PETNJICA: U RADMANICIMA TAKMIČENJE U BACANJU TELEFONA U DALJ

0

Vlasnik servisa za mobilne telefone Semir Semko Ličina najavio je da su u toku pripreme za prvo takmičenje u bacanju mobilnih telefona u dalj kao i roštiljijade i to u selu odakle je on, odnosno na lokaciji ranije poznatoj po održavanju turnira u malom fudbalu, “Sinčev laz”. ”

“Svi zainteresovani se mogu javiti na broj telefona 069 84 87 07 i to na viber aplikaciji ili na mom FB nalogu. Takmičenje će se održati u Radmancima na “Sinčevom lazu” odakle se vidi cijelo Radmance i mnoga druga mjesta. Za pobjednike, to jest za prvo, drugo i treće mjesto biće obezbijeđene skromne nagrade. Telefone za bacanje u dalj ću obezbijediti ja”, rekao je Ličina. On je poziv učesnicima i zainteresovanim objavio na svom FB profilu.

S.R.

EROL MURATOVIĆ: MUHOVIĆ OD SEBE PRAVI ŽRTVU, A DURAKOVIĆ OD ŠKOLE POLITIČKU BAZU BS-a

26

VD predsjednika SO Petnjica Erol Muratović je za Radio Petnjica rekao da je Adnan Muhović sa mjesta predsjednika SO smijenjen, prije svega zato što je svojim činjenjem ili nečinjenjem unizio instituciju petnjičkog parlamenta i zato što mu se cijeli radni dan svodio na vrijeđanje predsjednika opštine Samira Agovića i odbornika SO Petnjica.
“Smijenjen je takođe i zbog toga što je zapaljivim izjavama podgrijavao nacionalnu netrpeljivost i ugrožavao stabilnost i mir. Pokušava se zamjenom teza imputirati odbornicima SO Petnjica da su Muhovića smijenili kako bi odbranili Njegoša. Na taj način, Muhović pokušava da animira Bihorce na nacionalnu koheziju i da sebe predstavi kao borca za prava Bošnjaka, što je totalna neistina i iskrivljena slika. On od sebe, silu na sramotu, pravi žrtvu, što je takođe nonsens”, rekao je Muratović za Radio Petnjica.
On je dodao da su procedure na sjednici, kada je smijenjen Muhović, u skladu sa zakonom i poslovnikom SO Petnjica, te da najavljena tužba Upravnom sudu nimalo ne brine nikoga.
Muratović tvrdi da su neki odbornici BS na pomenutoj sjednici imali plan da izazovu incidente kako bi uslovili prekid zasijedanja i tako doprinijeli da Muhović ostane na toj funkciji. VD predsjednika SO Petnjica kaže da svi građani Bihora, ali i ostatka Crne Gore čuli i vidjeli koliko je uvreda upućeno od strane nekih odbornika BS na njegov i na račun predsjednika opštine Samira Agovića.
Muarović je posebno naglasio ponašanje VD direktora OŠ Mahmut Adrović, Ervina Durakovića koji je, kako kaže, prednjačio u vrijeđanju i provokacijama.
“To nije priličilo nikom, a posebno ne jednom direktoru obrazovno – vaspitne ustanove. Valjda je sa takve funkcije trebao da bude uzor djeci u školi na koji način se vodi rasprava i dijalg”, ogročeno kaže Muratović.
On tvrdi da je ponašanjem na sjednici pokazao djeci da je daleko od uzora koji bi trebao da bude.
“Treba navesti samo nekoliko činjenica, lako provjerljivih, a u vezi sa djelovanjem Durakovića, kojem smeta moje učešće u školskom odboru, škole gdje je on direktor. naime, Agović i ja smo, kao članovi školskog odbora, inicirali uvođenje izučavanja njemačkog jezika, jer se na području opštine Petnjica još izučava ruski jezik, koji po mom i mišljenju mnogih građana nema nikakvu upotrebnu vrijednost za učenike sa ovog područja. Kao rezultat inicijative, prijavio se i profesor njemačkog jezika iz Berana, a inicijativu su prihvatile osnovne škole u Trpezima, Vrbici i Tucanjama, gdje su i počeli časovi njemačkog u školskoj 2016/2017 godine”, saopštio je Muratović.
On je podsjetio da je Duraković, na odborničko pitanje zašto u OŠ “Mahmut Adrović” nije uveden njemački jezik, odgovorio da je to zbog toga što je inicijativa potekla od ljudi iz DPS-a.
“Osim što je Duraković oštetio cijelu jednu generaciju sa uskraćivanjem znanja njemačkog jezika, u OŠ Mahmut Adrović ponašao na skupštinskim sjednicama kao osoba kojoj ni na koji način ne priliči da radi u centralnoj vaspitno obrazovnoj ustanovi, a nikako da njome rukovodi. Sprovodio je u školi svoje političke ciljeve, dozvolio njeno ruiniranje, uzurpirao opštinsko zemljište za izgradnju kuće, a kao intelektualac nije ni jednim svojim gestom doprinio razvoju opštine Petnjica”, tvrdi Muratović
On je takođe dodao da je školska zgrada, od kada je Duraković na poziciji v.d. direktora, značajno ruinirana i da je školsko dvorište tokom cijele zime bilo okovano ledom, iako se, kaže on, šljaka koje ima pored zgrade, mogla posuti po ledu čime bi se značajno mogla otkloniti opasnost za đake i profesore od povreda.
Osvrćući se na optužbe o konfliktu interesa vd predsjednik SO Petnjica je rekao više od dvije trećine zarade dobija iz Opšte bolnice u Bijelom Polju.
“U Zdravstvenoj stanici Petnjica angažovan sam kao pripravni ljekar od 21 – 6 časova. To podrazumijeva da dolazim po pozivu medicinskog tehničara, samo za hitne slučajeve. Svako veče sam boravio u zgradi zdravstvene stanice, izuzev kada sam bio dežuran u matičnoj ustanovi I to za cijenu od maksimalnih 40 prekovremenih sati, kako to nalaže zakon. U prevodu to je naknada za 20 opserviranih pacijenta mjesečno. U prosjeku sam mjesečno pregledao i do 300 pacijenata, a sve u cilju što bolje zdravstvene zaštite u našoj opštini. Takođe sam svojim zalaganjem za zdravstvenu stanicu Petnjica obezbijedio defibrillator, aparat za reanimaciju (oživaljavanje). Svojim angažmanom sam dao svoj maksimalni doprinos u unapređenju zdravstvene zaštite i školstva u opštini Petnjica” zaključio je dr Erol Muratović VD predsjednik SO Petnjica.

