisustvo članova ambasade Crne Gore iz Brisela na čelu sa ambasadorom Vladimirom Radulovićem, kao i novonaimenovani Počacni konzul Crne Gore u Luksemburgu – Remzija Camić i predstavnici opštine Petnjica.

Ernad S. Šabotić

PRVE OPŠTINSKE IGRE U PETNJICI

0

Danas su na poligonu OŠ ‘’Mahmut Adrović’’ Petnjica održane prve Opštinske igre, turnirom u malom fudbalu. Opština Petnjica je organizator i pokrovitelj igara a u organizaciji su učestvovale sve osnovne škole sa područja petnjičke opštine iz Petnjice, Vrbice, Savinog Bora, Tucanja i Trpezi.

Na samom početku turnira prisutnima se obratio direktor OŠ ‘’Mahmut Adrović’’ iz Petnjice, Ervin Duraković koji se zahvalio direktorima osnovnih škola i Opštini što su učestvovali u organizaciji turnira. Takođe zahvalio se svima koji su u velikom broju došli a fudbalerima je poželio da daju sve o sebe, da se druže i igraju fer plej. Prisutima se ispred Opštine obratio potpredsjednik Muslija Kalić koji je kazao da ga raduje da se omladina u velikom broju okupila u Petnjici. Ukazao je na važnost sporta I obećao da će Opština pomagati razvoj sporta u Petnjici. On je istovremeno i otvorio prve Opštinske igre.

Voljom žrijeba  sastale su se ekipe OŠ ‘’Mahmut Adrović’’ iz Petnjice i OŠ ‘’Trpezi’’. Slavili su petnjičani rezultatom 4:1. U drugom meču sastale su se ekipe OŠ ‘’ Savin Bor’’ I OŠ ‘’Tucanje’’ a rezultat je bio 2:1 za momke iz Savinog bora. U ovom krugu ekipa OŠ ‘’25 maj’’ iz Vrbice bila je slobodna. Oni su izabrali da u narednom meču igraju protiv Petnjice i izgubili rezultatom 1:2.
Tako su se u finalu sastale ekipe Savin bor i Petnjica. Ubjedljivim rezultatom 7:0 slavila je Petnjica i osvojila prve Opštinske igre u malom fudbalu.
Turniru je prisustvovalo oko 300 gledalaca.

 

ŠESTI SUSRETI DIJASPORE

Zavičajni klub “Bihor” iz Luksemburga organizuje Šeste susrete dijaspore u subotu 30. aprila i 1. maja.  Goste će zabavljati Zehra Bajraktarević, Enes Begović, KUD “Evropa” i KUD “Bihor” Luksemburg. U okviru susreta predviđene su sljedeće aktivnosti:

– FUDBALSKI TURNIR U MALOM FUDBALU

– BIHORSKI TRIATLON : NAVLAČENJE KONOPCA, BACANJE KAMENA S’ RAMENA I SKOK U DALJ

Prijave za sportske aktivnosti na broj +621 327 054 Tufo

Šesti susreti će se održati na stadionu TETANGE, adrasa : rue Thomas Byrne L-3761

Ulaz je 10 eura za dva dana a za djecu do 12 godina besplatno.

 

Pripremljena je velika ponuda pića, jela, roštilj, pečenje ispod sača, poslastice…

Kao i svake godine očekuje se velika posjeta dijaspore iz luksemburga i okolnih zemalja.

 

ZA SVE DODATNE INFORMACIJE  POZOVITE :

+352691968484 Esko

+352691614747 Hamdija.

AGOVIĆ: NE PRIHVATAMO DUGOVE KOJE NIJESU NAPRAVILI PETNJIČANI

0

Petnjica i Berane su i dalje nepodijeljene opštine i poslije druge sjednice arbitražne komisije i predstavnika dvije opštine u Podgorici. Na sjednici je trebalo da se identifikuje predmet podjele, da se utvrdi model na koji način izvršiti podjelu, da se utvrdi nosioce poslova, da se utvrde rokovi aktivnosti kao i datum diobe. Jedino oko čega su se predstavnici opština Berana i Petnjice usaglasili jeste pregled stanja i obaveza koje trebaju da se urade.

