PotpredSjednik SPP CG Adnan Muhović ocijenio je da su najnovija dešvanja na političkoj sceni Crne Gore produkt donošenja razumnih odluka i praćenja procesa koji su dio pozitivnih trendova i koji se reflektuju na Crnu Goru.
“Pravljenje manjinske vlade i slanje u prošlost postojeće je najbolja stvar koja se desila Crnoj Gori.
U Crnoj Gori je, kako sam to i ranije govorio i javno saopštavao, bila formirana vlada u kojoj nije bilo članova koji ne pripadaju pravoslavnoj vjeri, osim jednog. U vremenu koje je teklo manje brojni narodi su brutalno čišceni iz institucija sistema, a sve u cilju zadovoljenja “naroda” Crne Gore, kako je često puta govorio odlazeći premijer, nazivajući šifrovano jedan narod kao “narod Crne Gore”, kaže Muhović.
On dodaje da su nestabilna bezbjednosna situacija, provokacije na račun Bošnjaka u Pljevljima i nekim drugim gradovima, samo dio negativnosti koje su obilježile rad ove, uskoro bivše vlade.
“Takodje, usporen evropski put Crne Gore, curenje informacija iz ANB-a “prijateljskim” državama i druge stvari bile su kap u prepunoj čaši. SPP je kao partija pravde i pomirenja uvijek ukazivala na ove nepravilnosti iako je bila, jeste i biće dio vladajuće većine, jer su joj interesi bošnjačkog naroda na prvom mjestu, kao i države koja je trpjela zbog činjenja odnosno nečinjenja premijera i nekih njemu bliskih ministara. Tome se moralo stati na kraj i ovo je najbezbolniji metod i model. Imaćemo multietničku vladu i zadovoljene sve narode u CG, odnosno sve njene gradjane. Koalicija Crno na Bijelo je pokazala da je na pravoj strani i da će biti dio proevropskog bloka, a svi oni koji su sumnjali u nju sada vide da su griješili”, zaključio je potpredjednik SPP CG.
Laboratorija Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorija koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa završile analizu za ponedeljak 17.01.2022. godine i IJZCG dostavile rezultate za 4.458 uzorak na novi korona virus.
Od toga ukupno je dijagnostikovano 1 814 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Situacija sa COVID-19 u Petnjici se poboljšava, trenutno je pozitivnih slučajeva 43 , a prošle nedelje je oboren rekord u našoj opštini kada je taj broj prešao 60 oboljelih. Ono što je važno jeste činjenica da je u posljednjih par dana primijetan broj pada aktivnih slučajeva pozitivnih na Cov-2.
Razlog tome što je naša opština u proteklih nekoliko dana imala veliki broj novopozitivnih slučajeva je u velikoj mjeri nepoštovanje epidemioliških mjera, a u prilog tome ide i veliki broj gradjana koji nijesu primili ni jednu od tri doze vakcina. Stopa aktivnih slučajeva COVID-19 u opštini Petnjica na 100.000 ljudi iznosi 829.
Nadležni savjetuju vakcinaciju sve tri doze vakcine kako bi zaštitili sebe i druge, posebno naglašavaju važnost vakcinacije starijeg stanovništva, kao i poštovanje epidemioloških mjera kao što su nošenje maske, higijena ruku, distanca.
Broj umrlih od početka epidemije na presjeku koji je napravljen u ponedeljak 17.01.2022. godine iznosi 2485
Radnici komunalnog preduzeća su privremeno sanirali klizište na putnom pravcu Petnjica-Paljuh.
Da podsjetimo na ovom putnom pravcu rijeka Popča je aktivirala znatno veliko klizište, koje je potkopalo put, ugrožavalo saobraćaj i predstavljalo prijetnju za vozače koji saobraćaju ovom dionicom pogotovo u zimskim uslovima kada je vidljivost smanjena zbog snježnog pokrivača.
Ekipa komunalnog je intervenisala i postavila nasip na ovoj strani puta i tako formirala ,,zemljanu bankinu“ da bi se rizik od nezgoda sveo na mimum, jer ovom dionicom saobraćaju i teretna vozila za koje ovo klizište predstavlja veliku opasnost.