S.R.

SELVIN ŠABOTIĆ DONIRA 33 RAČUNARA ZA PETNJIČKE ŠKOLE, NVO I INSTITUCIJE

0

U narednih 15 dana u Petnjicu će iz Luksemburga stići donacija od 33 računara, koje je za petnjičke institucije, škole i NVO obezbijedio Selvin Seka Šabotić. Šabotić je porijeklom iz bihorskog sela Dobrodole a živi i radi u Luksemburgu. Šabotić se sticajem okolnosti prijavio na aukciju za otkup računara koje je prodavala škola u kojoj radi. Računari su novije generacije, te će od velike koristi biti bihorskim učenicima, pogotovo onima iz područnih udaljenih odeljenja, kao što su Ponor, Dobrodole, Azane, kako bi se djeca u ranom uzrastu informatički obrazovala.

„Iako živim i radim u Luksemburgu ne zaboravljam svoj kraj i u toku sam sa aktuelnim zbivanjima u našoj novoformiranoj opštini kojoj je svakako potrebna pomoć dijaspore,kako bi se razvila u svim segmentima društva. Obrazovanje naše omladine je prioritet jer školovan kadar doprinijeće da se mala sredina kao što je Petnjica što prije razvija i ide u korak sa evropskim standardima. Takođe nadam se da će donacija računara institucijama i nevladinim organizacijama na neki način olakšati I unaprijediti njihov rad. Ovo treba da bude primjer svim našim ljudima koji su uspješni u svojim djelatnostima kako u Petnjici tako i u inostranstvu da ulažu u svoj kraj, jer ma koliko bili daleko od svog zavičaja Bihor je naš dom kojem se rado vraćamo”,kazao je za portal Radija Petnjica Selvin Šabotić.

U vremenu kada su moderne tehnologije sastavni dio svakog segmenta našeg života ovakva donacija značiće mnogo najmlađima, jer poznavanje rada na računaru je danas u domenu elementarne pismenosti. Ova donacija omogućiće većini učenika da kroz interaktivne oblike nastave usvajaju nova znanja i prethodno stečena primjenjuju u praktičnom radu i učiniti ih konkurentnim za tržište.
Računari će biti dopremljeni u Radio Petnjica odakle će biti raspodijeljeni školama, institucijama I nevladinim organizacijama.

