SIMOVIĆ ZA RADIO PETNJICA: BLIZU SMO POKRETANJA NOVOG POGONA ZA TEKSTILNU INDUSTRIJU U PETNJICI


Do Petnjice ste došli ne tako sjajnim putevima, zapravo nikakvim. Osim puteva, kako vam se dopala situacija koju ste zatekli u Petnjici?

 Kao i uvijek, tako se i danas radujem dolasku u Petnjici, radujem se susretu sa vrijednim domaćinima i odgovornom i posvećenom lokalnom samoupravom, susretu sa prvim domaćinom Petnjice i njegovim saradnicima. Ovaj moj današnji obilazak je uslijedio nakon posjete premijera Markovića i našeg dogovora da tragom njegovog obećanja ja danas budem ovdje kako bi dalje razradili sve ono što je neophodno kako bi unaprijedili kvalitet života građana Petnjice.

Primjetimo da je ova moja posjeta prvog dana Razmazanskog posta, što ima svoju simboliku i zato koristim priliku da slušaocima radija i svima koji poste čestitam ramazanske dane i sveti mjesec. Uvjeren sam da će i ovaj mjesec biti mjesec kada će se dograđivati univerzalne vrijednosti koje odlikuju ovaj sveti mjesec a to su: mir, dobrota, solidarnost i saosjećanja, potreba stvaranja pravednijeg društva i društva u kojem se kvalitetnije živi. U ovom mjesecu treba jačati i duh zajedništva i suživota po čemu je i prepoznat petnjički i bihorski kraj ali i cijela Crna Gora. I u ovom svetom mjesecu treba pomenuti sve te vrijednosti i pozvati sve nas da doprinosimo sa svih svojih pozicija daljem razvoju tih univerzalnih vrijednosti pa mi je posebno drago što smo ovaj dijalog upravo imali u današnjem danu.

Utisci mojeg boravka ovdje su veoma pozitivni. Drago mi je što sam se našao i porazgovarao sa ljudima sa kojima sam se mnogo puta družio i sa kojima smo i ranije razgovarali o veoma značajnim projektima, realizujući važne infrastrukturne projekte-brojne seoske puteve, vodovode…Ohrabren sam danas određenim iskoracima koji su ovdje evidentni. Prije svega mislim na jačanje konkurentnosti lokalnih poljoprivrednih domaćinstava koja su osnažena novom mehanizacijom i novim tehnologijama. Vidio sam i nove proizvodne pogone u oblasti proizvodnje mlijeka i farmi koje su osnažene novim grlima. Sve ovo mi govori da smo na dobrom putu i da u narodnom peridu treba da budemo još više posvećeni. Danas smo na plenumu u Domu kulture već razgovarali o prioritetnim projektima i nadamo se da ćemo sve to realizovati u narednom periodu. Gradićemo nove kapitalne projekte kao što je vodovod murovsko vrelo, putevi do katuna, elektrifikacija katuna. Dodatno ćemo upoznati poljoprivredne proizvođače sa mogućnostima koje se daju kroz agrobudžet i evropske predpristupne fondove.

Primjećujemo da vemo često posjećujete sjeverne opštine i građani vas ovdje već prepoznaju. Ne znamo ko je ,,kriv“ za vaš dolazak i posjete nama ali svi smo svjedoci da naš predsjednik opštine uvijek skreće pažnju na dobru saradnju naše opštine sa Vladom i njenu okrenutost nama.

 Osim nas iz Vlade, zasluge pripadaju i vrijednom i odgovornom predsjedniku opštine, Samiru Agoviću, koji na ovaj način i iskazuje poštovanje prema onome što je u Petnjici urađeno. Petnjica je kraj sa vrijednim potencijalima i spremajući se za današnji boravak ovdje vidio sam mnoge zapise koji govore o bihorskom kraju koji je ranije bio prepoznat po vrijednim žitnim poljima, jabukama, posjelima…Naš zajednički zadatak je oživimo žitna polja i zasade jabuka, da svi zajedno doprinesemo i obezbijedimo veću vrijednost poljoprivredne proizvodnje, da joj damo dodatnu vrijednost kroz zaštitu porijekla, brendiranje, da obezbijedimo puteve te proizvedene hrane od Petnjice prema prestižnim turističkim mjestima, primorju pa čak i prema evropskom tržištu.

