AKTIVNOSTI UČENIČKOG PARLAMENTA SMŠ PETNJICA: OBILJEŽEN DAN PARKOVA I DAN PLESA

Radio Petnjica
-
0
AKTIVNOSTI UČENIČKOG PARLAMENTA SMŠ PETNJICA: OBILJEŽEN DAN PARKOVA I DAN PLESA

Članovi Učeničkog parlamenta “Srednje Mješovite škole „ obilježili su Dan parkova i naknadno Dan plesa. Oni su pripremili niz aktivnosti koje su realizovane u školskom dvorištu, u kabinetu informatike i u sali Centra za kulturu Petnjica.

Dan parkova obilježava se 24. maja i u tu čast učenica IG odjeljenja Dalila Agović pripremila je prezentaciju za učenike u kojoj ih je informisala o značajnim podacima i upoznala sa ljepotama nacionalnih parkova Crne Gore. Učenici IIG odjeljenja su sa profesoricom Dijanom Tiganj održali čas jezika i književnosti u školskom dvorištu, odnosno u prirodi.

“ Što se tiče Dana plesa, on se tradicionalno obilježava 29. aprila, ali zbog vjerskog praznika Bajrama i zbog obaveza koje je KUD “Bihor” imao u proteklom periodu, ta aktivnost se realizovala u subotu i juče. Naime, 21. maja članovi Parlamenta prisustvovali su probi KUD-a “Bihor” gdje su se informisali o društvu, družili sa članovima i pozajmili nošnju za prezentaciju koju su juče prezentovali ostalim učenicima.

Zahvaljujemo se KUD-u “Bihor” što nam je izašao u susret i sarađivao sa nama na ovoj aktivnosti” saopštila je koordinatorka realizovanih aktivnosti Dijana Tiganj.

ALMINA LIČINA

DAN AZERBEJDŽANA U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
DAN AZERBEJDŽANA U PETNJICI

Povodom 28. maja Dana Azerbejdžana i godišnjice vraćanja satatusa Opštine Petnjica, Centar za kulturu Petnjica u saradnji sa kulturno-ekonomskim centrom Azaerbejdžana organicuju Dan Azerbejdžana u Petnjici.

Program obilježavanja Dana Republike Azerbejdžana je predviđen za četvrtak 26.05.2022.

Od 10h predviđena je posjeta JU OŠ ,, 25 maj ” Vrbica.

U 11h posjeta Srednjoj mješovitoj školi Petnjica, dok od 12h planirana je radna posjeta opštini Petnjica, prijem kod predsjednika Samira Agovića.

Od 13h u JU Centar za kulturu u Petnjici biće upriličen kulturno – umjetnički program ,,CRNA GORA JEDNAKA ZA SVE”U okviru kulturnog programa, biće predstavljena revija narodnih nošnji naroda koji žive na sjeveru Crne Gore u organizaciji Centara kreativnih vještina iz Berane.

Promocija knjiga Seyrana Mirzazade – Božidara Proročića -Istaknute ličnosti Azerbejdžana TRYDR RADOSTI KARABAH.

SUDBINSKE PRIČE Savremena književnost Azerbejdžana. Karabah sudbinske priče bad.od DEARRAY -Ali i Nino. Izvor radosti iz Azerbejdžanske književnosti za djecu.

Takođe u okviru programa predviđeni su nastupi folklornih ansambala KUD ,, Bihor ” Petnjica -KUD ,, Duga ” Berane.

Organizatori pozivaju ljubitelje kulturnih manifestacija da prisustvuju obilježavanju Dana Azerbejdžana u Petnjici, u Centru za kulturu sa početkom od 13h.

ENKO KORAĆ

DAN NEZAVISNOSTI CG SE SLAVIO I U NJEMAČKOJ: NI MANJE ZEMLJE, NI VIŠE LJEPOTE…

Radio Petnjica
-
0
DAN NEZAVISNOSTI CG SE SLAVIO I U NJEMAČKOJ: NI MANJE ZEMLJE, NI VIŠE LJEPOTE…

U subotu 21.maja 2022. godine Savez Asocijacija Crne Gore u Njemačkoj upriličio je proslavu 16. rodjendana  nezavisne Crne Gore. Na svečanom skupu u Centru Frankfurta na Majni u prostorijama Istorijskog gradskog muzeja pored predstavnika šest udruženja pridošli širom Njemačke, specijalni gosti bili su predstavnici Uprave za dijasporu i iseljeništvo  gospodin Arben Jakupi, kao i predstavnici Generalnog konzulata na čelu sa Generalnom konzulicom gospodjom Ivanom Djukanović.