D.R.

KO TO TAMO PALI ŠUME I LIVADE?

0

Proljeće i visoke dnevne temperature iznad 20 stepeni Celzijusa donijele su u Bihor stare, dobro poznate probleme, požare. Baš kada se činilo da smo naučili lekciju od prošle godine kada se Bihor borio sa požarima skoro mjesec i kada je pričinjena ogromna materijalna šteta na šumskim rezervatima i privatnim objektima, stari običaj da nesavjesno palimo sve što gorjeti može se nastavlja.
Tako se na svim krajevima Bihora mogu vidjeti požari, a prekjuče je najkritičnije bilo na potezu između Paljuha prema Barama i Tucanjama, gdje raste listopadna šuma, kada je požar prijetio da ugrozi kuće u Barama.

Kako je kazao izvor Radija Petnjica, požar se javio ptrekjuče u popodnevnim satima nedaleko od Paljuha, te da nema informacija da je od bilo kuda dolazilo vatrogasno vozilo, te da požar na ovom potezu tada još nije bio ugašen.
I pored velikog broja požara nadležne institucije se još ne oglašavaju da bi Petnjica mogla dobiti specijalizivano vozilo za gašenje požara, a prošlo je tačno godinu dana otkako su Bihor zahvatili nezapamćeni požari.
D.R.

SAHRANA REŠA RASTODERA SJUTRA U 15 ČASOVA

1

Juče je u 55. godini umro moj prijatelj i rođak Rešid Rešo Rastoder. Iznenada, tiho i bez pompe, taman onako kako je i živio.

Pustio me je u njegov svijet još dok smo bili dječaci i dok smo jurcali za loptom na Ledinama.

Naučio me je da razgovaramo rukama, očima i osmjehom.

Naučio me je mnogo toga, a da to do danas nijesam znao.

Dženaza (sahrana) je sjutra na groblju u Radmancima u 15 časova.

SAMIR RASTODER

 

PORODICA BERIŠA: OD KOSOVA DO NJEMAČKE NAJBOLJI SU LJUDI IZ PETNJICE

0

U rješavanje problema sedmočlane porodice Beriša, koja po povratku iz Njemačke nije imala krov nad glavom, uključila se opština I veliki broj građana Petnjice. Lokalna uprava u saradnji sa Bekimom Novalićem, smjetila je porodicu Beriša u prostoriju bivše zgrade zemljoradničke zadruge „Petnjica“. Bekim Novalić je obezbijedio i šporet na drva, a lokalna uprava finansirala je adaptaciju mokrog čvora. Spisak dobrih ljudi koji su pomogli ovoj romskoj porodici nastavlja se sa Bećom Šabotićem iz dijaspore, koji je donirao krevet I posteljinu.
Odmah nakon dolaska, prema riječima Suade Beriša, majke petoro djece, prva je pritekla u pomoć Sadeta Muratović, a potom i Eldar Tiganj, vlasnik firme „Tref”.
“Hvala svim petnjičanima, hvala im što nas nijesu zaboravili. Mi smo ovdje boravili nekih 17 godina. Nakon dvije godine odstustva, prvi dan dolaska, odmah su svi priskočili i pomogli. Od supruge Kema Muratovića, gospođe Sadete, koja nam je obezbijedila posteljinu, pa Eldar Tiganj koji nam je obezbijedio paket sa hranom i osnovnim potrepštinama. Nas svi znaju kao vrijedne i dobre ljude koji hoće da rade i od svog rada da žive. Ja sam odmah troje djece upisala u osnovnu školu jer želim da djeca uče. Ovdje, među ovim dobrim ljudima se osjećamo prijatno i ne želimo nigdje više da idemo, ovdje ostajemo“, kazala je Suada za portal radija.
Da je tako, potvrđuje i glava porodice, Miftar Beriša.
„Mi ne želimo da idemo bilo gdje iz Petnjice. Bili smo svuda, od Kosova do Njemačke, i najbolje nam je u Petnjici. Ne želimo da idemo iz Petnjice, želimo ovdje da živimo“, kazao je Beriša.
Predsjednik opštine, Samir Agović, kaže da se intenzivno radi na pronalaženju dugotrajnog rješenja za smještaj porodice Beriša.
“Opština Petnjica će u susret Danu Roma, nastaviti sve aktivnosti kako bi pomogli ove građane jer se nadam da smo svi društveno odgovorni. Vjerujem da ova porodica sada ima lakše noći i bolje dane i ono što je veoma važno to je da smo sa direktorom škole dogovorili da se djeca vrate u škole. Nama u lokalnoj upravi, kao i svim građanima je posebno drago da porodica Beriša želi isključivo da bude u Petnjici, a sve je to zbog poštovanja od strane naših ljudi dok su bili ranije ovdje“, kazao je Agović za portal radija.
Prema pouzdanim informacijama, još jedna višečlana porodica je na putu iz Njemačke prema Petnjici, jer nijesu u mogućnosti da se vrate na Kosovo.

