IZ ŠTAMPE IZAŠAO 34. BROJ REVIJE “BIHOR”

Radio Petnjica
-
0
IZ ŠTAMPE IZAŠAO 34. BROJ REVIJE “BIHOR”

Ovih dana iz štampe je izašlo 34. izdanje prvog bošnjačkog glasila u Luksemburgu, revije “Bihor”.

Naslovnu stranu revije zauzima priča o pola vijeka rada KUD-a “Vrelo Ibra” iz Rožaja i prvog čovjeka tog ansabla Ibiša Kujevića.

U ovom broju pišu: urednik Faiz Softić, Ruždija Kočan, Munir Ramdedović, Esko Muratović, Adem Ado Softić, Remzija Hajdarpašić, Sait S. Šabotić, Ljubeta Labović, Zeno Rastoder, Kaćuša Krsmanović, Šefkija Borančić, Hamida Sijarić, Božidar Proročić, Enko Korać, Dragana Erjavšek, Džemal Dacić i Ferid Muratović.

U časopisu se nalaze tekstovi vrsnih pisaca, priče o umjetničkim djelima, intervjui….

Uvodna riječ urednika Faiza Softića i tekst sa naslovom “Kako je kazivao Ćamil Siajrić”.
Intervju sa Ibišom Kujevićem, pola vijeka od nastanka KUD-a „Vrelo Ibra“.
Bošnjaci i aktuelni trenutak u Crnoj Gori, piše književnik i publicista Božidar Proročić.

Iz Luksemburga stiže priča sa naslovom “Država mijenja zakon o integraciji stranaca”, autora Munira Ramdedovića.

Esko Muratović piše o muhadžirskoj etici sabura.
“Dobrodole, bihorsko selo za primjer”, je tekst koji su priredili Enver i Edin Šabotić.

Retrospektiva sa naslovom “Sve Ismetove bitke na Neretvi”, priredio je  Adem Ado Softić,
portret Fahrudina Fake Rastodera, piše Remzija Hajradpašić.

“Časni efendija u bir zemanu bjelopoljskom”, je tekst koji piše Sait S.Šabotić, i “Još po moru teče Lim”, autora Ljubeta Labovića.

U reviji je i intervju sa Remzijom Camićem, konzulom Crne Gore u Luksemburgu, kao i tekst  Šefkije Borančića “Dug prema ljudima i zavičaju”.

Svoje mjesto u 34. izdanju revije BIhor ima i tekst kaćuše Krsmanović sa naslovom “Progon koji traje”, kao i “Ispovijest jedne žene”, koji piše Hamida Sijarić.

Zeno Rastoder je pisao o džematu u Wattwilu.

Utiske sa promocije knjige priča i uručenju nagrada u Petnjici prenio je Enko Korać, a iz oblasti slikarstva svoj pečat dao je Aldemar Ibrahimović kroz tekst sa naslovom “Magični svijet”.

O tradiciji u savremenog književnog stvaralaštva ili afirmacije postupaka, a ne okolnosti, pisala je Dragana Erjavšek, a o duhovnost kroz tekst “Muhammed a.s brani se ljepotom”, Džemal Dacić.

O sportu kroz tekst “Naši talenti braća Skenderović Delvin i Demin”, pisao je Ferid Muratović.

ENKO KORAĆ

IBIŠ KUJEVIĆ, NASLOVNA LIČNOST REVIJE “BIHOR”

Radio Petnjica
-
0
IBIŠ KUJEVIĆ, NASLOVNA LIČNOST REVIJE “BIHOR”

Gost u studiju Radija Petnjica bio je Ibiš Kujević, koreograf  KUD „Vrelo Ibra“ iz Rožaja.

Povod razgovora bila je promocija prvog bošnjačkog glasila u Luksemburgu „Revije Bihor“ i naslovna strana Ibiša Kujevića, pola vijeka KUD-a „Vrelo Ibra“ iz Rožaja.

Revija Bihor je glasilo koje izlazi tromjesešno i bila je prilika da se pratiocima Radija Petnjica predstavi retrospektiva 34. izdanja revije “Bihor” kao i kratka prezentacija narednog broja.

U toku emisije, urednik glasila revije “Bihor“ Faiz Softić, uključio se iz Luksemburga i govorio o doprinosu kulturnoj baštini Ibiša Kujevića kao i o časopisu 34 broja revije Bihor.

Ibiš Kujević je čovjek koji se potpuno posvetio zavičaju i kulturnoj baštini Bošnjaka i drugih naroda. Ličnost koja je pružila neizmjerni doprinos kako bi otgnuo od zaborava kulturu i tradiciju, sačuvao je i prezentuje diljem svijeta već pola vijeka.