Prema predvidjenom programu najprije je odsvirana himna Crne Gore, a potom su uslijedili prigodni govori. Skupu se najprije obratila gospodja Djukanović pozdravljajući domaćine zahvalivši se na pozivu za obilježavanje Dana nezavisnosti. Tokom kratkog ali veoma sadržajnog govora podsjetila je na značaj državnosti Crne Gore i da kao jaka, demokratskami multietnička tvorevina dočekati dan da postane dio evropske porodice. Gospodja Djukanović je naglasila snažan uticaj dijaspore na afirmaciji Crne Gore kao i pomoć koju dijaspora šalje u matici na čemu se najsrdačnije zahvalila. Na kraju svog govora čestitala je Dan nezavisnostisa željom da je vječna Crna Gora.

V.d. Pomoćnik direktora u Upravi za saradnju sa dijasporom-iseljenicima gospodin Arben Jakupi u uvodnom izlaganju, čestitao je dan nezavisnosti koji je jedan od najzanačajnijih u novijoj istoriji Crne Gore. Dan kada je mudrost pobijedila, kada su građani zaokružili državnost Crne Gore u turbuletntnom vremenu, na najelegantniji način, a to je perom! U drugom dijelu izlaganja upoznao je prisutne sa mnogim projektima koje Uprava radi ili planira da ih ostvari u budućnosti, poseban osvrt je dao na umrežavanje naše dijaspore i pravljenje još veće kopče između njih i matične države Crne Gore.

Složićete se-ni manje zemlje, ni više ljepote-to je Crna Gora.

Istaknuti intelektualac, književnik i publicista, koji živi i radi u Frankfurtu, gospodin Dino Burdzević je za ovu priliku pripremio tekst diplomate i političara pokojnog Veljka Vlahovića:

,,Nositi neprekidno u sebi Crnu Goru znači i dar i prokletstvo. Crna Gora je i morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova. T o je zemlja nada i očajanja, jave i snoviđenja. Izrešetana je kuršumima i gromovima. U njoj su izgubljene staze mira i spokojstva.

Crna Gora nije nikada molila da je ne kažnjavaju zbog ljubavi prema slobodi, ali nikada nije shvatila zbog čega je ta ljubav grijeh. To je zemlja najvećih krajnosti – dubokog mraka i raskošne svjetlosti, slobodni zatočenik i usužnjena sloboda. To je nikada napisana istorija u kojoj su ljudi vjekovima plakali krijomice i svoje i tuđe suze.

Crna Gora je država koja nije znala za državne granice, kao što nije znala za granice između života i smrti. Ona je trpeza siromaštva, tuga napuštenog ognjišta, nemirna vječnost, majka koja je đecu tjerala ispod svojih skuta i zbog toga čupala raspuštene kose. Njene su planine ljute i vesele, tužne i raspjevane. Ona je vječito otvoreni prozor slobode koja neprekidno nosi raskinute lance ropstva, stalno u ranama koje ispira kapima rose.”

A onda je dodao:

„Nigdje nećete naći, na tako malom prostoru, toliko prirodnog bogatstva, ljepote, pitomih plaža, bistrih jezera, brzih rijeka i predivnih planina – osim u Crnoj Gori.Postoji dosta šala na račun veličine Crne Gore. Od one da se cijela zemlja može obići za nedjelju dana, do te kada bi se brda ispeglala bila bi to najveća zemlja na svijetu.

Složićete se-ni manje zemlje, ni više ljepote-to je Crna Gora“- čime je završio svoje izlaganje.

