OPŠTINA PETNJICA RASPISUJE: Konkurs za dodjelu studentskih stipendija za školsku 2022/23.godinu

0

Pravo na stipendiju mogu ostvariti redovni studenti primijenjenih osnovnih i akademskih osnovnih studija, koji:
– imaju crnogorsko državljanstvo;
– imaju prebivalište u Opštini Petnjica;
– su prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju, položili ispite iz prethodne godine studija sa najnižim indexom uspjeha 9,00 i najmanje 90% ECTS kredita;
– su prvi put upisali semestar studijske godine;
– koji nisu obnovili ni jednu godinu tokom studija;
– nisu u radnom odnosu;
– nisu stariji od 25 godina;

Pravo na stipendiju imaju i studenti tehničkih fakulteta (građevina, arhitektura, elektrotehnika) bez obzira na uspjeh, zbog deficita tih zanimanja u opštini Petnjica.
Pravo na stipendiju ima i jedan student iz porodice lošeg materijalnog stanja (roditelji korisnici MOP-a i nezaposleni roditelji i porodice čiji ukupni prihodi ne prelaze visinu minimalne zarade) u kojoj ima troje i više djece, bez obzira na uspjeh.

Kandidat koji konkuriše za dodjelu stipendije uz prijavu nakonkurs prilaže sljedeća dokumenta:
– potvrdu o prebivalištu,
– potvrdu o upisu godine studija,
– potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine,
– potvrdu o visini ostvarenih ECTS kredita;
– potvrdu o ostvarenoj prosječnoj ocjeni;
– dokaz (izjavu) da nije u radnom odnosu;
– dokaz (izjavu) da student ne prima drugu stipendiju;
– uvjerenje o kućnoj zajednici, (za kandidate iz porodice lošegmaterijalnog stanja u kojoj ima troje i više djece);
– potvrdu da su korisnici MOP-a ili potvrdu da su roditeljinezaposlena lica ili potvrdu o visini prihoda članovadomaćinstva (za kandidate iz porodice lošeg materijalnogstanja u kojoj ima troje i više djece).

Prijavu sa kratkom biografijom i kompletnom dokumentacijom- sve dokaze o ispunjenju posebnih i opštih uslova, dostaviti u roku od 30 dana od dana objavljivanja Konkursa, u zatvorenoj koverti, na pisarnici Opštine Petnjica– zgrada Opštine, sa naznakom: „Za konkurs za dodjelu studentskih stipendija za školsku 2022/23. godinu“.

 

Nastavljena sanacija udarnih rupa na teritoriji opštine Petnjica

0

Putni pravac od Gusara prema Paljuhu i Tucanjama se nalazio u dosta lošem stanju i predstavljao je problem za sve vozače, pa je nerijetko dolazilo i do oštećena vozila na ovoj dionici puta.

Na sreću vozača ovaj putni pravac će biti ubrzo saniran. Rupe koje su predstavljale problem vozačima iskopane su, predviđeno je da budu sanirane i popunjene novom asfaltnom podlogom. Uz ovaj putni pravac biće završena i započeta sanacija na putnom pravcu prema Orahovu.

Za radove na ovoj dionici puta biće zadužena firma ,,Toffy“ iz Rožaja, a opština Petnjica je za sanaciju i radove na unapređenju putne infrastrukture ove godine izdvojila 35.000 eura.
Vozačima savjetujemo dodatan oprez, jer uz padavine, iskopane rupe se napune vodom, tako da je skoro pa i nemoguće uočiti da se na tom dijelu puta nalaze iskopane rupe, dok se ne završi sanacija, da bi izbjegli oštećenja na svojim vozilima, vožnju prilagoditi uslovima puta.

ERIS BABAČIĆ

 

SVEČANOST U OŠ “MAHMUT ADROVIĆ”: PROSLAVILI DAN ŠKOLE

0

Danas je u JUOŠ ,,Mahmut Adrović” održana manifestacija povodom Dana škole.

U sali Osnovne škole održane su sporstke igre: povlačenje konopca, skok u dalj i mali fudbal. Aktivnosti je predvodio nastavnik fizičkog vaspitanja Anis Ramčilović.