Kujević kaže da je ideja o osnivanju KUD-a „Vrelo Ibra“ potekla iz O.Š. „Mustafa Pećanin“ u Rožajama.

„Radio sam kao nastavnik muzičkog vaspitanja, sa već značajnim folklornim iskustvom koje sam sticao školovanjem i radom u srednjoj školi u Novom Pazaru. Davne 1969. godine sa kolegom fizičkog vaspitanja Delijom Kurpejovićem, formirali smo folklornu sekciju pri osnovnoj školi. Poslije prvih priredbi iste godine za 29. novembar, publika je bila oduševjena i mi smo vidjeli da možemo da pretvorimo u gradski ansambl, što se desilo.

Sedamdesete godine 29. novembra, na Međurepubličkom festivalu narodne umjetnosti u Novoj Varoši, bili smo veoma zapaženi i dobili smo prvu nagradu na tom festivalu“, kazao je Ibiš Kujević.

Osvojena nagrada u Novoj Varoši bila je prekretnica za dalji rad i afirmaciju ovog društva.

Veliki doprinos Ibiš Kujević je dao KUD-u „Bihor“ iz Petnjice sa svojih šeset koreografija. Među njima je „Babovo kolo“.

Do kraja ove godine očekuje se izlazak iz štampe monografija KUD-a „Vrelo Ibra“ iz Rožaja koje je posvećena jubileju 50 godina postojanja i uspješnog rada.

Intervju Ibiša Kujevića možete pročitati u 34 izdaju „Revije Bihor“ kao i njegovo gostovanje u studiju Radija Petnjica na YouTube kanalu Radio Petnjica.

ENKO KORAĆ

 

FOTO PRIČA: SNIJEG NA BIHORSKIM PLANINAMA

Radio Petnjica
-
0
FOTO PRIČA: SNIJEG NA BIHORSKIM PLANINAMA

Juče je u plamninskom dijelu Petnjice pao snijeg.

DODIJELJENE STIPENDIJE FONDACIJE BIHOR PETNJICA IZ NJUJORKA

Radio Petnjica
-
0
DODIJELJENE STIPENDIJE FONDACIJE BIHOR PETNJICA IZ NJUJORKA

Fondacija Bihor Petnjica iz Njujorka na posljednoj sjednici Odbora održanoj u Bruklinu donijela je odluku o dobitnicima stipendija za školsku 2020/21. godinu.
Na sjednici je odlučeno da se ove godine broj stipendista poveća sa tri na sedam, a takođe jednokratnu pomoć od $100 dobilo je deset studenata.

“Zaista je ove godine bilo teško donijeti odluku kome dodijeliti stipendiju, jer svi kandidati su podjednako kvalitetni i izuzetno motivisani u stručnom usavršavanju što smo mogli pročitati kroz motivaciona pisma koja su nam uputili. Odlučili smo se za sedam kandidata sa prostora cijelog Sandžaka. Pored toga donijeli smo odluku da dodijelimo jednokratnu pomoć od 100 dolara za deset kandidata koji nisu izabrani za stipendiste u ovoj godini. Tim simboličnim gestom željeli smo da im se zahvalimo na aplikaciji i damo im do znanja da je Fondacija uz njih u ovim teškim vremenima te da sljedeće godine očekujemo njihove desetke kao i to da postanu naši cjelogodišnji stipendisti”, kazao je predsjednik Fondacije Adem Rastoder.

Na adresu Fondacije ove godine pristiglo je tridesetak aplikacija, a i rok za podnošenje bio je do kraja novembra zbog aktuelne COVID – 19 krize i nemogućnosti studenata da pribave adekvatnu dokumentaciju.

“Vodili smo se prije svega materijalnim stanjem studenta i njegove porodice, a na odluku odbornika uticala je svakako i srednja prosječna ocjena, kompleksnost i specifičnost fakulteta kao i motivisanost studenta na životnom i obrazovnom putu. Finansijske prilike su odredile da se ove godine možemo odlučiti za ovaj broj studenata, a nadamo se da će mnogi donatori prepoznati značaj edukacije naših mladih te da će u narednom periodu na ovu akciju biti izdvojeno više novčanih sredstava. Ovo je jedna u nizu naših akcija. Naše mlade i edukovane narastaje planiramo da umrežimo i napravimo ozbiljne projekte koji će za cilj imati razvoj našeg zavičaja”, zaključio je Rastoder.

DINO RAČIĆ

VRIJEDNI BIHORCI: SELMIN MURATOVIĆ DOBIO KREDIT OD MINISTARSTVA, IZGRADIO ŠTALU I KUPIO JUNICE

Radio Petnjica
-
0
VRIJEDNI BIHORCI: SELMIN MURATOVIĆ DOBIO KREDIT OD MINISTARSTVA, IZGRADIO ŠTALU I KUPIO JUNICE

Dvadesetdvogodišnji Petnjičanin, Selmin Muratović dobio je bespovratni kredit od Ministarstva poljoprivrede i sa 10 000 eura izgardio je štalu i kupio tri junice.  .

