Od ranih jutarnjih časova mašine Komunalnog preduzeća su na putnim pravcima i čiste snijeg.
Direktor Komunalnog preduzeća Mithad Cikotić saopštio je da su glavni akcenat stavili na čišćenje putnog pravca prema Radmancima zbog dženaze.
„ U prethodnom periodu kada su neprohodni putevi od sniježnih padavina poseban fokus stavljajen je na prioretne putne pravce u mjesnim zajednicama. Želimo na taj način građanima da olakšamo kretanje prema mjestu gdje će biti održana dženaza”, rekao je Cikotić.
Mašine komunalnog se nalaze na putnom pravcu od Bora prema Dobrodolama, kao i Trpezi- Poroče, Murovac i Javorova.
Jedna mašina se nalazi na putnom pravcu Vrbica- Trpezi.
Jedna od mašina Komunalnog preduzeća nalazi se u centru Petnjice i već nekoliko puta je očistila glavne ulice.
Sve one koji su proteklih dana probali da završe posao u kancelariji Uprave prihoda i carina u Petnjici sačekala su zaključana vrata na kojima piše da ta institucija neće raditi do daljnjeg i to zbog toga što je radnik na bolovanju.
Zbog toga su Petnjičani bili primorani da usluge Uprave prihoda i carina završavaju u Beranama.
“Iz Područne jedinice Uprave prihoda i carina u Beranama saopštili Radiju Petnjica da kancelarija u Petnjici neće raditi do daljnjeg, te da će brzo riješiti problem. Odmah nakon praznika.
“I u drugim opštinama imamo slične situacije, ali nadamo se da će se nakon praznika riješiti sve i da ćemo na osnovu nekog ugovora rasporediti lice koje će biti na usluzi građanima u Petnjici“, saopštili su iz Uprave prihoda i carina Berane.
Korisnice naknada na osnovu rođenja troje ili više djece od ponedjeljka u centrima za socijalni rad mogu predati zahtjeve za obeštećenje, predviđeno Zakonom koji je usvojen prošle sedmice u Skupštini Crne Gore.
Nakon što je izglasan u Parlamentu, Zakon o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece potpisao je i predsjednik države, te je on juče stupio na snagu.
Majke koje su stekle pravo na naknadu će od iduće sedmice moći da predaju dokumenta, uz popunjeni zahtjev za obeštećenje.
Mogu se prijaviti u centrima za socijalni rad u roku od 60 dana od datuma kada je Zakon stupio na snagu. Osim zahtjeva, potrebno je priložiti dokaz o obustavi prava na naknadu, te dokaz da korisnica nije poreski obveznik, odnosno da ne koristi pravo na penziju.
Obeštećenje sljeduje korisnice kojima je pravo pripadalo u periodu od 1. januara 2016. do 30. juna 2017. godine.
Pravo na obeštećenje prestaje ako korisnica zasnuje radni odnos, registruje se za obavljanje preduzetničke ili poljoprivredne djelatnosti ili ostvari pravo na penziju u skladu sa zakonom.
Članovi udruženja i više iseljenika iz Luksemburga pokrenulo je akciju sakupljanja sredstava za obnovu i izgradnju vjerskih objekata u opštini Petnjica. Koordinator akcije prof. Mirsad Hadrović kazao je da je priča krenula od gostovanja u programu Radija Petnjica kada su o tome govorili o i predsjednik Medžlisa Rifat Agović.
„Donacija koju je naša dijaspora opredijelila za vjerske objekte u Petnjici je investicija koja se ne vraća na ovom svijetu.
Nastojaćemo da rasporedimo gdje je najpotrebnije i ovom prilikom želim da se zahvalim svim donatorima, koji su porijeklom iz Bihora koji su opredijelili novčana sredstva. Takođe u ime koordinatora akcije u Petnjici i u ime pokretača akcije Selvina Ramdedovića, želimo da se zahvalimo čovjeku koji je pravoslavac kada je čuo da se sakupljaju sredstva za rekonstrukciju džamija udijelio je svoj novac.
Njegova donacija je dobar gest i jaka poruka za suživot. Zajednički smo odlučili da opredijelimo sredstva i za crkvu Svete Trojice u Azanama.
Novčana sredstva će biti opredijeljena za adaptaciju postojećih objekata“, kazao je Hadrović.
Denis Ramdedović je rekao da je on jedan od koordinatora akcije.
“Selvin Ramdedović, me je obavijestio i kazao da mogu da se priključim ljudima koji su dio ove akcije kao što je Mirsad Hadrović, Enis Klimenta, Amar Muratović, rekao je Ramdedović.