Na početku manifestacije direktor škole Almir Pljakić, Rifat Ramčilović, Semina Muratović, Maida Ramčilović, Sanela Šabotić i Denis Rastoder položili su vijenac ispred biste velikana Mahmuta Adrovića.

Direktor Osnovne škole “Mahmut Adrović” Almir Pljakić podsjetio je da je Mahmut Adrović, čovjek po kome škola nosi ime, bio istaknuti borac za pravdu i slobodu Bihorskog kraja i Crne Gore.

Kulturno umjetnički program bio je ispraćen recitacijama polaznika škole, skečevima, ritmičkim igrama kao i narodnim kolom.

A. L.

 

 

ZAPOSLENI U HITNOJ POMOĆI PETNJICA DALI KRV

0

Pripadnici jedinice Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Petnjica juče su učestvovali u akciji dobrovoljnog davanja krvi.

Osim što pružaju neprekidnu zdravstvenu zaštitu svim građanima Petnjice, 24h dnevno, 365 dana u godini i rade na pružanju adekvatne pomoći, pripadnici jedinice Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Petnjica, juče su pokazali još jedan human gest i darovali dragocjenu tečnost u Zavodu za transfuziju krvi u Beranama.

E. B.

 

(FOTO, VIDEO) U posjeti kod poljoprivrednika Abdulaha Muratovića: Može se živjeti od poljoprivrede

0

Ekipa Radija Petnjica bila je u posjeti poljoprivredniku Abdulahu Muratoviću, koji se već dugi niz godina bavi poljoprivredom-ratarstvom.

Jedan je od rijetkih mladih poljoprivrednika na ovim prostorima koji je odabrao da ostane u Petnjici, osnuje porodicu i živi od sopstvenog rada.

Abdulah Muratović, poznatiji pod nadimkom Cale, kazao je za naš portal da je zadovoljan ovogodišnjim rodom kupusa i da je već punom parom krenuo sa prodajom. Svoje proizvode Cale plasira kako na lokalno tržište, tako i po susjednim opštinama i Podgorici. Cijena po kojoj Cale nudi bijeli kupus u Petnjici je 0.30 eura.

,,Zadovoljni smo. Cijena bi trebala biti veća, ali da uzmemo u obzir sve, dosta naroda ne bi imalo novca da plati kupus po većoj cijeni. Znači ako on plati kupus po cijeni od 0.70 eura, pa recimo 100 kg je 70 eura- pa onda je bolje kupiti meso za te pare. Sad je 0.30 eura za Petnjicu i tržište na sjeveru. Treba biti zahvalan marketu Franca, koji svake godine otkupi određenu količinu bijelig kupusa od naših proizvođača. Što se tiče crvenog kupusa, tu cijena još uvijek nije formirana, ali neka moja procjena je da će se kretati od 0.50 do 0.60 eura“, kazao je Muratović.

Takođe, on posjeduje i svoj malinjak i kaže da je ova godina što se tiče prodaje malina bila jedna od boljih. Cijena maline po kilogramu se kretala 4.30 eura. Dodaje da je malinarstvo dosta unosan posao koji ne zahtjeva mnogo truda, a rad se isplati i to je nešto što bi on kao poljoprivrednik preporučio svim početnicima. Planira proširenje malinjaka sledeće godine.

,,Zarada sa malinama je dobra. Najvažnije od svega je što se ne sjekiraš za otkup. Mnogo uvozimo inostranih proizvoda u našu državu, to je veliki problem, dok su naši proizvođači prepušteni sami sebi- i da plasiraju proizvode i da se brinu o proizvodnji. Subvencije od države po tom pitanju su dosta loše“, ističe Cale.

Abdulah se bavi i plasteničkom proizvodnjom, posjeduje plastenik u kojem je zasadio crvenu papriku ajvarušu. Ona je pretežno namijenjena za lokalno tržište Petnjice i cijena za kilogram je 1.5 eura. Osim paprike i kupusa, kupci kod ovog poljoprivrednog proizvođača mogu naći i pasulj.

Vremenske nepogode i grad, koji su pričinili značajnu štetu poljoprivrednim gazdinstvima u našoj opštini, nijesu zaobišli ni Abdulaha. On kaže da je prijavio nastale štete na gazdinstvu, ali da još uvijek čeka da nadležne službe reaguju po tom pitanju i na neki način djelimično nadoknade uložen trud i rad, koji je nevrijeme u jednom danu odnijelo.