DENIS BOŽOVIĆ

SKENDEROVIĆ PREDSJEDNIK MLADIH SOCIJALISTA LUKSEMBURGA

1

U nedjelju 19. marta mladi socijalisti Luksemburga, Jungsozialisten (JSL) održali su kongres na kojem je za predsjednika mladih reizabran Džemil Džimi Skenderović. Za razliku od prošlogodišnjeg kongresa, kada je imao 90 posto podrške svojih kolega, Džimija su ove godine omladinci iz njegove partije stopostotno podržali.
Na kongresu mladih socijalista izglasan je i program od 10. tačaka, pa će se tako mladi socijalisti na čelu sa Džimijem zalagati za za reformu obrazovanja, kao i za smanjenje legalnog radnog vremena koje je sada 40 sati nedeljno, pri čemu ne bi bile smanjivanje plate.
Kongres mladih socijalista Luksemburga održava se svake godine, a Džemil pored toga što obavlja funkciju predsjednik mladih je i član predsjedništva socijalističko-radničke partije (LSAP), kao i kandidat za odbornika u komuni Rumelanž (Rumelange).
Skenderović je porijeklom iz bihorskog sela Trpezi, rođen je u Rožajama, a njegovi roditelji su odselili za Luksemburg kada je Džemil imao osam godina. Magistrirao je ekonomiju u Francuskoj, a trenutno radi u Ministarstvu održivog razvoja I infrastrukture u Luksemburgu.
Partija čiju mladost predvodi Skenderović je druga najjača partija u Luksemburgu, koja ima 13 od 60 poslanika u Parlamentu Luksemburga.LSAP je takođe i dio luksemburške Vlade Bettel-Schneider. LSAP je partija sa elementima demokratsko socijalističke ideje, sa akcentom na prava radnika. Socijalističko-radnička partija Luksemburga je najjača na jugu države gdje se i nalazi grad Rumelanž, gdje je Skenderović kandidat za odbornika.

DINO RAČIĆ

UAAAAAAAAAA PROTIV NACIONALNIH ROVOVA

4

Ne znam za vas, ali mene su juče najviše pogodili rezultati analize istraživanja “Otpornost mladih na radikalna i ekstremna ponašanja u Crnoj Gori”, koje su sproveli Forum MNE i agencija DeFacto, a koji kažu da mladi ljudi u CG nikako ne bi da se ožene ili udaju za nekog ko je druge vjere, nacionalnosti!? I pri tome većina njih misli kako je potpuno opravdano koristiti silu u odbrani svoje vjere!!!!

Kakva idiotska i realna slika crnogorske, bošnjačke, muslimanske, hrvatske, albanske, romske, egipćanske, aškalijske, goranske ili neke druge stvarnosti. Samo da ne zaboravim nekoga da me ne bi optužili za kolaboraciju sa mračnim silama DPS -a, Mila Đukanovića, Zukorlića, Vatikana, Rusije, CIA ili, ne daj bože neke anticivilizacijske sile iz Sirije bliske ISIL-u.  Ili još gore da mi zamjeri “oslobodilački” DF ili prokunu majke sa “Trga majki” ispred Skupštine CG. Ne daj bože!

Neka ih tamo. Imam ja svoje dvorište i svoje muke.

Zapravo, ljudi moram da vam priznam, najviše me začudilo, pogodilo, prenerazilo, zateklo…. to što skoro niko nije primijetio skandalozne rezultate analize odnosno to što niko ne vidi opasnost ovakvog zakopavanja u nacionalne rovove .