Sporan je datum od kojeg se treba započeti dioba imovine, a imovina jeste pokretna i nepokretna, odnosno aktiva i pasiva. Predstavnici opštine Petnjica zagovaraju da to bude datum kada je Petnjica izgubila status opštine, 1957 godine, ali na taj datum ne pristaju predstavnici opštine Berane. Ono što je karakteristično jeste da Beranci nemaju konkretno određen datum, ali iz njihovih stavova da se primijetiti da oni preferiraju da podjela imovine bude od 2008 godine, kada su ujedno i nastali najveći dugovi

„Za nas je potpuno neprihvatljiv stav kolega iz Berana jer su građani Petnjice od 1957. godine doprinosili razvoju opštine Berane. Bez obzira što smo imali tako suprotne stavove, sada je svima mnogo jasnije, prije svega Arbitražnoj komisiji o svim našim problemima. Ovo je sada prilika da članovi komisije formiraju neko novo mišljenje, jer na prvom sastanku to se nije moglo ni očekivati, obzirom da je kompleksa materija i da nijesu bili dovoljno upoznati. Očekujem da će treća sjednica biti ubrzo zakazana i da ćemo na njoj još preciznije imati presjek stanja imovine“, izjavio je za portal Radija Petnjica predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Na drugoj sjednici se uglavnom govorilo o dugovima i oni se kreću u obimu od sedam miliona pa čak devet miliona eura. Raspravljalo se kako su ti dugovi nastali, ali sve je bilo na bazi informacija bez nekih preciznijih i jasnih stavova.

„Ono što je za mene važna činjenica jeste ta da mi ne možemo da prihvatimo dugove koji su nastali i koji nijesu koristili građani naše opštine. Ako je bilo 750 radnika zaposlenih u opštini Berane a veliki dug nastao po osnovi neplaćenih doprinosa i poreza, onda ne možemo dijeliti dug jer je tada radilo samo 19 radnika sa područja naše opštine. Zakon nije jasan u ovom dijelu i svi članovi komisije su svjesni da imamo delikatan zadatak i da nemamo jasan okvir. Nama je ostavljeno, kao članovima komisije, da iznađemo neko rešenje, svjesni da ne možemo svi biti zadovoljeni ali se neki kompromis mora iznaći. Glasanjem se odlučuje pa na osnovu ishoda glasanja će biti donesena i konačna odluka“, zaključio je u svojoj izjavi čelni čovjek opštine Petnjica Samir Agović.

Treća sjednica treba ubrzo da se zakaže i ona po nekom redosledu održavanja, treba da se održi u Petnjici.

DENIS BOŽOVIĆ

PREDRAG LUTOVAC – NALAZIŠTA U BIHORU IZ RIMSKOG PERIODA

Predrag Lutovac, arheolog i kustos Polimskog muzeja iz Berana u emisiiji “Putevi i raskršća” govori o nalazištima iz rimskog perioda.