Više Evrope u Petnjici a manje Bihoraca po Evropi

Gospodin Mijaz Ramdedović iz Hannovera je najprije čestitao ovaj veliki dan za sve gradjane Crne Gore. Tokom obraćanja istakao je  važnost saradnje izmedju institucija države i udruženja u dijaspori. Napomenuo je da je potrebno osmisliti moduse da se ta saradnja ojača posebno na ekonomskom i humanitarnom planu. „Naše udruženje Evropa za opštinu Petnjica ima moto:’ Da bude više Evrope u Petnjicu, a manje Petničana u Evropi. To može da se preslika i na Crnu Goru, više Evrope u Crnu Gore, a manje nezadovoljnih gradjana iz Crne Gore u Evropi“. Čast i zadovoljstvo mi je bilo biti prisutan na Biznis Forumu u Crnu Goru, to je veličanstvena promocija onoga što nama privrednicima treba da se povezujemo i upoznajemo sa privrednicima u CG, a potpomognuti sa institucijama države. Mi želimo da damo doprinos privredi CG. Zato je apel od nas, od našeg udruženja, da se deluje koliko može kako bi se čovjek koji je pokrenuo te privredne inicijative na Biznis forumu, gospodin Seid Hadzić vratio na dužnost kako bi nastavio sa aktivnostima. Takvi ljudi su dobri, korisni i takve ljude mi hoćemo da prave spone izmedju dijaspore i matice.

Na prijedlog gospodina Mijaza Ramdedovića, predsjednika Udruženja Evropa za Opštinu Petnjica pokrenuta je inicijativa o osnivanju časopisa „Glas dijaspore“ koja je dobila podršku svih prisutnih članova kao i predstavnika Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu. Ovaj značajan projekat trebalo bi, po najavama, da se realizuje do kraja ove godine. Otvoreno je niz sugestija i tema sa predstavnikom Uprave za dijasporu iz Podgorice Arbenom Jakupijem koji je obećao da će nadležni iz Podgorice u narednom periodu posvetiti više pažnje problemima i potrebama naših iseljenika u Njemačkoj.

Skupu su se još obratili gospodin Rifat Stanković, Beka Selimanjin, Osman Destanović.

Uz svečani ručak goste je violinom i harmonikom uz muziku i pjesme iz Crne Gore zabavljao „Riki Band“ iz Frankfurta.

Obilazak Historijskog gradskog muzeja

Kao jedna od tačaka obiležavanja Dana nezavisnosti uslijedilo je i posjeta Historijskom gradskom muzeju Frankfura. U trajanju od skoro sat vremena kustos muzeja pokazao je najznačajnije dogadjaje iz historije Frankfurta počevši od njegovog osnivanja do današnjih Dana. Posjeta muzeju i eksponati koji su tamo izloženi ostavili su veoma pozitivan utisak na sve prisutne. Poseban utisak ostavio je globus star preko 500 godina čija je vrijednost procijenjena na 60.000.000 Eura.

Sasvim na kraju u znak zahvalnosti učešću u obilježavanju Dana nezavisnosti gospodin Rifat Stanković uručio je buket cvijeća gospodji Djukanović, zahvalivši se i drugim gostima što su prisustvovali ovom dogadjaju.

Cjelokupan dogadjaj je protekao u prijateljskoj i srdačnoj atmosferi, čime je potvrdjena odlučnost SCANJ-a za nastavkom svojih uspješnih aktivnosti i saradnjom sa institucijama Crne Gore što godinama čini i daje veoma pozitivne rezultate.

Pripremio: Osman Destanović

BRAČNI PAR IZ LUKSEMBURGA DONIRAO KOMPJUTERE ZA OPŠTINU PETNJICA I INVALIDSKA KOLICA ZA HITNU POMOĆ

Radio Petnjica
-
0
BRAČNI PAR IZ LUKSEMBURGA DONIRAO KOMPJUTERE ZA OPŠTINU PETNJICA I INVALIDSKA KOLICA ZA HITNU POMOĆ

Bračni par iz Luksemburga Serž i Valeri preko udruženja Luksemburg-Crna Gora donirao je opštini Petnjica kompjutere i invalidska kolica za Hitnu pomoć u Petnjici.

Predsjednik Opštine Samir Agović  kazao je da u nizu primjera da naša dijaspora ne zaboravlja svoj zavičaj govore djela.

„Želim da se zahvalim Ismetu Muhoviću i Halilu Agoviću i njihovom udruženju na realizovanoj donaciji od šest kompjutera i invalidska kolica, koja će biti na raspolaganju Hitnoj pomoći u Petnjici. Oni su ljudi koji su se dokazali kao prijatelji svog zavičaja.

Uspjelu su da svoj prijatelje, koji su državljani Luksemburga uključe i da zajedno pomognu našoj Opštini. Posebno mi je drago što je bračni par iz Luksemburga sa nama i želim da kažem da ovo nije prva donacija iz Luksmburga, a takođe ističem da je na čelu Upravnog odbora Udruženja Luksemburg-Montenegro državljanka Luksemburga Kifa Kristijan i želim da se zahvalim“, kazao je predsjednik Agović.