Iseljavanje je u  Petnjici jedan od najvećih problema. Da li ove mjere koje vi preduzimate mogu zaustaviti odnosno riješiti ovaj problem?

 I mi primjećujemo da su posebno u petnjičkom kraju izražene migracije koje dovode do depopulacije pogotovo seoskih područja i to za nas predstavlja poseban izazov jer je sjever naša velika šansa i velika obaveza. Treba iskreirati multidisciplinarni pristup gdje ćemo obezbijediti stvaranje nove vrijednosti i novih radnih mjesta a pošto je riječ o sjeveru taj pristup najviše podrazumijeva sektor poljoprivrede.Imamo vrijedne prirodne resurse, domaćine i sve to samo treba dobro organizovati. Takođe, osim farmi i poljoprivrednih resursa treba se okrenuti i turističkim predispozicijama ovoga kraja. Blizu smo pokretanja novog pogona za oblast tekstlne industrije koji bi mogao da zaposli 30-tak ljudi. Već smo imali kontakata i sa potencijalnim investitorom iz Luksemburga koji bi otvorio pogon za  proizvodnju ćumura i tu bi smo imali novih 20-30 radnih mjesta.

Kroz konkurs za mlade farmere smo iz Petnjice imali šest kandidata i svi su dobili bespovratnu podršku od deset hiljada eura. To su: Velizar Ivezić, Samir Duraković, Aldin Rastoder, Damir Mehović, Medo Zverotić i Mitar Luković.

To je glavna formula za sprečavanje raseljavanja sa ovog područja. Takođe moram napomenuti i to da ljudima koji su otišli iz Crne Gore, našoj dijaspori, otvorimo vrata kako bi svoj kapital i svoja znanja, poznanstva sa stranim potencijalnim investitorima usmjerili ka svojem kraju.

Za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i infrastrukture u ruralnim područjima Crne Gore od strane IFADA odobren je kredit od 3,9 miliona eura i bespovratna podrška u iznosu od 1,9 miliona eura. Uz predviđenu kontribuciju Vlade Crne Gore i lokalnih uprava ukupna vrijednost projekta je 13,6 miliona eura. Gdje je Petnjica u toj cifri?

 I Petnjica je dio tog projekta, ja sam  u današnjoj posjeti i kazao predsjedniku opštine i poljoprivrednim proizvođačima da smo u samom finišu ugradili Petnjicu da bude dio tog projekta jer je sam projekat trebao da bude ograničen projektnim područjem ali smo mi u finalu pregovora sa investitorom i predstavnicima IFAD-a kazali da dio tog projekta mora da bude Petnjica. Petnjica treba da osjeti benefite i od tog projekta a projekat je svakako vrijedan i počeće sa realizacijom već u julu mjesecu ove godine.

Ovaj projekat će imati dva glavna projektna pravca. Jedan će se ticati razvoja infrastrukture a drugi razvoja klastera. Petnjici je potrebno i jedno i drugo i bio sam posebno zadovoljan što sam bio u prilici da se zauzmem oko toga kako bi i Petnjica bila obuhvaćena tim projektom.

Najvrjedniji petnjički resurs je njena dijaspora koja je veoma privržena ovom kraju. Da li Ministarstvo ima neki plan ili određene programe kako bi se njihova ljubav prema svojem kraju, znanje i novac upotrijebili za razvoj petnjičke opštine?

 

Država i opština moraju sa retorike preći na djela i kroz konkretni ambijent i program animirati investitore. Ja sam i sam imao komunikaciju sa potencijalnim investitorom za proizvodnju ćumura i primijetio sam da ideja nije kompaktibilna sa našim procedurama koje su aktuelne a tiču se dodjele koncesija za šume ali smo na kraju došli do razumijevanja i iznašli moguća rješenja-konkretno u ovom slučaju bi bilo snabdijevanje potrebnom drvnom sirovinom i iz neposrednog okruženja.

Na ovakakv način se može postupati i može doći do željenih investicija, novih vrijednosti, novih radnih mjesta.

Da li ima najava o otvaranju novih mljekara na sjeveru i da li bi to bilo rješenje za problem poljoprivrednika u dijelu nesigurnog otkupa mlijeka?