Predsjednik Medžisa IZ Petnjica Rifat Agović za portal Radio Petnjica kazao je da na području Medžlisa IZ Petnjica postoji 11 džamija. Neke su građene ranije, pa je došlo vrijeme za njihovu obnovu i investiciono održavanje.
„Za obnovu i završetak džamija u Bihoru pokrenuta je akcija i u dijaspori, tako su sakupljena značajna sredstva, koja će biti upotrijebljena za zamjenu stolarije, natkrivanje ulaza, popravke abdesthana, krova i slično. Akcija prikupljanja sredstava za džamije će se nastaviti i u Bihoru.
Obaveza Medžlisa i džemata je briga o džamijama i njihovoj funkcionalnosti.
Allahov Poslanik a.s. je rekao: ,,Ko učestvuje u gradnji džamije onoliko koliko je potrebno da se napravi gnijezdo vrapca ili manje, Allah će mu sagraditi dvorac u Džennetu”, zaključio je predsjednik Medžisa Rifat Agović.
Izuzetno talentovani mladi fudbaler porijeklom iz Petnjice, tačnije Lagatora, Belmin Ramdedović, govorio je za naš portal o njegovim prvim koracima u fudbalu, kao i o transferu i angažmanu u Rusiji.
Ovaj osamnaestogodišnjak rođen je u Beranama. Igra na poziciji zadnjeg veznog, kao i lijevo krilo. U Novom Pazaru je napravio svoje prve korake u fudbalu. Prošao je sve omladinske kategorije Novog Pazara i upisao prvi debi i prve nastupe za ovog Superligaša u Srbiji.
Njegova ozbiljna karijera je počela kad je prije šest godina dobio poziv da se priključi Italijanskom fudbalskom velikanu Milanu i prošao probu bez ikakvih problema, ali je došlo do nepredviđenih okolnosti koje su ga spriječile da fudbalsku karijeru nastavi u Milanu.
Kako on kaže, fudbalom je sasvim slučajno počeo da se bavi.
,,Krenuo sam sasvim slučajno ovim putem, uz mog brata, koji je već trenirao fudbal i koji je stariji od mene. Dok sam njega pratio na utakmicama, poželio sam i ja da se nađem nekad na terenu, da osjetim tu euforiju koju nosi svaki meč, kao i to da djeca nekada vide idola u meni, kao što sam i ja video u nekim igračima“ ističe Ramdedović.
Da se svaki rad, trud i talenat isplati govori činjenica da su ga tokom nastupa za Novi Pazar, zapazili skauti jednog velikog moskovskog evropskog fudbalskog kluba. U pitanju je CSKA Moscow i ovom Bihorcu ponudili ugovor od šest mjeseci, koji je Belmin bez razmišljanja prihvatio i tako dobio angažman u Rusiji. Takođe, Belmin je povratnik u reprezentaciji Crne Gore. Tačnije, dobio je poziv i od srpskog selektora, ali je on rado prihvatio Crnu Goru.
Belmin Ramdedović je osvojio nagradu za najboljeg sportistu u našoj opštini Petnjica za 2020. godinu, a trenutno nastupa za FC Brodarac iz Beograda.
Nema sumnje da se radi o talentovanom fudbaleru koji je sa dvije noge na zemlji. Pred njim je naporan rad u narednom periodu, ali ukoliko ostane posvećen, nema sumnje da će sve svoje planove ostvariti.
U zajedničkoj akciji koja je sprovedena među udruženjima Bihoraca u Švajcarskoj za pomoć porodici Škrijelj prikupljeno je 20.270 franaka i 2.175 eura.
Udruženje „Bihor naš zavičaj“ je pokretač akcije kojoj su se pridružili „BKZ Švajcarska“ i „Đžemat Wattwil“.
BKZ Švajcarske prikupio je 1.200 fr + 700€, džemat Wattwil 2.370 fr+8.75€ i udruženje „Bihor naš zavičaj“17.900 franaka+ 1300€.
Predsjednik udruženja „Bihor naš zavičaj“ zahvalio se udruženjima i svim pojedincima koji su učestvovali u akciji prikupljanja novčanih sredstava za porodicu Škrijelj.
„Poštovani prijatelji, kao što možete vidjeti na listi, sakupljeni novac predat je porodici Škrijelj. Želim u svoje lično ime, u ime udruženja BKZ Švajcarske i džemata Wattwil da se zahvalim predsjednicima tih udurženja Ernadu Koraću i Selvetu Kalaču na dobroj saradnji kako bi zajednički uspješno završili akciju za porodicu Škrijelj. Takođe želim da istaknem veliku zahvalnost pojedincima, koji su nesebično doprinijeli da akcija za porodicu Škrijelj bude veoma uspješna.