“Sa nule sam krenuo i ako Bog da nadam se da će mi ovaj projekat biti od koristi. Snadbio sam se za ovu zimu i nadam se da neće biti teška zima. Za sada imam te tri junice i jednu kozu. Nadam se krajem januara da će junice koje sam uvezao početi da daju prihod. One su prvoteoke i očekujem kvalitetnu telad. Junice sam uzeo u Austriji, to je rasa simentalki.
Završio sam sa izgradnjom štale i sada imam prostor da smjestim junice“, kaže Selmin Muratović.

„Uspio sam u vremenu korone da u saradnji sa prijateljima uvezem junice i pored određenih poteškoća.

Od svojih sredstava kupio sam motokultivator. Naredne godine planiram da kupim muzilicu i ako bude sve teklo po planu, na proljeće planiram da pišem projekat IFAD-u za jednu kosačicu, koja će mi olakšati poljoprivredne poslove”, kaže Selmin.

Muratović je zadovoljan bespovratnim kreditom i sa cjelokupnom izdradom štale i nabavkom junica.

„Želim ovom prilikom da se zahvalim Ministarstvu poljoprivrede zato što su mi odobrili i  zato što su prepoznali da mi je zaista potreban bespovratan kredit. Zahvalnost dugujem Blažu Rabrenoviću, bez koga ne bih uspio da uvezem junice iz Austrije, zatim mentoru Marku iz Berana. Takođe želim da se zahvalim mojim amidžama i svima ostalima koji su mi u toku ljeta umnogome pomogli u poljoprivrednim poslovima.

Planiram u narednom periodu da proširujem gazdinstvo. Zakupio sam poljoprivredne parcele na pet godina, imam i svojih livada i želim da ostanem na svom imanju i da od rada svojih ruku živim“, zaključio je Selmin Muratović.

ENKO KORAĆ

IRMA ŠKRIJELJ: BORBA ZA LJUDSKA PRAVA MORA BITI NEPRESTANA

Radio Petnjica
-
0
IRMA ŠKRIJELJ: BORBA ZA LJUDSKA PRAVA MORA BITI NEPRESTANA

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, za portal Radija Petnjica govorila je  Irma Škrijelj, savjetnica za ljudske resurse u lokalnoj upravi.

“Skupština UN-a proglasila je 10. decembar kao Međunarodni dan ljudskih prava, kako bi se usmjerila pažnja “naroda svijeta” na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedničko mjerilo postignuća za sve narode i sve države.

Ljudska prava su osnovna prava koja ima svaka osoba,  koja se stiču rođenjem, koja su neotuđiva i nedeljiva, svojstvena svim ljudima, bez obzira na  državljanstvo, prebivalište, pol, nacionalno ili etničko porijeklo, boju kože, vjeru, jezik, ili bilo koji drugi status.

U svijetu je proteklih 20 godina došlo do temeljnog napretka u unapređenju prava žena, razvoja međunarodnog prava za utvrđivanje odgovornosti za kršenje ljudskih prava, zaštiti i promociji prava marginalizovanih grupa i mnogo veće razumijevanje univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava.

Naša država ova prava garantuje i Ustavom Crne Gore, u dobroj mjeri se postiglo unapređenje istih kroz razvoj svijesti pojedinaca i cjelokupnog društva da su u pitanju osnovna ljudska prava koja se trebaju poštovati i bez prethodnog zakonskog obavezivanja na to.

Da bi se ostvarilo postignuće na poštovanju ljudskih prava na svjetskom nivou ova borba mora biti neprestana, energija nepresušna i nepokolebljiva želja svih nas da ostvarujemo u potpunosti svoja osnovna ljudska prava”, zaključila je Irma Škrijelj, savjetnica za ljudske resurse u lokalnoj upravi.

 

SPP POSLALA PREDLOG ZAKONA O ZABRANI NEGIRANJA GENOCIDA

Radio Petnjica
-
0
SPP POSLALA PREDLOG ZAKONA O ZABRANI NEGIRANJA GENOCIDA

Stranka pravde i pomirenja je poslaničkom klubu Crno na bijelo prije dva dana predala prijedlog Zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti.

“Očekujemo da prijedlogom ovog zakona, a nadamo i usvajanjem u skupštini Crne Gore u budućnosti eliminišeno svaki pokušaj negacije ali i manipulacije žrtvama holokausta ili genocida”, saopštili su iz SPP.