Iz Uprave Komunalnog preduzeća u Petnjici saopštili su potrošačima sa teritorije opštine Petnjica da izmire svoje obaveze.
„Obavještavaju se potrošači koji su korisnici vodovoda i usluga odvoza smeća da izmire svoje obaveze kako bi izbjegli prinudnu naplatu i dodatne troškove.
Od 1. februara biće pokrenuta optužba za sve veće dužnike“ , stoji u saopšetenju Uprave Komunalnog preduzeća.
Bihorac Hajriz Mišo Prentić 36 godina predaje predmet Ruski jezik i radi kao bibliotekar u Petnjici, u OŠ “Savin Bor”.
On je jedan od rijetkih koji je u teškim vremenima uspio da upiše Pedagošku akademiju u Skoplju i jedan je od rijetkih koji su pored obaveza na imanju, započeli studiranje iz Savinog Bora i Petnjice.
Od oca Bajra i majke Abide, Hajriz je najstarji od četvoro djece.
„U to vrijeme, naši nijesu imali dovoljno novca, više se trgovalo i snadbijevali se kompezacijom.
Kada sam počeo u prvi razred, moj učitelj me je proglasio za najpristojnihjeg učenika. Tim gestom učinjena mi je čast i dalo mi je motiv da se dam prosvjetnom radu“, kaže Hajriz.
Osmogodišnju školu završio je u Savin Boru. Hajriz se sjeća da tada Savin Bor nije imao put i struju a ni vozilo nije moglo da se dođe.
„Škola je sagrađena bez mašine i cio materijal osim kamena i vode, dotjeran je konjima preko Trpezi do Savinog Bora i ona je sagrađena za tri godine, koja je primjer u tom vremenu.
Dosta sam pomagao roditeljima a ujedno bio sam dobar učenik. Po završetku osnovne škole, stekao sam mišljenje da trebam biti konobar. Riješio sam da upišem školu u Rožajama. Nekako nam je Rožaje bilo bliže od Berana i trebalo je pet i po sati pješke od moje kuće do Rožaja.
Kada sam stigao u Rožaje, sam ispred škole, dijete sa sela, u ruci dokumenta ugledam direktora škole koji zaključava školu. Direktor mi je pogledao dokumenta i pitao odakle sam i koliko mi je trebalo vremena da dođem, ispričao sam mu i kazao da želim da upišem i budem konobar. Gledajući svjedočanstva, pitao me je koliko vas je djece, odgovorio sam mu, zatim mi je kazao ne možeš ti jedinik da budeš konobar kad imaš ovakav uspjeh. Riješiću ja šta treba ti da upišeš. Kada sam došao prvog septembra u školu, direktor je posjetio moje odjeljenje, primijetio me je i kazao, „ti Prentiću kaži roditeljima da ćeš da završiš zanat, iz razloga da poslije trgodišnje škole možeš fakultet da završiš“, tako je i bilo“, sjeća je Hajriz Prentić.
„Nakon toga, ponovo sam sam pošao u Prištinu da upišem matematički fakultet. Kad sam stigao u Prištinu, da upišem matematiku, matematike nema na srpskom jeziku nego na albanskom. Nijesam htio više matematiku zbog jezika“, kaže Prentić.
„Produžio sam do Skoplja na Pedagošku akademiju i saznao da je za matematiku ispunjen broj studenata. Ostalo je mjesta na jezicima i odlučio sam da upišem Ruski jezik. Težak put olakšali su mu rođaci Prentići koji su čuvši da je neki Prentić upisao akademiju uzeli me u svoje dom.
Pošao sam kod te porodice, Hazifa Prentića koji je davno odselio iz Savinog Bora. Kad sam se predstavio, Nazif je pozvao svoju porodicu i saopštio, „ovo je Bajrov sin, a taj Bajro više mi je valjao nego da je bio moj brat, na svakoj muci je bio do pomoći. Mi Bajrovo dijete ne damo da bude podstanar, nego će da stanuje kod nas, ako treba dva fakulteta da završi biće kod nas“. Izašli su mi u susret i tako se desilo, javio sam kući gdje se nalazim“, kazao je Hajriz Prentić.
