Juče je u Petnjici završena 18. i 19. sjednica Skupštine Opštine Petnjica. Odbornici su usvojili prijedlog o ustupanju nepokretnosti na korišćenje. Ovom odlukom su stveni uslovi da Bihorac na privremenom radu u Luksemburgu Edin Medo Latić u narednoj godini, u Petnjici može graditi pogon za preradu drveta. Tako će bihorski briket od naredne godine biti izvozni proizvod a u pogonu će raditi oko 35 radnika.
Petnjički odbornici nisu bili blagonakloni prema izvještaju EPCG o stanju na niskonaponskoj mreži u Bihoru. Kako je većina odbornika potvrdila, struje u opštini Petnjica nestaje češće nego što to piše u izvještaju tehničkog direktora iz beranske elektrodistribucije Bata Obradovića, koji je pročitao izvještaj pred odbornike.
Odbornici DPS-a Mithad Cikotić, Šabo Ćeman, Selvudin Šabotić i Nermina Muratović i SNP-a Zaim Ličina su replicirali i predočili Obradoviću izvještaj koji kaže da se na jednoj liniji ne može priključiti tri aparata, jer već kod priključivanja trećeg “čeljad se po po kući ne vide”.

“Stubovi u Bihoru su vezani za ograde, improvizovani od hrastovog drveća a žice zahrđale”, svjedoče odbornici.

Ritam sjednice poremetila je tačka dnevnog reda o izvještaju o radu osnovnih i srednje škole za prošlu školsku godinu. Odbornik DPS Erol Muratović pitao je direktora petnjičke osnovne škole i odbornika BS Ervina Durakovića zašto djeca u Petnjici ne uče njemači jezik, kako je to slučaj u većini slučajeva u Bihoru.

Nizom replika utvrđeno je da je ipak politika kriva što petnjička djeca nemaju mogućnost da savladaju i taj svjetski jezik.
Nakon pauze Duraković je pitao predsjednika Opštine Petnjica Samira Agovića na koji način je izvršena raspodjela 2.5 km asfalta i po kojem kriterijumu. Izrazio je sumnju, navodeći kao primjer  audio snimak na kojem se čuje da raspodjela asfalta nijesu čista posla, te da je “doktor medicine asfaltolog Erol Muratović davao dijagnozu po partijskoj liniji koje makadamske puteve asfaltom treba liječiti”.
Predsjednik Agović je kazao da se odbornik BS bavi politikanstvom, te da nije vrijeme da se o tome priča zbog specifičnosti sjednice.

Odbornici su odlučili da će budžet za narednu godinu biti usvojen nakon toga što stigne informacija koliko će novca Petnjica dobiti iz egalizacionog fonda i kapitalnog budžeta Crne Gore.

Na sjednici je usvojena odluka o stalnim budžetskim rezervama, usvojeni su izvještaji Centra za kulturu i Komunalnog.

Ni na ovoj sjednici nije izabran glavni administrator Opštine Petnjica.

D.B.

U okviru 19. Redovne sjednice Skupštine Opštine Petnjica u okviru rasprave o Izvještaju o radu osnovnih I srednjih škola na području opštine Petnjica, predsjednik SO Petnjica Adnan Muhović uključio se u raspravu i istakao zadovoljstvo jer je dobio informaciju da dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša neće biti državni praznik.

“Samo da vas obavijestim, s obzirom da I to ima veze sa školstvom, da dan Njegoševog rođenja neće biti državni praznik I želim da podijelim zadovoljstvo sa svima vama koji dijelite mišljenje sa mnom. Upravo sam dobio informaciju da predlog predsjednika Vlade nije prošao’’, kazao je Muhović.

Crnogorska Vlada nedavno  je aktuelizovala izmjene Zakona o državnim praznicima, kojima je predviđeno da 13. novembar, dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, bude državni praznik navodeći kao razlog da je Petar Drugi Petrović Njegoš bio na prijestolu Crne Gore u vrijeme plemenske podijeljenosti, siromaštva, nerazvijenih državnih instituta.

Svojim reformatorskim i vizionarskim duhom, uspio je, kako se navodi, da svoj narod izvede iz mraka Srednjeg vijeka i uspostavi temelje moderne crnogorske države.

Međutim kako je I kazao Muhović, u toku dana stigla je i zvanična potvrda od Vlade da se prijedlog povlači.

O tome je danas predsjednik vlade Duško Marković obavijestio predsjednika parlamenta Ivana Brajovića.