ZAVRŠENO ASFALTIRANJE PUTA U MZ TRPEZI: MJEŠTANI JOHOVE VODE ZAHVALNI PREDJEDNIKU AGOVIĆU

Radio Petnjica
-
0
ZAVRŠENO ASFALTIRANJE PUTA U MZ TRPEZI: MJEŠTANI JOHOVE VODE ZAHVALNI PREDJEDNIKU AGOVIĆU

Mještani Johove vode u MZ Trpezi konačno su dobili moderan asfaltni put i na taj način obezbijeđeni su bolji uslovi za život u ovom zaseoku.

Opština Petnjica je finasijer projekta i asfaltiranja ovog puta u dužini od 100 metara, a mještani su zahvalni predsjedniku Opštine Samiru Agoviću na angažmanu i prepoznavanju potreba stanovnika Johove vode.

“Želim da se u svoje lično ime zahvalim predsjedniku opštine Petnjica, Samiru Agoviću, koji je razumio našu potrebu i insistirao na tome da nam se riješi dugogodišnji problem na putnom pravcu.

Na usponu koji je veoma zahtjevan, prijeko nam je bilo potrebno asfaltirati taj putni pravac. To je učinjeno zahvaljujući angažmanu predsjednika Opštine, kao i predsjedniku MZ Trpezi, Mithadu Cikotiću i Rifku Skenderoviću” kazao je mještanin Johove vode Asmir Muratović, za portal Radija Petnjica.

ENKO KORAĆ

“VESELA MAŠINA” U LEĆEVIŠTIMA: NEMA BOLJE JABUKOVAČE OD ONE IZ SADRIJINOG KAZANA IZ 1971.

Radio Petnjica
-
0
“VESELA MAŠINA” U LEĆEVIŠTIMA: NEMA BOLJE JABUKOVAČE OD ONE IZ SADRIJINOG KAZANA IZ 1971.

Jesen je godišnje doba kada se u Bihoru peče rakija. Šljiva, jabuka i kruška su glavne sirovine za proizvodnju rakije. Jedan od onih koji je došao iz Podgorice kako bi, narodski rečnikom, pretarasio posao oko pečenja rakije je i Rizvo Rastoder koji je za ovaj posao podložio dva kazana, u narodu prepoznata kao polu-mašinska.

Gužva oko njih je česta slika. A i kako ne bi kada je tradicija da prolaznik svrati i bude ponuđen čašicom nove rakije. Za jedan Rizvov kazan bi se moglo reći da je šteta što ne zna da priča. E tu bi se tek imalo šta čuti. Star je više od pola vijeka. Kupljen je u Skoplju 70-tih godina prošlog vijeka u tada čuvenoj kazandžijskoj zadruzi „Bakar“- Skoplje.

„Moj otac, Sadrija je otišao za njega. Ove dane, dok pečemo rakiju, pokušavamo da utvrdimo kada je kupljen. Meni je parametar da sam ja 71 išao u Kragujevac i kupio fiću, što bi se reklo ispod čekića. Da sam imao auto, ja bih vozio mog oca za Skoplje tako da je kazan kupljen prije nego li sam ja kupio auto. Mora da ga je transportovao do Bihora kamionom.

Ono što znam to je da od prvog dana do dana današnjeg, za ovaj kazan mogu da kažem da je narodski. Nema ko ga nije uzimao kada dođe vrijeme da se peče rakija“, ističe Rizvo.

Nije da se ne vide godine i upotreba na više od pola vijeka staroj veseloj mašini. Ožiljaci su vidljivi na svakom dijelu. Tu i tamo, po potrebi, sanira se žicom i kanapom i ova vesela mašina neometano nastavi da radi ono za šta su je makedonske kujundžije i stvorile.

„Jeste da sporo peče,  ali je rakija dobra“, kratko kaže Rizvo dok ubacuje drva pod kazan i na gradi provjerava jačinu rakije.

DENIS BOŽOVIĆ

DVA PODRUČNA ODJELJENJA OŠ MAHMUT ADROVIĆ ZATVORENA ZBOG KORONE

Radio Petnjica
-
0
DVA PODRUČNA ODJELJENJA OŠ MAHMUT ADROVIĆ ZATVORENA ZBOG KORONE

Kako nezvanično saznaje portal radija, dva područna odjeljenja OŠ Mahmut Adrović, Godočelje i Lagatore su zatvorena zbog pojave koronavirusa.

Portal radija nije došao do preciznijih infomacija zbog toga što sagovornici su odbili da daju bilo kakvu izjavu. Prema pouzdanim informacijama i u matičnoj školi očekuje se povećanje broja inficiranih jer  postoje radnici ove JU koji su bili asimptomatični slučajevi, nijesu znali da nose koronavirus.

D.B.

1...356357358...933Stranica 357 of 933