Benevolentnost, tupost, nezainteresovanost takozvanih progresivnih (normalnih) snaga je najveći poraz još od Merkala, Srebrenice, Mostara, Vukovara…..

Kada mi koji promišljamo stvarnost van uskih političko-religijsko-nacionalnih regula ostanemo nijemi na ovakve znakove, onda se vrijeme apokalipse bliži nevjerovatnom brzinom i plašim se da će, ako ne dignemo glas i upozorimo, uskoro biti kasno za razum.

Ja se plašim, i u tom strahu očajno želim da budem sam, jer mi se čini da, ako sam sam onda je to samo umišljaj i prevelika senzibilnost. U suprotnom, Crna Gora je pred bosanskom dramom, koju malo ko vidi.

Moglo bi doći kao cunami, a triježnjenje bi bilo bolno.

SAMIR RASTODER

 

 

 

 

 

 

UZAJAMNA PODRŠKA: MUHOVIĆ I ŠAHMANOVIĆ U PETNJICI

0

Predsjednik opštine Plav Orhan Šahmanović danas je boravio u Petnjici u neformalnoj posjeti kolegama iz Bošnjačke stranke. Čelnici i članovi petnjičkog odobra Bošnjačke stranke ugostili su, nedavno osuđenog člana BS i sa njim razgovarali u poznatom restoranu “Merak”.

Kako tvrdi neimenovani izvor iz BS, Šahmanović je došao da podrži partijske kolege nakon nedavnog smjenjivanja prvog čovjeka BS Petnjice Adnana Muhovića sa mjesta predsjednika SO Petnjica.

“Uzajamna podrška. Samo to”, kratko je odgovorio izvor.

Susret je pobudio pažnju petnjičke javnosti jer su Muhović i Šahmanović u posljednje vrijeme medijski eksponirani zbog tvrdih stavova koje zastupaju.

S.R.

ZABRINJAVAJUĆI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: MLADI BEZ TOLERANCIJE ZA DRUGE NACIONALNOSTI

1

Mladi u Crnoj Gori su previše izloženi politici, a pod uticajem sredine i roditelja, često i netolerantni prema osobama druge nacionalnosti. Nemaju problem da se zabavljaju sa ljudima druge vjere do punoljetstva, ali bi za bračnog druga ipak tražili nekog “sličnog sebi”.

To su pokazali rezultati istraživanja “Otpornost mladih na radikalna i ekstremna ponašanja u Crnoj Gori”, koje su Forum MNE i Agencija DeFacto sa srednjoškolcima sproveli u Plavu, Rožajama, Beranama, Ulcinju, Herceg Novom, Nikšiću i Podgorici.

Cilj istraživanja bio je da se utvrdi šta utiče na socijalizaciju mladih, koliko su tolerantni prema različitosti, da li su skloni nasilju, koliko su religiozni i kakav je njihov odnos prema drugim religijama.

“Da mi bude djevojka nije problem, ne da mi dođe u kuću“, kaže jedan od ispitanika iz Ulcinja na pitanje o spremnosti da stupi u brak sa osobom druge vjere.

Srednjoškolac iz Plava odgovara da mu vjera ne dozvoljava da se zabavlja sa ljudima druge vjere. Beranski đaci odgovaraju slično.

“Kad budem razmišljala o daljem životu, tad bih nekako da taj neko bude iz moje vjere. Ovako neobavezno nešto, zašto da ne“, „Mislim da je to svejedno. Muškarcima je lakše svakako. Kad se žena uda za nekoga druge vjere, očekuje se da se promijeni“, „Ja sam recimo hrišćanka, on je muslimanske vjerospovijesti – njegovi roditelji će vući na to…“ Djevojka iz Podgorice kaže da samo ne bi voljela da, ukoliko se uda za nekog druge vjere, promijeni svoju.

Mladi se, pokazalo je istraživanje, nerado zabavljaju i sa Romima.

“Niko ne bi bio sa njima zbog društva jer bi pričali okolo – vidi on izlazi sa Cigankom”, obrazlaže svoj stav jedan ispitanik iz Ulcinja.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da, kada je u pitanju odabir bračnih drugova, roditelji nerijetko imaju veliki uticaj nad djecom.

Roditelji i, dodatno, sredina su, pokazuje istraživanje, razlog i jer se neki mladi ljudi distanciraju od nacionalnih kategorija kojima sami ne pripadaju.