Predsjednik udruženja Luksemburg-Montenegro Ismet Muhović kazao je da je uvijek srećan u svom zavičaju.

“Zahvalan sam bračnom paru Seržu i Valeri što su preko našeg uduženja donirali sredstva za Opštinu Petnjica. Neće ovo biti posljednja akcija”, rekao je Muhović.

Bračni par Serž i Valeri su ispred njihove organizacije kazali da nekoliko godina rade na prikupljanju sredstava i pomažu u mnogim zemljama svijeta. Ovog puta odabrali su Crnu Goru u saradnji sa udruženjem Luksemburg-Crna Gora. Istakli su gostoprimstvo i kazali da će u narednom periodu nastaviti da saradnju sa Crnom Gorom.

ENKO KORAĆ

 

PODRŽIMO PETNJIČANKE ZA TAKMIČENJE “CG U RITMU EVROPE”: GLASAJTE NA 14741, SA TEKSTOM – PJESMA 12

Radio Petnjica
-
0
PODRŽIMO PETNJIČANKE ZA TAKMIČENJE “CG U RITMU EVROPE”: GLASAJTE NA 14741, SA TEKSTOM – PJESMA 12

Počelo je glasanje za takmičenje “Crna Gora u ritmu Evrope”, a naše nade su Dalida Škrijelj, Alma i Ajla Adrović sa pjesmom „Tears getting sober“ i nastupiće pod rednim brojem 12.

SMS glasanje možete izvršiti na sledeći način:

Na broj 14741

U poruci pošaljite sljedeći tekst PJESMA 01 ili broj za koji želite da glasate (02,03…).

Cijena jedne poruke je jedan euro, a sa jednog broja može se poslati neograničen broj poruka.

Glasanje je otvoreno od 20. maja 2022. godine zaključno sa završetkom glasanja u televizijskom programu kada voditelj proglasi završetak.

Dakle, pozivamo sve Bihorce i one koje vole Bihor da podrže Petnjičanke tako što će poslati poruku na broj 14741 sa tekstom PJESMA 12

ALMINA LIČINA

 

(FOTO) PORODICI ARIFA OSMANOVIĆA PONOVO KROV NAD GLAVOM: Hvala Bihorcima!

Radio Petnjica
-
0
(FOTO) PORODICI ARIFA OSMANOVIĆA PONOVO KROV NAD GLAVOM: Hvala Bihorcima!

U stihijskom požaru koji je u decembru prošle godine zahvatio kuću i sušaru Arifa Osmanovića u bihorskom selu Kalica, izgorjelo je skoro sve što je činilo kuću i pokućstvo.

No, to se i ovaj put pokazalo: – Ne valja se u dobru ponijeti, niti u zlu prepadnuti.
Zahvaljujući dobrim ljudima, Bihorcima rasutim diljem svijeta, pomoć je brzo počela pristizati, te će Osmanovići ubrzo u novi dom.

ZK Bihor se, kao i uvijek u sličnim situcijama, odazvao akciji za pomoć i zahvaljujući empatiji članova i prijatelja kluba ubrzo sakupio značajna sredstva i uručio porodici Osmanović.

Na zgarištu stare kuće ovih dana niče nov moderan objekat.
“Posjetio sam ovih dana porodicu Osmanović i uvjerio se u dinamiku radova na objektu.
Oni su duboko zahvalni svima koji su pomogli.

Ja kao predsjednik UO ZK Bihor, u svoje lično ime zahvaljujem članovima i prijateljima ZK Bihor i još jednom ponavljam: Dobri ljudi – dobrim vam se vratilo”, rekao je predsjednik ZK Bihor Edin Latić.

Edin Medo Latić

Putevi i raskršća (13): Sagovornici- Sead Skenderović i Hidajet Ćeman

Radio Petnjica
-
0
Putevi i raskršća (13): Sagovornici- Sead Skenderović i Hidajet Ćeman

U srijedu, 25.maja, premijerno u 16h, a potom i u 21h, budite uz naš i vaš zavičajni radio na 90,7 MHz jer je na programu trinaesta, ujedno i poslednja emisija iz serijala “Putevi i Raskršća”.