D.R.

https://youtu.be/AR3jGjO3Ozs

Gost jutarnjeg programa Radija Petnjica sjutra od 10:15h biće dobitnik nagrade za najboljeg sportistu u dijaspori za 2016. godinu kik-bokser Denis Šabotić.
Šabotić je sportsku slavu i istorijski rezultat ostvario u ovoj godini tako što je postao prvak Švajcarske u kik boksu WAKO federacija.
Glasanje za sportistu godine u dijaspori organizovao je Radio Petnjica, a Šabotić je od 1030 glasova osvojio 457.
Šabotić se borilačkim vještinama bavi od 16 godine, u karijeri je boksovao 22 puta, uz skor od 17 pobjeda I 5 poraza.
O životnom putu Šabotića od Bihora do Švajcarske, njegovim uspjesima I planovima za budućnost možete slušati sjutra u jutarnjem programu Radija Petnjica od 10:15h.

D.R.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović biće gost Radija Petnjica u petak 30. decembra u 10:15.

Prvi čovjek Petnjice će se u intervjuu osvrnuti na dešavanja u BIhoru koja su obilježila 2016. godinu.

Agović će govoriti i o investicijama, projektima i ostalim važnim stvarima za Petnjicu u narednoj godini.

Pitanja za predsjednika opštine možete slati na naš mejl [email protected] ili na FB stranici Radija Petnjica.

Od ponedeljka 26. decembra 2016.god. SimonVoyages je uveo novu liniju na relaciji Gusinje – Sarajevo.

Uz dosadašnja tri polaska u toku sedmice iz Gusinja za Sarajevo, srijeda, petak i nedelja, autobusi ove kompanije će saobraćati i ponedeljkom kao redovna linija na ovom putnom pravcu.

Kako su saopštili iz ove kompanije portalu radija, bezbjednost i udobnost putnika je na prvom mjestu pa putnici i na ovoj liniji pokriveni sa putničkim osiguranjem.

D.B.

Silvija Karličić,  u ime kompanije Amiprom iz Berana je rekla da je u poslovnom smislu protekla godina bila pozitivna te da isto očekuje i u narednoj.

Šta se najviše kupovalo salonu bijele tehnike Amiproma? 

Firma radi nekih 20-tak godina i vaši slušaoci a to su naši kupci, prepoznaju nas po kvalitetu i usluzi. Nadam se da će naredna godina biti još bolja. U našem salonu ne postoje neka pravila, ali obično se u decembru kupuju televizori. Valjda je to zbog toga što nemaju novca da idu na doček nove godine negdje dalje, pa je dočekaju uz novi televozor. Inače, nekih posebnih pravila kada je kupovanje robe u pitanju, salon bijele tehnike nema. U 2016.godini su se dešavala razno razna čuda pa nikako čudo nije ako sada, na minus deset, prolaze najviše hladnjaci i zamrzivači. Kada bi smo izdvajali brendove koji naši kupci vole, to su Beko, Gorenje što se tiče bijele tehnike, a što se tiče televizora tu su LG, Samsung i Tesla koji kao novi brend se dobro pokazao i jako dobro dobro prolazi. Jedan period je bio zapostavljen Grunding, međutim sada se povratio na velika vrata i dobro se kotira.

Imaju li kupci neka olakšanja pri plaćanju robe?

Kupci kod nas mogu da dobiju veliki izbor rata. Dajemo robu na kredit, dajemo robu sindikatima firmama i dajemo robu na osnovu internih ugovora koje sklapamo sa kupcem. To su privilegije što se tiče kupovine. Kupac je kod nas zaštićen u smislu kvarova kupljene robe. Uvijek stojimo iza kupaca i tu smo da ga zaštitimo. Do sada je bilo tako i to nećemo da promijenimo već ćemo se truditi da to poboljšamo. Situacija takvih ima dosta jer u kraju u kojem živimo dosta je nestabilno snabdijevanje električnom strujom što se odrazi na proizvod koji se kupi. Prinuđeni smo da tu robu nosimo za Podgoricu ili da serviseri izađu na licu mjesta. Do sada smo uvijek kupca zaštitili i uvijek smo izašli u susret i po tome smo prepoznatljivi. Tradicija u Amipromu jesu novogodišnji popusti. Akcenat bih stavila na smart televizore. Nadam se da će kupci da dođu da se uvjere sami šta to nudimo u okviru novogodišnjih propusta. Svim slušaocima Radija Petnjica i svim našim kupcima poželim srećnu Novu godinu i sve najljepše u novoj.

D.B.