Hajriz je uspješno završio Pedagošku akademiju u Skoplju, na odsjeku za Ruski jezik. Kada god su bili državni praznici, vraćao se svojoj kući i pomagao roditeljima. Roditelji Hajrizovi nijesu nigdje radili i od svog rada su uspjeli da finansiraju školovanje. Hajriz se vraća u svoj rodni kraj i započinje rad u školi na Savinom Boru u kojoj ostaje do današnjih dana punih 36 godina.
Opširnije razgovor sa Hajrizom Mišom Prentićem pogledajte na youtube kanalu Radio Petnjica
Na raskrsnicama prema opštini Petnjica u mjestu Rudeš i Kalače i nakon dvanaest godina od povratka statusa Opštine ne postoje putokazi.
Putnik namjernik koji bi kojim slučajem dolazio prema Petnjici iz Berana ili Rožaja, ne bi znao gdje da se uputi prema Petnjici.
Vozači koji saobraćaju putnim pravcem Rožaje-Berane, koji prvi put dolaze do Petnjice, vrlo često staju na obližnjoj benzinskoj pumpi i raspituju se kako do dođu do Petnjice.
Takav znak, kako saznaje portal Radija Petnjica na Rudešu je postavljen prije sedam godina, ali ga već odavno nema.
U Bioči na raskrsnici postoje putokazi sa obije strane magistralnog puta ali su nepregledni i nalaze se u obliku putokaza za mjesne zajednice.
Zaista je nedopustiva nebriga od strane nadležnih institucija da Petnjicu, koja ima status Opštine, nadležni uskrate znacima koji će vozačima olakšati saobraćanje do Petnjice i na taj način pokazati ozbiljnost vozačima koji dolaze. Prilazni putni pravci prema Petnjici zalužuju da imaju uređeniju putnu signalizaciju.
Upravni Odbor Šahovskog saveza Crne Gore u prethodnoj nedjelji objavio je kalendar takmičenja za 2022. godinu.
Kao što nam je poznato Šahovski klub „Bihor“ član Premijer lige i u 2022. godine će se takmičiti sa najačim šahovski klubovi u Crnoj Gori.
Denis Šabotić
„Ovom prilikom želim da upoznam javnost da još uvijek ŠK Bihor nije dobio odgovor od strane opštine Petnjica a vezano za pismo namjere u kojem smo ponudili Opštini vlasništvo kluba i kojim će lokalna uprava rukovoditi. Ukoliko u narednim danima ne stigne odgovor, ostaju nam na raspolaganju da klub prodamo ili pokrenemo postupak gašenja, kao posljednju opciju.
Plasmanom u najviši rang takmičenja, nametnuli su se veći troškovi koje smo u prethodnoj godini a uz pomoć uduženja „Bihor naš zavičaj“ iz Švajcarske, kojima se i ovom prilikom zahvaljujem, kao i građevinskom preduzeću „Bihor“ koji nam je takođe pomogao, uspjeli da realizujemo sve predviđene aktivnosti i uspješno završimo godinu.
Naravno, imali smo i pomoć od strane lokalne samouprave, koja je kroz Konkurs za sufinansiranje sporstkih subjekata u Opštini izdvojila sredstva sa kojim mi nismo bili zadovoljni. Stoga smo i pokrenuli postupak u kojem bi naš klub besplatno ustupili u vlasništvu opštine Petnjica kako ne bi došlo do gašenja kluba.
Na kraju, želim da zaključim sa tim da je Šahovski klub Bihor, uspio za relativno kratko vrijeme da ostvari veliki uspjeh a to je prije svega preko afirmacije šaha u našoj Opštini. Afirmacija šaha uključivala je mlade da se bave sportom i da pravilno promišljaju, predstavljanjem naše Opštine kako na nacionalnim tako i na međunarodnim takmičenjima i finalno učešće u društvu deset najačih šahovskih klubova u Crnoj Gori“, kazao je Denis Šabotić.