Za sve Vas koji naš radijski program pratite putem interneta, emisiju možete slušati uživo na našem portalu, ili preko neke od online platformi ili aplikacija, na Vašem uređaju.

Ko želi da pogleda emisiju u video formatu, ona će biti dostupna na Youtube kanalu Radija Petnjica u petak, 27.maja.

Reprizno emitovanje na radiju će biti u nedjelju, 29.maja u podne i u 20h.

U poslednjoj emisiji ovog serijala sagovornici su: Sead Skenderović, koji živi u Njemačkoj i Hidajet Ćeman, koji je živio u Americi 23 godine i sada uživa u penziji u zavičaju.

Multimedijalni projekat „Putevi i raskršća“ realizujemo u saradnji sa Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Najvažnije poruke iz ovih razgovora možete čitati na našem portalu, kao i na društvenim mrežama- Facebook stranici Radio Petnjica i Instagram stranici @petnjicaradio.

 

 

CRKVENI ODBOR AZANA I ZORAN IVEZIĆ: HVALA DONATORIMA I OPŠTINI PETNJICA NA POMOĆI U IZGRADNJI KAPELE

Radio Petnjica
-
0
CRKVENI ODBOR AZANA I ZORAN IVEZIĆ: HVALA DONATORIMA I OPŠTINI PETNJICA NA POMOĆI U IZGRADNJI KAPELE

Crkevni odbor Azana na čelu sa predsjednikom Zoranom Ivezićem zahvalio se donatorima kao i opštini Petnjica na doprinosu u izgradnji kapele u Azanama.

„Ovom prilikom želim javno da se zahvalim kako u svoje ime tako i u ime crkvenog odbora Azane donatorima iz dijaspore a posebno Selvinu Ramdedoviću, Opštini Petnjica na čelu sa predsjednikom Samirom Agovićem kao i drugim privrednicima koji su dali svoj doprinos.

Ovaj projekat je od velike važnosti za nas, shvatili smo da je novac nebitan u odnosu na taj komšijski odnos i osjećaj jednih prema drugima.

Radovi se privode kraju a mi se nadamo da ćemo u što kraćem vremenskom periodu svoje vjerske obaveze obavljati u Azanskoj kapeli“, saopštio je Zoran Ivezić za portal Radio Petnjica.

ALMINA LIČINA

 

 

GDJE SU PETNJIČKI ODBORNICI, OPŠTINSKE SLUŽBE, NADLEŽNI: DO KADA ĆE NAS NA ULAZU U PETNJICU DOČEKIVATI DEPONIJA SVEGA I SVAČEGA?

Radio Petnjica
-
0
GDJE SU PETNJIČKI ODBORNICI, OPŠTINSKE SLUŽBE, NADLEŽNI: DO KADA ĆE NAS NA ULAZU U PETNJICU DOČEKIVATI DEPONIJA SVEGA I SVAČEGA?

Veliki je broj divljih deponija u opštini Petnjica, ali to nije ekskluzivitet samo Bihora. Slike razbacanog smeća, šuta, plastike i svega što je čovjek odbacio, česte su od Ulcinja do Pljevalja. Petnjičke prilike nijesu mnogo bolje, samo što se u Petnjici u sudaru prirode i plastike sve jasnije vidi, baš kao na tacni.

Ipak, za “pobjednika” u ruglu, ovoga puta, proglašavamo nešto što bismo mogli nazvati “divlja deponija svega i svačega” koja te uredno sačeka na jednom od ulaza u Petnjicu, u Gusarama, na raskrsnici i priključenju puta Bioča – Petnjica.

Ima tu svega, od standardne plastične ambalaže, kesa, “običnog smeća” do ostataka fotelja, ormara, željeza, cigli… Ma što god poželiš. Idila i sjajna prilika da nas upoznaju u cijelom gabaritu neodgovornosti i nemara pojedinih, svakako nesavjesnih, građana.

No, dok je svijeta i vijeka nesavjesnih će biti, ali tu su institucije, da sačuvaju opšte dobro za opšti interes. Tu su, ako rade i ako ih ima, a ako nema ili ne rade, onda imamo stanje kakvo je u Gusarama.

Dakle, jasno je da ne rade, jer niko nije kažnjen, niko opomenut, a mi svi ostali smo se toliko navikli na prizor da ga skoro i ne vidimo.