Milo Bulatović, menadžer kompanije „Desetka“ u intervjuu za Radio Petnjica sumirao je rezultate poslovanja kompanije.

Vi ste naš parner skoro od početka rada radija. Recite za naše slušaoce ali i čitaoce portala nešto više o firmi.
Firma je osnovana kao trgovinska radnja u periodu 2005. godine, kao mali trgovinski objekat u formi trgovinske radnje. Vremenom se poslovna aktivnost širila, kako asortiman tako i sam objekat poslovanja, da bi smo 2007.godine prešli u dioničarsko društvo sa ograničenom odgovornošću, koji je do tadašnjem asortimanu dodao i salon keramike u kome se kasnije razvio cio naš današnji oblik poslovanja i to je naš prvi stepen poslovanja. U našem poslovanju smo 2009. godine učinili bitan korak, tako što smo kupili poslovni objekat u kojem se i danas nalazimo. U početku je on činio oko 4 000 kvadrata u kojem se nalazi salon keramike, namještaja, elektromaterijal, vodovodni program, sektor alata, zanatska radionacia za izradu stolarije itd. Tada smo dostigli nivo takav da smo morali da radimo i na povaćenju kvaliteta u našem poslovanju, što je značilo da smo morali da povedemo računa na koji način ćemo da prezentiramo svoje proizvode široj javnosti a jedan od načina jeste i saradnja sa vama. Morali smo da proširimo svoje medijsko predstavljanje kupcima. Uticaj medija je uglavom bitan ako se radi o proširenju i uvođenju novih programa kod nas. Bitni su i u prezentaciji sniženja cijena kod nas i doprinose ukupnom poslovanju naše firme.

Mi se bavimo u CG i veleprodajom i distributeri smo određenih proizvoda na teritoriji Crne Gore. Dominantan dio poslovanja čini naš maloprodajni objekat, odnosno ovaj Mega – centar u kojem se nalazimo i u kojem funkcionišemo, u kojem se nalazi i administracija, maloprodajni objekat, veleprodaja. Naravno sve je odvojeno. Naše tržište gravitira prema Beranama, Petnjici, Plavu, Gusinju, Rožajama. Ovaj dio velikoprodaje se konstatno širi i tu tek očekujemo ekspanziju.

Kako ste poslovali u godini za vama, odnosno od početka rada?

Ako bi smo pogledali poslovanje u proteklih desetak godina, postoje periodi našeg pozitivnog poslovanja, sve do perioda globalne finansijske krize koja se odrazila i na naše poslovanje. Tada se osjetilo blagi pad, da bi smo 2014.godine imali dobar rad, ali sve je to rezultat našeg uloženog truda i naš odnos prema kupcu. Nama je cilj da se kupac ispoštuje i da on izađe iz našeg objekta zadovoljan. Došli smo do zaključka da uspjeh u našem poslovanju počiva prevashodno na kvalitetnom pristupu kupcu i adekvatnoj usluzi koju mi treba njemu da pružimo. Naravno tu su i adekvatne cijene i asortiman robe. Kada se sve to sagleda, kao rezultat imamo 2015.godinu koja više nego li uspješna a sve to se potvrdilo i u ovoj godini na izmaku.

Po čemu ste prepoznati?

Ono po čemu smo mi prepoznatljivi jeste program za opremanje kupatila, keramike, vododova i vodovodnog programa, i uglavnom kupuju građani a majstori su sa njim u konsultativnom smislu. Imamo i salon namještaju sa velikim asortimanom.
Na ovom području postoje kompanije koje se bave istim ili sličnim oblikom aktivnosti. Naše poslovanje ne svodi se na konkurentske ratove, spuštanje cijena već naš je prevashodni cilj na adekvatnom poslovanju, adekvatnoj usluzi i korektan odnos ako se radi o robi koja podliježu garanciji. To je ključ uspjeha. Ako nemate dovoljno raznolik asortiman, ako nemate adekvatno dostavljanje robe krajnjem kupcu, onda ne možemo očekivati neko pozitivno poslovanje.

Koliko radnika zapošljavate?
Naš koncept poslovanja sa javnim preduzećima, sa opštinom kao administrativnim centrom se svodi samo na dio naših obaveza prema njima, a to su takse, porezi, ali oni ne mogu bitnije da utiču na obim našeg poslovanja. Mi smo vezani za konačnog potrošača i nama je cilj da on bude ispoštovan i zadovoljan. Trenutno zapošljavamo 51.radnika i svi se trude da ugode svojim kupcima i mušterijama. Nadamo se da smo do sada bili dobri i da će nas iz toga razloga opet posjetiti. Želim da vašim slušaocima a našim vjernim mušterijama poželim srećnu novu godinu. Mi smo sa njima zadovoljni i nadamo se da su i oni sa nama. I nadamo se da iz tog našeg obostranog zadovoljstva će i u idućoj godini biti sa nama.