Na području Polimlja u rimskom periodu su živjeli autarijati, ilirsko pleme. Ako znamo da su Rimljani zauzeli teritoriju Balkana i formirali provinciju Dalmaciju. Sve do trećeg vijeka područje Crne Gore pripada toj provincija, i onda se iz nje izdvaja provincija Prevalis, kao posebna jedinica koja se prostirala od Bokokotorskog zaliva, preko teritorije Nikšića, a ovamo prema nama nije poznata granica. Na osnovu arheoloških istraživanja, sigurni smo da ta granica ide Polimljem, onda na izvorište Ibra, spušta se na Crni Drim i sve do Skadra. Naravno, obuhvata cijeli Bihor i centar provincije je bio u Duklji. Ta provincija traje malo godina zbog svih dešavanja koja su poznata iz istorijskih izvora. Na osnovu onog što već muzej zna, na osnovu rimskih spomenika koje smo našli iz Lušca, Crvenih prla u Andrijevici, pa onda iskopavanja u Budimlji, stvorili smo određenu sliku Polimlja. Kada govorim o Polimlju, Bihor ne može biti izuzet, iz prostog razloga što kada jednom imate vezu u praistoriji, mijenja se demogratska slika, kultura, ali se komunikacije nikada ne mijenjaju. Glavna komunikacija prema centru Balkana je na relaciji Bihor – Polimlje i ona se nikada ne gasi. Nažalost, svedoci smo da glavne komunikacije, danas idu pogrešnim pravcima. Prirodne komunikacije su uvijek najbolje i mi, na osnovu materijala, znamo kuda idu te komunikacije. U Gornjem Polimlju nemamo neki urbani centar, već su Polimlje i Bihor uređeni na specifičan način. Zaslužni rimski vojnici dobijaju određene zemljišne posjede na ovoj teritoriji i oni imaju svoje vile rustike. Njih ima priličan broj do Bijelog Polja, pogotovo Priboj i Prijepolje. Međutim, da bi se branilo to stanovništvo od upada raznih plemena koja se javljaju već od trećeg vijeka, duž Polimlja se podiže jedan niz utvrđenja, gdje se okolno stanovništvo povlači i brani. Taj niz utvrđenja ne postoji u Polimlju, već su pomjerena i javljaju se u pravcu Bihora i Korita. Prvo takvo utvrđenje jeste utvrđenje Tumbalice u Ržanici, pa onda idemo prema Bihoru i tu se javlja sledeće Gradac u Budimlji, i prelazimo preko Police u Bihor gdje ih nema.  Ispod Radmanaca ima jedna kosa gdje postoje temelji utvrđenja iz rimskog perioda i njega nismo imali prilike da proučimo, ali već iznad Šabotića postoji utvrđenje koje smo tehnički snimili. Iznad Muslića, iznad Šehovića i Korita su takođe snimljeni lokaliteti. Od Korita i Đalovića klisure postoji jedan niz utvrđenja koja se pod uglom spuštaju prema Bihoru i Polimlju i štiti kompletna ova teritorija. Ono što je nesporno za teritoriju Petnjice, jeste da je Radmanska klisura i pećina korištena u rimskom periodu. Tamo imamo pećinski otvor monumentalnih razmjera. Pećina je neka vrsta dublje okapine dubine nekih 50 metara, ali ispred imate jedan moćni zid debljine dva i po metra, i na osnovu tragova na pećini znamo da je bila zatvorena jednim zidom visine od 11 do 15 metara. Služila je kao uporište u rimskom vremenu. Unutra smo našli novac Konstatina i jednu krstastu fibulu koja pripada polovini četvrtog vijeka. Tu imamo rimski materijal. Na prostoru Petnjice imamo jednu ili dvije vile rustike, a glavno pribježište u slučaju opasnosti je bila Radmanska klisura, i ono što je strašno zanimljivo jeste da na samom ulazu imamo poprečni zid preko 4.5 metara debljine i to nam govori da je ona bila pregrađena, da je postojala određena brana, da se napravi kaptaža, za vodovod za neko utvređenje koje se nalazilo dolje u ravni u Petnjici, jer mi ništa u vodovodu nijesmo izmislili što Rimljani već nijesu znali u tom vremenu. Ta brana je mogla da služi kao i prva linija odbrane stanovništva koje se sklonilo u Radmansku pećinu i u pećini grad.

 

HUMANITARNI RAD UČENIKA OŠ “MAHMUT ADROVIĆ”

0

Učenici VIII-2 razreda OŠ “Mahmut Adrović” pokrenuli su akciju sakupljanja odjevnih predmeta koje su donirali CHR “Hajrat”, koji će odjeću u okviru svojih svakodnevnih humanitarnih akcija donirati djeci u socijalno ugroženim porodicama. Vođeni savjetima roditelja i nastavnika da je najbogatiji onaj ko daje drugima, učenici su nekoliko dana sakupljali  odjeću i juče je uručili predstavnicima Hajrata u Petnjici.

“Djeca su ovom akcijom pokazala da cijene ljudske vrijednosti i pokazalo se djelotvornim ono što ih učimo u školi, a to je da prije svega budu ljudi na kojima ostaje svijet. U tom smislu ovo je primjer koji pokazuje da za budućnost ne treba da brinemo’’, kazao je razredni starješina Almir Pljakić.

Iz Hajrata su se zahvalili učenicima i kazali da će već narednih dana odjeća biti raspodijeljena djeci u socijalno ugroženim porodicama.

DINO RAČIĆ

PETNJIČKI ŠAHISTI PRVI PUT NA TAKMIČENJU

0

Šahovski klub “Bihor” iz Petnjice u nedelju, 10 april 2016. u Tivtu i igra protiv ŠK “Mimoza” drugo kolo Kupa Crne Gore. Petnjičanima je ovo prvo zvanično takmičenje, jer su kao klub osnovani prije nešto više od mjesec.

“Velika nam je čast i zadovoljstvo da se naš klub, kao najmlađi klub u Crnoj Gori, odmah priključio borbi za pehar Kupa Crne Gore. Naravno, čast nam je što ćemo odmah na startu da odmjerimo snagu sa ekipom koja u svojim redovima ima i dva strana igrača koji imaju jak međunarodni rejting” izjavio je za portal radija Petnjica predsjednik ŠK “Bihor”, Denis Šabotić. Petnjičani su za nedeljni duel prijavali četiri svoja takmičara.

Za Ekipni kup Crne Gore u šahu prijavilo se 15 ekipa tako da se prema raspisu neće igrati prvo kvalifikaciono kolo predviđeno za 03.04. 2016.god.