Zašto niko iz nadležnih institucija u Petnjici ne reaguje? Svako od nas se isto pita, sliježe ramenima i ide dalje.

Na neka od ovih pitanja pokušali smo da dobijemo odgovor od Komunalnog preduzeća Petnjica.

Oni su nam saopštili, da je ta deponija formirana nemarom određenih nadležnih institucija i nesavjesnih građana, što smo znali, ali su, kažu, spremni da ulože maksimalan trud i napor da se ova ružnoća na ulazu u Petnjicu sanira i ukloni.

“Spremni smo i raspoložni da se ta deponija ukloni, ali pod uslovom da to ostane čist prostor. Postojao je znak koji je upozoravao građane da je tu strogo zabranjeno odlaganje otpada, smeća ili bilo kakvog šuta. Na pitanje da li će biti sanirana, zavisi od opštine. Komunalno preduzeće je prošle godine veći dio otpada i šuta odvezao i sanirao deponiju, takođe su postavljena upozorenja, ali su ti znakovi uklonjeni i nastavljeno je sa odlaganjem otpada“, saopšteno je iz Komunalnog preduzeća.

Nije jasno, naravno, ko je u opštini odgovoran da pokrene akciju i od koga u opštini zavisi da li će nešto biti tretirano ili ne. Postavlja se logično pitanje – je li Komunalno preduzeće opštinsko, javno preduzeće? Valjda jeste, i valjda bi oni trebali da budu pokretači akcije.

Osim toga, nijedan odbornik DPS-a, BS-a, SDP-a, SD-a, SPP-a, Demokrata, SNP-a, a ima ih 31, nije prstom mrdnuo da se stvar riješi, iako je vrlo prost za rješavanje. Šta rade narodni poslanici, zašto nijesu oni ti koji upozoravaju, štite, pokreću akcije….pitanje je na koje svi mi, manje više, znamo odgovor. Sve funkcioniše do izbora, a kada se glasovi prebroje i zasjednu u udobne skupštinske fotelje, kao da odu na odmor. Zelena agenda im je daleko od interesovanja i fokusa.

Na ovu temu smo razgovarali i sa aktivistom i velikim borcem za očuvanje životne sredine, predsjednikom NVO ,,Eko-Vrbica“ Hidajetom Ćemanom, koji je u par navrata organizovao čiščenje deponija i smeća.

On je kazao da je problem otpada generalno problem društva. Saopštio je da je pod hitno potrebno da se u Petnjici pronađe adekvatno mjesto za odlaganje smeća, kao i to da je potrebno što više kontejnera u seoskom području i mjesnim zajednicama.

“Mislim da se ovaj problem može riješiti isključivo postavljanjem što više kontejnera za otpad. Takođe mislim da će u Petnjici doći dosta stranaca, ali je problem što će ti stranci doći samo jedan put i više nikad. Kada pogledaju i vide u kakvom se okruženju nalaze, da se skoro na svakom koraku, na svakom mjestu nalazi smeće i divlje deponije. Pokušali smo u par navrata da našim akcijama podignemo svijest građana, ali to za sada dosta teško ide, ne kažem da je loše, ali postepeno se poboljšava“, saopštio je Ćeman.

Ovo će biti još jedan tekst, pokušaj da stvari pokrenemo, onako kako medij jedino može – da ukazuje, kritikuje i predlaže. Da li će nas neko čuti u Petnjici i shvatiti da nemamo političkih ambicija, niti političkih favorita, a ni kalkulacije, te da nam je jedini zadatak dobro Petnjice i njenih građana – prosto ne znamo. Ali znamo da nećemo odustati od našeg zadatka.

ERIS BABAČIĆ/SAMIR RASTODER

 

 

 

(VIDEO) PUTEVI I RASKRŠĆA (12) – SAGOVORNICI ALMIR PLJAKIĆ I ENVER RASTODER

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) PUTEVI I RASKRŠĆA (12) – SAGOVORNICI ALMIR PLJAKIĆ I ENVER RASTODER

U pretposlednjoj emisiji serijala “Putevi i raskršća” sagovornici subili direktor Osnovne škole u Petnjici, Almir Pljakić i predsjednik MZ Radmanci, Enver Rastoder.

Multimedijalni projekat „Putevi i raskršća“ realizujemo u saradnji sa Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

ENVER RASTODER: REALIZOVATI PROJEKAT OTKUPA LJEKOVITOG BILJA

RADIO PETNJICA: Koliko dugo ste na funkciji predsjednika MZ Radmanci?