Kada je riječ o nedostacima u ovom poslu, Muratović ističe nedovoljno ulaganje lokalne uprave i države u poljoprivredu. Na pitanje da li redovno prati Javne pozive koje raspisuje lokalna samouprava i Ministarstvo poljoprivrede, rekao je da prati i da je aplicirao skoro za pumpu za navodnjavanje njiva, što bi mu znatno olakšalo posao tokom ljetnjeg perioda kada su velike suše.

Što se tiče premija, kazao nam je da još uvijek kasne i da ne zna da li će biti do kraja godine. Smatra da je to velika greška, jer u Petnjici ne postoji mnogo istinskih poljoprivrednika.

Za kraj, preporučuje svim mladim ljudima da se oprobaju u ovom poslu, jer se uz trud i rad, može doći do puno uspjeha, te obezbijediti sebi i porodici solidna egzistenicija.

E. B.

 

 

 

Bilo u Luksemburgu: DOBROČINSTVO I IDENTITET

0

Dobročinstvo je jako bitna tema za nas koji živimo i radimo daleko od svog zavičaja, tako se zbližavamo i čuvamo od asimilacije i gubljenja svog identiteta – naglasio je Edin Medo Latić, predsjednik UO ZK Bihor na početku tribine: Dobročinstvom do očuvanja identiteta

 

 

 

Piše: Faiz Softić,
Urednik revije Bihor

U velikoj sali Centra za kulturu u gradu  Rumelanža, na jugu Luksemburga sinoć se razgovaralo na temu dobročinstva kao mehanizmu za očuvanje vlastite nacionalne biti i identiteta.
Organizatori: ZK Bihor – Luksemburga i Islamski kulturni centar Berat iz grada Eša (Esch-sur Alzette).
Gosti: Prof. dr Isat Skenderović, profesor na Univerzitetu u Tuzli, rođen u bihorskom selu Trpezi i mr. Aljo ef. Cikotić također porijeklom iz istog mjesta, sa službom imama u bosanskom gradu Travniku.

Sekretar ZK Bihor Hamdija Rastoder otvorio je i vodio ovu zanimljivu tribinu koja je zakazana pod naslovom: Dobročinstvom do očuvanja identiteta.
Pored njih, pred velikim brojem prisutnih obratili su se i Nedžad ef. Zilkić, imam džemata Berat, te Edin Medo Latić, predsjednik UO ZK Bihor i Enis Ćoso Muratović, ugledni biznismen iz Luksemburga i pokretač nekoliko vrlo korisnih projekata u svom rodnom selu Trpezi.
Obraćajući se gostima – Hamdija Rastoder je podsjetio da se nalaze među ljudima koji su, već dugi niz godina, kroz razne programe realizovali veliki broj akcija usmjerenih na pomoć zavičaju, ali i šire.
– Vi ste u pravom smislu među dobočiniteljima – naglasio je Rastoder.

Bila je ovo tribina neopterećena političkim floskulama, niti bilo kakvim ambicijama; govorilo se o dobročinstvu kao načinu očuvanja identiteta i koliko je bitno da je čovjek okrenut čovjeku, te da je veoma bitno ostaviti za sobom trag na koji će potomci biti ponosni.

Predsjednik UO ZK Bihor Edin Medo Latić se zahvalio Stvoritelju što je omogućio da se okupimo i razgovaramo, zahvalio se gostima i naglasio da onaj ko nije zahvalan ljudima – ne može biti zahvalan ni Allahu.
– Dobročinstvo je jako bitna tema za nas koji živimo i radimo daleko od svog zavičaja, tako se zbližavamo i čuvamo od asimilacije – naglasio je Latić.

Prof. dr. Isat Skenderović je naglasio da identitet nije samo ono što te vjerski i nacionalno određuje, već cijeli niz osobenosti kao što su knjiženvnost, umjetnost uopšte, tradicija i još niz elemenata svojestvinih jednom nacionalnom korpusu. Skenderović je kazao kako se širom Evrope i svijeta slika o Bošnjacima mijenja jer su oni pokazali da su u svim zajednicama korisni članovi društva, da njeguju svoju kulturu i svoj identitet i da poštuju identit, kulturu i tradiciju drugih – naglasio je između ostalog prof. Skenderović.