Rok za registraciju kluba za takmičenje u 2022. godini je 28. februar i ukoliko se ne steknu uslovi registracije Šahovskog kluba za Premijer ligu, ŠK Bihor neće nastupiti na tom takmičenju.
Podsjećamo na sadržaj pisma namjere Šahovskog kluba Bihor prema lokalnoj upravi:
„Ovim putem izjavljujemo svoji interes za saradnju sa opštinom Petnjica u rukovodjenju i radu sportskog subjekta, šahovskog kluba „Bihor“ iz Petnjice. Zadovoljni smo dosadašnjom saradnjom sa Opštinom ali podrška koju ste ukazali našem klubu na području sufinansiranja sportske aktivnosti nije bila dovoljna da realizujemo planirane aktivnosti, te ovim pismom izražavamo želju da uzmete učešće vlasništvu Kluba, te da Vaš budući angažman kao vlasnika i rukovodioca u šahovskom klubu “Bihor” bude i značajniji i strateški određen.
Podsjećamo da se šahovski klub „Bihor”, plasirao u elitnu Premijer ligu – najviši nivo šahovskog takmičenja u Crnoj Gori. Na takmičenju u Premijer ligi, ekipa ŠK Bihor takođe je ostvarila izuzetan rezultat i uspjela da opstane u društvu 10 najboljih klubova Crne Gore 2022 godini. Uspjeh šahista je najveću uspjeh koji je sportski kolektiv iz opštine Petnjica ostvario od povratka statusa Opštine. Mišlienia smo da bi buduća saradnja doprinijela ne samom boljem predstavljanju Opštine Petnjica u široj društvenoj zajednici, već razvoju šaha i sporta, kao i unapređenju rada sa mladima i boljim sadržajima za svakodnevni život u našoj Opštini. Za sve dodatne informacije i pitanja koja biste mogli imati, stojimo na raspolaganju, a koliko pozitivno ne odgovorite u roku od 15 dana smatraćemo da niste zainteresovani.
Idilčne slike iz Vrševa koje se nalazi na padinama Miraj- brda, na kome je prevoj koji naselje vezuje sa Godušom. Miraj Brdo se nalazi na (1.206 m) nadmorske visine.
U Azanama se nalazi crkva čija je rekonstrukcija završena 2005. godine. Zanimljivost ovog kraja zasigurno je i prastari bor koji se nalazi pored crkve i dominira nad čitavom okolinom.
Na Miraj brdu juče su lovci odstrijelili vuka nakon organizovane hajke članova Lovačke organizacije Petnjica. U lovu su učestvovali i lovci iz Bijelog Polja i Rožaja.
„U prethodnom periodu, dva vuka su nam pravila veliku štetu. Prije neki dan, mojem komšiji Asmiru Zverotiću vukovi su zaklali kozu i ovcu blizu kuće.
Organizovao sam i pozvao društvo na hajku na vukove. Koristim priliku svima da se zahvalim učesnicima ove hajke, a posebno Željku Garoviću, koji ima kerove i da nije njegovih kerova, ništa ne bi učineli. Stijelac koji je pogodio vuka je Sermin Latić.
Jednog vuka smo ustrijelili dok je drugi negdje pobjegao.
Velika je teritorija na kojoj su se vukovi kretali i trebalo je to sve pokriti i još jednom želim svima da se zahvalim“, zaključio je Mehmed Mele Ajdarpašić.
Uspiješni poljoprivrednik Samir Ramdedović, prepoznat u svom kraju i zavičaju kao čovjek koji se ne libi upustiti u rizične biznis projekte, kaže u razgovoru za Radio Petnjicu da se u Bihoru svaki dan, svaki sat i svaka minuta vodi neprestana borba za opstanak.
“Nekada koračamo manjim nekada većim koracima, ali ukoliko ukupno sagledamo, zaista uz mukotrpan rad svaki dan je ispunjen uspjesima i zadovoljstvom. Obišao sam pola svijeta, vidio sam mnogo država, gradova, planina i mora, od Rusije preko čitave Evrope ima lijepih, uređenih mjesta, gdje se vodi računa o svemu ,0ali ovo što je ovdje to nema nigdje, Bihor je zaista poseban. Ima čari koje se ne mogu riječima opisati“ , kaže Samir.