 O tom pitanju već imamo određena ohrabrenja. U svojoj današnjoj posjeti sam obišao i pogon ,,Radmančica“ koja je nova i dobro organizovana firma na čelu sa mladim čovjekom. U toj firmi je otkup od oko 2000 litara mlijeka dnevno pri čemu je dio i iz sopstvene proizvodnje. Imamo veoma interesantan asortiman proizvoda koji svojim pakovanjem zadovoljava čak i evropsko tržište. Taj kapacitet ne zadovoljava proizvodnju sirovog mlijeka na ovom području ali sam i u Beranama vidio firmu ,,Intertehna“ koja otkupljuje mlijeko i sa ovog područja, međutim, ni to nije dovoljno. Sa predsjednikom opštine smo razgovarali o rješavanju ovog problema u dva nivoa. Prvi bi bio skupljanje mlijeka u ljetnjem periodu sa katuna i okolnih mjesta u centralnom sabirnom centru koji bi se nalazio u Petnjici kako bi na taj način animirali mljekaru sa većim kapacitetom da dođe i pokupi mlijeko iz sabirnog centra. U saradnji sa lokalnom samoupravom ćemo pokušati da ovaj problem riješimo na ovakav način.

 Kakva je situacija sa izvozom šljunka i pijeska s obzirom da je zabranjena eksploatacija?

 Ja se zalažem za politiku održivog razvoja koja podrazumijeva održivo korišćenje prirodnih resursa na bazi kojih se stvara nova vrijednost i upošljavaju ljudi. Zabrana eksploatacije šljunka je posljedica lošeg zatečenog stanja jer je bilo previše nereda a malo prihoda od jednog prirodnog resursa na godišnjem nivou. Eksploatacija šljunka je negdje vršena ne da bi se regulisala rijeka već da bi se što više materijala izvadilo i sve se to dešavalo u uslovima kada nemamo regulacione planove. Zato smo za trenutak zaustavili eksploataciju šljunka  da prvo napravimo regulacione planove za rječna korita a da onda krenemo sa projektima regulacije. Potrebno je vratiti rijeke u korita i napraviti utvrđenja kako rijeke prije svega ne bi nanosile štetu domaćinstvima i uništavale saobraćajnu infrastrukturu. Zabrana izvoza trupaca je takođe bila prirodna jer su iz naše zemlje konvoji trupaca krenuli ka susjednim zemljama u kojima je eksploatacija istih bila zabranjena. U cilju zaštite naših šuma i prirodnog resursa mi smo to morali zaustaviti a takođe i da bi pružili priliku našim proizvođačima da i sami ovdje naprave neki finalni drvni proizvod.

Do kada će Vlada čekati Češku kompaniju Škoda praha da nađe novac za drugi bloka i da li će, ako uskoro česi ne nađu novac, sami krenuti u izgradnju ovog bloka?

 To se pitanje može postaviti i kroz širi kontekst – do kada ćemo čekati sa izgradnjom novih hidroenergetskih i termoenergetskih objeksta, dokle ćemo čekati da imamo takav spoljnotrgovinski deficit pri čemu uvoz struje iznosi oko 30-40 miliona eura pri čemu je ukupni uvoz energenata i struje i fosilnih goriva na godišnjem nivou 160 miliona eura. Dokle ćemo čekati i imajući saznanje da na području Pljevalja imamo 90 miliona tona rezervi uglja i zašto to ne iskoristiti, valorizovati i pokrenuti. Dokle ćemo čekati znajući da je ukupni iskorišćeni hidroenergetski potencijal u Crnoj Gori  oko 20 posto…Mi smo ohrabreni sa devet novih objekata malih hidroelektrana, to je nova vrijednost u Crnoj Gori, ohrabreni smo i novim vjetroparkom na Krnovu. Investiciona javnost iz okruženja već reaguje na sve ovo i već se pitaju koji su kapaciteti za transport energije iz regiona putem kabla. Mi moramo svoju novu energiju da proizvedemo i da ubacimo u transport a to ćemo uraditi kada završimo rekonstrukciju prvog bloka termoelektrane Plevlja jer znamo da vijek trajnja prvog bloka termoelektrane ističe.  Njegovom rekonstrukcijom će biti zadovoljeni i evropski ekološki standardi. A pitanje izgradnje drugog bloka termoelektrane je samo pitanje vremena.

SELMA ADROVIĆ