D.B.

Juče su u Petnjici predstavnici crnogorskog Udruženja malinara predsjednik saveza Vlado Rakočević, predsjednik Upravnog odbora Radmila Bajagić i Radoš Lale Đurišić predsjednik Skupštine udruženja malinara, održali prezentaciju o razvoja malinarstva na sjeveru Crne Gore, a osnovna tema je bila „Strategija razvoja malinarsta u opštini Petnjica“. Opština Petnjica raspolaže izuzetno kvalitetnom zemljom za razvoj malinarstva, a klimatski uslovi su više nego povoljni.

„Veliku zahvalnost dugujemo lokalnoj samoupravi i nadamo se da ćemo nastaviti ovu našu saradnju“, istakao je za portal Radija Petnjica Radoš Lale Đurišić.

„Posebno nam je drago što smo svjedoci da ima dosta mladih koji su zainteresovani za ovaj posao. Naš osnovni zadatak je da napravimo procjenu o broju zainteresovanih kao i to da saznamo sa kolikim površinama zemljišta raspolažemo koje može da bude pod malinom. Utvrđivanjem površine raspoloživog zemljišta znaćemo tačno o kolikom broju sadnica malina se radi. Prije nego što smo danas došli na ovaj sastanak, obavili smo razgovor sa predstavnicama lokalne samouprave i našli smo kompromisno rešenje. Agrobudžetom je predviđeno i zahtijeva površinu od 30 ari odnosno 3000 sadnica, napravili smo dogovor da se uradi povraćaj sredstava od strane Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 50% a opštine 25%, dok preostalih 25% troškova snosi poljoprivredni proizvođač“, izjavio je Đurišić dodajući da na osnovu negativnog iskustva da je sve ono što se ne plati ne zna da se cijeni. „Bilo je situacija gdje su ljudi dobijali besplatno sadni materijal, ali se prema njemu nisu domaćinski odnosili“, kaže on.
Finansijska računica u ovom slučaju je sledeća: na parceli od 30 ari zasadi se 3000 sadnog materijala maline čija je vrijednost 1 500 eura. Taj novac poljoprivredni proizvođač sam objezbjeđuje i to je početna faza. Od 1 500 eura 50% ili 750 eura refundira Ministarstvo poljoprivrede, 25% ili 375 eura refundira opština, a preostalih 375 eura odnosno 25% ostaje na teret poljoprivrednog proizvođača. Ako se radi o prolećnoj sadnji Ministarstvo poljoprivrede do decembra mjeseca tekuće godine vraća 50% uloženih sredstava, a ako se radi o jesenjoj sadnji ministarstvo subvencira 50% do aprila naredne godine.

„Jedna sadnica košta 0,50 eura. Ono sa čime možemo da se pohvalimo to je sa 100% kvalitetnim matičnjakom čiji početni zasad potiče iz Švajcarske i radi se o prvoj reprodukciji. Veliki je problem svuda sa kvalitetnim sadnim materijalom, a kvalitetni sadni materijal nikad nije skup“, tvrdi Đurišić.
Priča o plantažnom uzgoju maline započela je još u aprilu mjesecu i ovaj projekat je trebao da se sprovede u saradnji sa turskom vladinom organizacijom- TIKA. Međutim, zbog političke situacije u Turskoj kao i promjena koordinatora ove organizacije za Crnu Goru taj projekat je na stand by u narednih 3-4 mjeseca. S obzirom na to da se radi o tzv. „mrtvoj sezoni“ i da se ne bi gubilo vrijeme, ljudi iz Udruženja malinara Crne Gore u saradnji sa lokalnom samoupravom su organizovali današnji okrugli sto kako bi izvršili potrebne predradnje da iskoriste nekih od Evropskih fondova za apliciranje u želji da se ne propusti prolećna sadna sezona. Konkretan zadatak predstavnika malinara jeste edukacija zainteresovanih proizvođača maline u zimskom periodu kako bi prolećnu sadnju dočekali osposobljeni i edukovani za bavljenjem ove poljoprivredne djelatnosti. Svi zainteresovani budući malinari sa područja Petnjice mogu da se obrate predstavnicima lokalne samouprave.

DENIS BOŽOVIĆ

1 of 4