“Postoje ljudi druge nacionalnosti koje baš ne mogu da podnesem i sa njima ne bih mogla da se gledam, a kamoli komuniciram. Ali to je ne zbog toga što ja znam nešto previše o njima, neku istoriju – nego jednostavno jer sam u takvoj sredini odrasla, gdje niko ne može da podnese Hrvate, Albance… Na samu pomisao na njih, meni se nešto smuči“, priznaje jedna od učesnica.

Autori istraživanja navode da se kod srednjoškolaca čak osjeća i jedan vid nacionalne ostrašćenosti, “koja je jasno formirana u ranom djetinjstvu posredstvom vaspitanja u krugu porodice, a odobravana je u kontekstu sredine u kojoj žive”.

“Mrzimo Hrvate zbog ratova koji su bili”, kazao je jedan od ispitanika.

Srednjoškolci koji su učestvovali u istraživanju dodaji i da “djeca već od malih nogu slušaju takve priče”.

“Već od malih nogu ih uče nacionalnosti i to je jedna velika greška”, kaže učenik iz Berana.

Na pitanje da li bi lično iskustvo u vidu upoznavanja osobe druge nacionalnosti uticalo na promjenu njihovog stava, jedan od učenika iz Berana kaže da bi prema konkretnoj osobi, ali ne i prema naciji.

Mladi su da bi odbranili porodicu ili sebe spremni na nasilje. Radije to čine verbalno, nego fizički, ali su, postavljeni u određene situacije, tokom ispitivanja pokazivali i prilično radikalne stavove. Gotovo svi ispitanici iz Podgorice su saglasni da je nasilje opravdano u službi odbrane vjere. Težina stavova ide do toga da nekoga „treba upucati“ ako vrijeđa drugu vjeru.

Tek nekoliko učesnika, navode u istraživanju, smatra da nasilje nije opravdano kada treba odbraniti vjeru, pa tako jedan učesnika fokus grupe u Ulcinju jedini u svojoj grupi navodi da „vjera kaže da treba da volimo jedni druge“.
Autori istraživanja navode da su po pitanju zaštite vjere najrigorozniji đaci iz Podgorice, Nikšića i Berana, jer su, kako to objašnjava jedan od nikšićkih učenika “ljudi dosta osjetljivi na vjeru“.

Istraživanjem Foruma MNE i DeFacto agencije obuhvaćena je i tema vjerske tolerancije, odnosno religioznosti, vjerske tolerancije i ekstremnih ponašanja.

Iako se vide kao pripadnici određenih religija, među mladima je malo onih koji suštinski praktikuju vjeru, odlaze u crkvu ili džamiju.

Njihova religioznost se, po sopstvenom priznanju, ogleda uglavnom u obilježavanju „slava, Božića, Bajrama, Uskrsa…“. Ostalo smatraju na neki način „demode“, “ipak je ovo 21. vijek“.

U obavljanju vjerskih obreda, kako navode, veliki uticaj na njih od ranog djetinjstva vrše roditelji. Kažu da ima i onih koji pretjeruju u tome.

Danas ljudi, kaže jedan učesnik iz Berana, “više bježe vjeri, pokušavajući da nađu sebe u nekom religioznom smislu i da misle da će tako više postići u društvu“. Drugi đak iz istog grada navodi da „ljudi pokušavaju da budu u vjeri, iako stvarno ne vjeruju u to – to je neka bolest“.

Stepen vjerske tolerancije srednjoškolaca je, navode autori istraživanja, nerijetko vezan za specifičnosti sredine iz koje dolaze.

Mladi poistovjećivanje vjerskog i nacionalnog identiteta smatraju problemom i kažu da je razlog tome politika „koja se umiješala u svaku sferu života“. Kao glavne razloge zbog kojeg ljudi prave razlike između pripadnika različitih konfesija, učenici navode ljubomoru, nepoštovanje ili same karaktere ljudi koji uvijek „hoće da huškaju“… Kako bi razumjeli i prevazišli različitosti, mladi predlažu više okupljanja, predavanja kroz koja će učiti da su svi ljudi jednaki, radionice u kojima učestvuju pripadnici različitih vjera i socijalnih kategorija…

Plavski maturanti znaju u kojoj garaži se okupljaju vehabije

Istraživanje pokazuje da učenici srednjih škola, pogotovo na sjeveru Crne Gore, vrlo dobro poznaju detalje koji se tiču primjera ekstremnog praktikovanja religije, ali tu pojavu ignorišu i ne pokazuju inicijativu za njeno suzbijanje.
Upitani da opišu o kakvim se profilima radi, jasno identifikuju vehabije i govore da „oni idu tamo i ratuju za njih, svašta rade, pa dolaze ovamo i šire taj esktremizam”.