Svoj zavičajni patriotizam ovaj bihorski poljoprivrednik pun je entuzijazma i ljubavri prema mjestu gdje je rođen, živi i stvara.
„Tu gdje je stajala moja kolijevka, majčina topla ruka, očev tvrdi glas, sestra koja za tobom gleda kao da će nešto da ti se desi, brat koji je uvijek tu da priskoči u pomoć u bilo kojoj situaciji, topli dom u kojem sam pojeo mnogo toplih pogača, to su stvari koje se nikada ne zaboravljaju, ostaju urezane duboko u srcu“, ističe Samir.
Jutro mu počinje sa planom gdje da popije prvu kafu, nebitno da li je to kod komšije ili kafiću ili na nekom drugom mjestu. Uvijek sa prijateljima gdje se razmijene rezmišljanja i o poslovima koji ih čekaju, ali i o politici i društvenim problemima. To, kaže Samir, u Evropi ne postoji, jer je sve iz interesa..
“U Petnjici to nije slučaj, čak i kada se nema novca kafa se može popiti. Vrlo često ne znam ko je platio, to nigdje u svijetu nijesam vidio. Kada sam bio u inostranstvu, našao sam se u prilici gdje je svako platio ono što je naručio, bez obzira i ako je rodbina. Kada pokušaš da uradiš kao ono što je u Petnjici normalno, a to je da platiš cijeli račun, oni te zapravo gledaju kao da nijesi normalan, ali to je takav sistem koji se meni ne sviđa“, navodi naš sagovornik.
Samir je više puta u životui razmišljao da započne život negdje na drugom mjestu, međutim, međutim nigdje ga mjesto nije vezivalo i uvijek je nešto nedostajalo.
“Zaradi se mnogo, sve je to potrebno, ali ljudi ne shvataju da što više novca se ima, to znači više problema, zatim obaveza koje te udaljavaju od samog sebe, ne ličiš na sebe već na mašinu koja samo radi i štanca novac“, dodaje Samir.
Na pitanje, kako se živi u Bihoru, Samir je odgovorio „Koliko je lijep život, toliko je i težak“.
„Uvijek sam u obavezama. Ujutru kada se probudim, već razmišljam šta ću danas, šta me sve čeka, hoću li uspijeti sve obaveze da obavim. Na kraju dana, čak i ako je to pozitivana nula ja sam zadovoljan “, kaže Samir.
„Otići i trčati za novcem i boljim životom u jednom trenutku kod našeg sagovornika, proizvelo je monotoniju koja vremenom počinje da ubija i tek tada je osjetio ljubav prema rodnim krajem koju je izgubio, ali i koja se vremenom vratila.
U Bihoru 95% ljudi živi isključivo od poljoprivrede i veoma je bitno da se donose važne odluke u cilju opstanka i maksimalno posvećivanje tim odlukama.
Kada govorimo o egzistenciji, od svakog posla ima se haira, nije da nema, ali ne mogu očekivati da postanem milioner“, podvukao je Ramdedović.
On je saopštio da je za svojih 25 ovaca kupio 300 bala sijena i da misli da će mu to biti dovoljno da prezimi.
„Kada dođe vrijeme jagnjenja, fokusiramo se na jagnjenje ovaca. Jagnjad držimo pet do 10 mjeseci, onda se jagnjad prodaju, od tog novca raspoređujemo jedan dio za porodicu, drugi dio se ulaže u stoku. Imamo problem sa vodosnadbijevanje, pa se nadam da do moje starosti će prokapati voda sa ovog našeg vodovoda“ , podvlači Ramdedović.
On poručuje da ukoliko stvorimo svojoj djeci da imaju osjećaj za oca, majku, sestru, prijatelja, tada možemo kazati da smo postigli cilj i sa tim da se treba dičiti pa makar vozio najlošije auto.
Opširniju emisiju sa Samirom Ramdedovićem pogledajte na youtube kanalu Radio Petnjica.