 

Parovi prvog kola:

1. IBAR Rožaje BUDUĆNOST Podgorica
2. TREBJESA Nikšić NIKŠIĆ Nikšić
3. OMLADINAC  BUDUĆNOST Podgorica ELEKTROPRIVREDA Nikšić
4. BIHOR Petnjica MIMOZA Tivat
5. GAMBIT Berane ROKADA Bijelo Polje
6. ZORA Podgorica CRNOGORAC Cetinje
7. KOTOR Kotor JEDINSTVO Bijelo Polje
8. slobodna MLADOST Nikšić

 

 

 

PUTEVI I RASKRŠĆA – 22. EMISIJA

MIKOVA FIĆA ZA OBNOVU DUHA ZAJEDNIŠTVA U BIHORU

0

Da jugoslovenski duh i dalje živi, pokazuju sitnice koje nas okružuju. Iako su oronule zgrade i škole i zarasla brda na kojima su pioniri urezivali Titovo ime, trag jedne epohe koje se mnogi, koji je pamte, sa sjetom prisjećaju vidi se kroz razne predmete oko nas. Ima i onih koji kažu da su pored razvijene industrije  najveće bogatstvo Jugoslavije bili ljudi. Ljudi koji su živjeli ujedinjeni u različitostima koji nisu previše obraćali pažnju ko je koje vjere, ko je koje nacije, ko je u kojoj partiji. U vaktu kada pomirenje i ideja koja je umrla prije 30 godina traže svoju reinkarnaciju, jer pomirenje je jedini način da se spasimo, pojedinici tu ideju ubijaju najsmrtonosnijim oružjima. No, stari su rekli, ‘’sve puca kad je najtanje, zulum kad je najdeblje’’.
Nego dobro, da se vratim na temu.
Popularni ‘’fića’’ bio je jedan od statusnih simbola Jugoslavije, i kada vidite da ga neko vozi i brine o njemu i razmislite malo bolje zaključićete mnogo o njegovom vlasniku. Prije svega da iako ‘’Juge’’ nema, u nekoliko kvadrata ovog automobila ona i dalje postoji, kao atom od kojeg je napravljena Jugoslavija.
A tih atoma sve je manje i sve su dalji.  Zaključićete i da se radi o čovjeku koji voli i ne dijeli ljude, a to je ono što je ključno, za spas.

Taj je auto bio ono što je bio spaček za Francusku ili Mini Morris za  Britaniju 60-ih. Taj auto simbolizovao je jednu zemlju, jedno društvo, jednu epohu i sistem vrijednosti.

Ako postoji tačan datum kad je umrla Jugoslavija, onda je to 27. jun 1991.godine, a događaj koji se na taj dan dogodio nije bio važan ni politički, ni geostrateški, ni vojno. Ipak, taj događaj simbolički je bio neprocjenjivo važan. Tog dana fiću i Jugoslaviju pregazili su tenkovi i vojne čizme. Simbolično slika koja je tada obišla svijet je tenk koji stoji na ‘’crvenom fići’’. Od tada svi oni koji ga imaju s njim voze otpor malih ljudi, običnog svijeta koji se trudi da se oslobodi iz kandži hobotnice koja se zove ŠOVINIZAM.

Jedinstven primjer fiće u Petnjici posjeduje Miko Rujović. On je svog ljubimca restaurirao, vozi ga u posebnim prilikama, a malo ko će ostati ravnodušan kada prođe pored njega.

“Fića” (“Zastava 600”, “750”, “850”) je automobil koji se izrađivao u Kragujevcu od sredine pedesetih godina 20. vijeka, po licenci italijanskog “Fiata”.

U vrijeme SFRJ “fića” je bio prvo vozilo u većini jugoslovenskih porodica, a do današnjeg dana ostao je simbol motorizacije za mnoge bivše Jugoslovene.

Koristio se i kao službeni automobil tadašnje milicije, i mnogih drugih javnih službi, a godinama je bio jedino vozilo za obuku vozača.

Ostalo je zabiljeleženo da se “fićama” čak igrao i fudbal, dugo je učestvovao je na trkama Nacionalne klase, a ovekovječen je i u istoimenom kultnom filmskom ostvarenju Gorana Markovića. Sa prestankom proizvodnje ovog automobila, okončana je jedna automobilska era u SFRJ.

Možda baš iz Mikove ‘’fiće’’ izleti duh jedinstva i raširi se Bihorom. Duh koji će donijeti ekonomski prosperitet i jedinstvo naroda.

DINO RAČIĆ