Komentari ispitanika prema vehabijama su negativni, oni ih osuđuju i poistovjećuju tu kategoriju sa psihičkim poremećajima. Neki učesnici spekulišu i da je ponašanje ekstremista novčano motivisano.

“Ja sam čuo da je njima to plaćeno, znaš koje pare…”, „Čuo sam da je do dužine brade, što je duža brada više para“, „Vehabije kojima su žene pokrivene, a to je u većini slučajeva, primaju novac. Ako pogine taj čovjek tamo na tom bojištu onda njegova porodica ima neko osiguranje“…

Poražavajuće je, navode autori istraživanja, što mladi vjeruju da bi se i pripadnici drugih vjeroispovijesti priključili ekstremnim grupama.

Tako jedan učenik iz Berana, pravoslavne vjeroispovijesti, smatra da bi „naš narod to isto uradio, da se recimo to (rat) desi u Srbiji – mislim da bi se naši ljudi isto regrutovali“.

Plavski maturanti navode da znaju da u gradu postoji garaža gdje se okupljaju vehabije i kako se služe drugačijim verzijama Kurana.

Na pitanje da li su ikad pokušali da dođu do tih materijala i vide o čemu je riječ, pokazuju dozu sujevjerja i straha.

“Ja sam htjela, ali su mi rekli da ako pročitam, okrenuću se na njihovu stranu“, kaže ispitanica iz Plava.

Srednjoškolci u Podgorici, Ulcinju, Nikšiću i Herceg Novom nisu pretjerano informisani o temama kao što su islamofobija, ili djelovanje ISIS-a, niti su posebno zainteresovani za to.

Većina predstavnika društvenih i vjerskih zajednica ne negira zastupljenost ekstremnih vjerskih stavova kod mladih, ali su saglasni da zvanične vjerske zajednice u Crnoj Gori ne inspirišu i ne utiču na takva ponašanja.

Navode da je „Crna Gora najsekularnija od svih susjednih država“, da među crnogorskim imamima nema radikalnih, te da u svim vjerskim zajednicama postoji problem na nivou komunikacije sa državom.

“Stiče se utisak da se aktivnosti po pitanju smanjenja radikalizma i vjerskih ekstremizama ne vrše koordinirano i planski“, navode autori istraživanja.

Iz Foruma MNE podsjećaju da je Crna Gora izradila strategiju o suzbijanju vjerskog ekstremizma za period 2016-2020, ali da ni ta organizacija ni DeFacto u više navrata nisu uspjeli da stupe u kontakt sa nadležnima za implementaciju.

Politika je prisutna u svim sferama crnogorskog društva i to se, prema mišljenju srednjoškolaca, reflektuje na živote mladih – na njihove stavove, vrijednosti, način funkcionisanja, sistem obrazovanja.

Da je uticaj politike na sredinu prevelik, saglasni su i iz građanskog sektora, koji je učestvovao u istraživanju.

Oni navode da je to posebno bilo očigledno tokom predizborne političke kampanje u oktobru, koju smatraju preagresivnom.

“Uključiš Youtube da gledaš nešto, odma’ iskoči spot”, kaže jedan od anketiranih srednjoškolaca.

Politika je pristutna i u školskim klupama, gdje mladi često vode političke diskusije.

Jedna od sagovornica u istraživanju koja se bavi vršnjačkom edukacijom ističe da postoje mladi ljudi koji su politički opredijeljeni, a njihove diskusije na tu temu pokazuju da su skloni da raspravljaju o vrijednostima, ali i da se nadmeću među sobom.

“Politika kao tema, vlast protiv opozicije: To je njima način da se takmiče, kao Đoković vs Nadal ili Partizan vs Zvezda“. Istraživanje je sprovedeno uz podršku Direktorata za mlade Ministarstva sporta. Dosad su objavljeni samo djelovi istraživanja, a Forum MNE i DeFacto će kompletan dokument objaviti tokom naredenih desetak dana.