ENVER RASTODER: Ja sam predsjednik od formiranja MZ i u narednom periodu očekujemo da se vrši izbor novih predsjednika jer mnogima ističe mandat.

RADIO PETNJICA: Koji su to važni projekti koje ste realizovali u protekom periodu u MZ Radmanci?

ENVER RASTODER: Najveći problem koji je bio od samog početka jeste elektrodistributivni sistem i putna infrastruktura, ali te prve godine nijesmo mogli ništa više odraditi već smo se bavili isključivo renoviranjem elektro mreže, pa je sa CEDISOM odrađen jedan značajan korak. Zatim saniranje lokalnih puteva u čitavoj MZ, odrađen je mašinski prsten koji je obuhvatio citav teren. Već 2018. godine asfaltiralo se oko 3800 metara asfalta kao i 600 metara krpljenja starog puta. Ovo asfaltiranje nije pripalo samo Radmancima već i Ponoru. Takodje i probijanje putnog pravca prema Pecku. Što se tiče vodovoda koji je zaista ključ rješavanja jednog velikog egzistencijalnog problema, to je riješeno iako nije sve zavisilo od mene kao predsjednika MZ. Opština je oko 4000e odvojila za revidovanje projekta i tako smo riješili problem.

RADIO PETNJICA: Takođe ste aktivni u nevladinom sektoru i imate nvo Centar za seoski razvoj, koliko je ona zapravo doprinijela Bihoru?

ENVER RASTODER: To je jedan kako da kažem najznačajniji dio mog života, tada kada sam krenuo sa ekipom u realizaciji tog projekta, za kratko vrijeme smo napravili velike korake i povezali se sa dijasporom, takodje povezali smo se sa luksemburkom Agnes Rauš kojoj dugujemo veliku zahvalnost, ona je bila član vlade Luksemburga, boravila je ovdje i tako smo započeli realizaciju mnogih projekata. Zaista je veliki projekat, urađeno je oko 60km piješačkih staza, preko tog projekta poslato je osam žena na obuku za prijem gostiju u seoskim domaćinstvima. Ono ma šta sam posebno ponosan jeste što smo privukli mnogo turista.

RADIO PETNJICA: Vi ste neko ko Petnjicu poznaje od malena, pratili ste njene uspone i padove, kako Vi danas vidite Petnjicu?

ENVER RASTODER: Sve je manje omladine a to je ono što ke krasilo Petnjicu, žao mi je sto nema vise aktivnosti, turnira i ta sportska dešavanja. Ranije je svega toga više imalo, imalo je više omladine. Pored ovakve prirode djeca se skupe u ćošku igrajući igrice. Lokalna uprava i ministarstvo prosvjete treba da napravi poligon na koji će se djeca okupljati.

RADIO PETNJICA: Šta su po Vama razlozi odlaska mladih ljudi iz Bihora?

ENVER RASTODER: Mislim da je glavni razlog upravo nedostatak aktivnosti, kao i nedostatak posla. Ja sam ranije pominjao da treba motel da ugleda svjetlost dana, tu može deset porodica da se uhljebi, mogu da se organizujuju ručkovi i tako dalje, zašto da idemo negde drugdje kad možemo tu. Sva sredstva bi se vratila i to sigurno.  Sve su to realna radna mjesta koja stvaraju nesto a to jeste dobit. Ono na šta ću posebno apelovati jeste sektor poljoprivrede i sektor biznis centra koji trebaju da realizuju projekat okupa ljekobilja i šumskih plodova. Petnjica je nekada bila jedana od izuzetnih izvoznika ljekobilja, gdje smo mi kao djeca brali čajeve i druge plodove tako prodavali i imali novac za sebe. Kod IFAD- a ili drugih organizacija mogao bi se napraviti dobar projekat već pomenutog otkupa.

RADIO PETNJICA: Poruka za kraj našim gledaocima i pratiocima portala Radio Petnjica.

ENVER RASTODER: Apelujem da nađemo rješenje i način da svi budemo od koristi u realizaciji ovako korisnih programa. Da uradimo pomak koji je veoma značajan ovom prostoru.

ALIMIR PLJAKIĆ: MI DANAS KUPUJEMO ZNANJE KAO MEDIKAMENTE U APOTECI

Radio Petnjica: Kako sa pozicije direktora izgleda obrazovanje?