Novac ce biti usmjeren za izgradnju kuće ili kupovinu nove. Mi ćemo svakako pratit dalja dešavanja o čemu će javnost biti takođe informisana“, zaključio je predsjednik udruženja „Bihor naš zavičaj“ Esko Rastoder.
Malo je onih koji su vratili, nakon što su napustili Bihor i otišli u potragu za boljim životom. Ipak, ma gdje da su stigli, nosili su sa sobom ljubav prema zavičaju koju su prenijeli na svoje potomke. Jedan od takvih slučajeva povratka u očev zavičaj je porodica Skenderović – dva brata Isat i Dževad i njihova sestra Zehra.
Njihov otac, Rušo Skenderović, otišao je iz zavičaja kako bi obezbijedio porodici egzistenicju. Prema riječima njegove djece, usadio im je ljubav i čežnju prema Bihoru.
Isat Skenderović kaže da su Skenderovići iz Trpezi došli u Kalicu zbog podjele sinova, a njihovog djedu, Vehbila Skenderovića, “palo je” da dođe u Kalicu, i sad su “Kaličani“.
„Mi smo porasli na Kosovu, u Peć, a nas petoro djece je rođeno u Beranama. Otac je radio u Celulozi u Beranama. Otišao je trbuhom za kruhom još šezdesetih godina.
Početkom sedamdesetih, živjeli smo na Kosovu. Tamo je otac napravio kuću i živjeli smo do kraja devedesetih, kada smo kuću prodali. Onda smo započeli školovanja. Naša sestra se udala u Sarajevu i mi smo pošli za njom i danas živimo tamo, osim mog brata Dževada, koji živi u Njemačkoj”, priča Isat.
Isat je u Sarajevu od 1986 godine, završio je fakultet za sport, i radi u Sarajevskim toplanama kao referent zaštite na radu. Ima i svoj karate klub.
Na pitanje da li je ljepša Kalica ili Baščaršija, Isat nema dilemu – Kalica naravno.
Dževad Skenderović kaže da je imao četrdeset dana kada se njihov otac iz Berana preselio u Peć.
„Svako ljeto smo dolazili Bihor. Naš je otac puno volio ovaj kraj. Prenio nam je tu ljubav a ovdje smo uvijek bilo dobro dočekivani od rođaka i prijatelja. Ako gledamo iz Kalice, brat je u bližoj dijaspori, a ja u daljoj, a sve što je dalje, veća je nostalgija i emocija”, podsjeća Dževad.
Vraćajući sjećanje na svoji dječačke dane kada je imao 14 godina, Dževad opisuje put od Peći do Kalice.
“Krenuli smo otac i ja iz Peći prema Kalici. Ušli smo u autobus. On je sjeo sa nekim prijateljem naprijed, a ja nazad. Sjeo sam pored nekog čovjeka iz Bihora, koji me je pitao odakle si. Rekoh iz Peći, pa je potom uslijedilo sljedeće pitanje – a čiji si. Odgovorio sam – Ruša Skenderovića. Otac je taj razgovor čuo i kada smo pješačili prema Kalici rekao mi je: “vidi sine, mi smo odavde i nikada ne smiješ da zaboraviš odakle si. Mi smo uvijek išli za svojom nafakom, težak je život ovdje, ali nikada ne smiješ zaboraviti ko si i odakle si”. Tako mi je rekao i to je pečat koji je urezan u srcu“, kaže Dževad.
Sestra Zehra Skenderović, nije imala mnogo toga da doda na priču njene braće samo je podvukla da se ne zaboravi da veliku zaslugu za ljubav prema Kalici i Bihoru imaju amidže i strine, koji su su ih lijepo dočekivali, a posebno amidža Bilal i strina Šerfa.
Dževad je devedesetih iz Sarajeva otišao u Sloveniju, kako kaže, da zaradi za automobili, ali rat ga je odvojio od porodice. Ostao je u Sloveniji do kraja rata, da bi nakon toga pošao u Njemačku, u kojoj i danas živi sa svojom porodicom.
Dževad, takođe ima veliku ljubav prema Kalici jer, kako je kazao, “stari su odlazili trbuhom za kruhom, ali poviše trbuha je duša, koja ima emocije prema babovini i rodnom kraju”.
Dževad je u Kalici izgradio kuću u tradicionalnom duhu i etno stilu, za cijelu porodicu.
Opširniju emisiju sa Isatom i Dževadom iz Skenderske Kalice pogledajte na youtube kanalu Radio Petnjica.