Almir Pljakić: Želio sam da produbljujem znanje i odlučio sam da upišem fakultet koji sam volio u Sarajevo, fakultet za fizičku kulturu. Na životnoj raskrsnici, imao sam veoma veliku podršku roditelja, što je veoma važno kako bi se formirala jedna potpuna ličnost. Pripravnički sam odradio u beranskoj Gimnaziji i 2011. godine započinjem angažman u Osnovnoj školi.
Ako pravimo komparaciju kako je bilo nekada a kako danas, obzirom da sam se školovao po tradicionalnom načinu i da je Bihor iznjedrio dokazane ljude u određenim poljima kroz taj način obrazovanja, jer u razgovora sa prijateljima koji mi kažu imate pisaca, mogli bi vam pozavidjeti narodi.
Smatram da mladim ljudima u Bihoru treba dati šansu, jer naši mladi će sigurno iskoristiti šansu koju dobiju. Govorim iz svog iskustva, čudili su mi se drugovi sarajlije, da 300 kilometara pređem i da tražim znanje u Sarajevu ali podučen motivacijom roditelja želio sam da budem u Sarajevu jer sam imao prijatelja, koji mi je bio podrška u tom školovanju.
Danas novi način školovanja, Bolonjski tip ima svoje manjkavosti, jer mi ne pripadamo Skandinaviji i mi smo dio naše teritorije, a poznato je da Balkanci imaju kvantni umu i mi ne možemo prepisivati ako sa druge strane imamo hiljadugodišnju tradiciju. Treba primjenjivati sve što je dobro i uzeću z aprimjer mobilni telefon bez kojeg sam se ja školovao a danas imamo pomagala koja trebaju da pomagala a ne oni nama da upravljaju. Na balansu čovjek opstaje, svijet opstaje i kao individua potrebno je da koristi prije svega samom sebi, jer ukoliko nije sebi koristan, ne može ni drugima koristiti.

Radio Petnjica: Zbog čega mladi ljudi ne upisuju fakultete?

Almir Pljakić: Društvo generalno u ovom vijeku ide u beznađe. Veoma je važno nastojati mijenjati društveni ambijent, isključivo preko obrazovanja i elite u svojim branšama. Važno je mladima predstavljati da se samo od svog rada živi i da se do velikog novca ne može doći na čestit način i sve ono što je pošteno je teže ali je ljepše. Mladi moraju raditi na sebi, konstantno i svakodnevno i divim se učenicima kada pođem u odjeljenje i razgovaram sa njima. Jedan od faktora koji utiče na uspjeh djeteta je njegov nastavnik ili profesor, koji motiviše ili ne motiviše da učenik nastavi svoje obrazovanje, te stoga je važno da stručni kadar dodatno se angažuje u olakšavanju učenja i  razumijevanja gradiva.
Mlađe generacije gledaju društveni ambijent i mi kao nosioci društvenih aktivnosti nekada ne šaljemo dobre primjere. Pitaću vas, kada ste zadnju put pročitali knjigu a da nije u elektronskoj verziji, jer mlade generacije prvenstveno se baziraju na elektonici.

Radio Petnjica: Smatrate li da je životna diploma važnija od fakultetske?

Almir Pljakić: U životu nema sve za cijenu, a to je obraz, on nema svoju cijenu kao ni obrazovanje. Mi danas kupujemo znanje, kao medikamente u apoteci. Znanje se jedino može pribaviti učenjem a ni jedna diploma koja je na zidu, ne može biti adekvatna znanju i vještinama. Papir je potreban za konkurs i prvi korak, a kako bi opstali na tržištu rada i cijenjenje u društvu, zavisi od nas samih koliko smo radili na sebi. Apel na društvo, počevši od lokalne uprave i drugih institucija da pomognu obrazovnom procesu.

Radio Petnjica: Poruka mladim ljudima?

Almir Pljakić: Da kažem učite, plašim se pogrešno će shvatit, međutim ako kažem učite sa ciljem, onda je to u potpunosti kao i učenje sa svojim intetesovanjima. Upoznati se sa onim što nas ne interesuje, kako bi znali sa čime se susrećemo. Važno je da mladi ljudi nikada na prvoj stpenici ne padaju i da rješavaju probleme u postepeno a ne samo komentarisanje.

 

1...210211212...948Stranica 211 of 948