Mr. Aljo ef. Cikotić je kazao da na početku želi iskazati veliku radost što skupa sa prisutnima dijeli trenutke i što je u prilici vidjeti mnoga lica iz zavičaja koja su mu poznata, s kojima je odrastao, ali su im se životni putevi razišli te mnoge od njih nije vidio već duži vremenski period.
Govoreći o porukama iz muslimanske svete knjige Kur'ana Časnog naglasio je kako smo dužni voditi računa u životu, da, onda kada nas ne bude, kakav ćemo trag ostaviti iza sebe.
– Roditelje ne možemo birati, ni svoj lik ne možemo birati, to nam je od dragog Allaha dato – rekao je ef. Cikotić – ali možemo birati sa kime ćemo se družiti i kako ćemo se ponašati. Govorio je kako je svaki trenutak života koji proživimo originalan i da ga je teško ponoviti na isti način, te da je život na Dunjaluku unikatan i jedinstven i da se ni on, takođe, ne može ponoviti.
Ef. Cikotić se podsebno osvrnuo na značaj činjenje dobrih djela, dijeljenje onima kojima je potrebno i da darivanje darovaocu pričinjava veliku radost u srcu.
–  Poslanik a. s. je rekao: budite darežljivi jedni prema drugima pa će te se voljeti.
Ono što nam daje smisao života to je upravo dobročinstvo kojim iskazujemo zahvalnost Uzvišenom Stvoritelju koji je prema nama najveći dobročinitelj – rekao je ef. Cikotić.
Razgovor je trajao puna dva sata a na kraju su učesnici i veliki broj prisutnih u Sali klanjali akšam-namaz i tako na najbolji način završili ovu vrlo značajnu tribinu sa bezbroj važnih poruka koje mogu biti od velike koristi onima koji umiju slušati.

 

VRIJEDNA POLJOPRIVREDNICA MIRSADA PRKOSI I NEVREMENU

0

Vremenske nepogode koje su tokom ljeta zadesile Bihor, farmerima su nanijele veliku materijalnu štetu, ali ima i onih koji i pored toga uspješno završavaju poljoprivrednu sezonu.

Jedna od njih je vrijedna i uspješna poljoprivrednica Mirsada Muratović, koja je na svom imanju zasadila 15.000 strukova kupusa.

,,Kada smo počeli sa obradom zemljišta za sadnju kupusa, predvidjeli smo nekih 15.000 zasada za ovu sezonu. To što smo predvidjeli smo i uradili, ali nam je grad koji je padao u Bihoru, i to na početku cvjetanja zasada, uništio jedan dio. Izgubila sam nešto oko 500 eura, što je malo na količinu koju sam zasadila”, rekla je Mirsada.

Pored kupisa, Mirsada na svom gazdinstvu posjeduje krompir, kao i kukuruz, sa kojim je veoma zadovoljna.

ALMINA LIČINA

U SUBOTU ČETVRTI PETNJIČKI SUSRETI

0

Nakon uspješno realizovane likovne kolonije “Boje Bihora”, JU Centar za kulturu Petnjica organizuje još jednu manifestaciju- Četvrte petnjičke književne susrete “S one strane Lima”, Ismet Rebronja.

Književni susreti će se održati u subotu, 17.09.2022. godine sa početkom od 18.00h.

O liku i djelu Ismeta Rebronje govoriće: prof.dr Redžep Škrijelj, Faruk Dizdarević i prof.dr Draško Došljak.

Takođe na manifestaciji i književnoj večeri će učestvovati i brojni istaknuti književnici, kako iz Crne Gore, tako i iz drugih zemalja, a to su:
Bravo Adrović (Berane), prof.dr Sadik Idrizi (Prizren), Safet Ćeman (Luksemburg), Žarko Dragićević (Podgorica), Rade Jolić (Berane), Nadija Rebronja (Novi Pazar), Jasmin Ademović (Subotica), Rajko Joličić (Bar), Dijana Tiganj (Petnjica), Ramit Ademović (Subotica), Fahredin Šehu (Priština), Nataša Žurić (Mojkovac), Šefkija Borančić (Skoplje), Gordan Čampar (Podgorica).

Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

ERIS BABAČIĆ

 

Demo Rastoder: Uspješna berba vrganja

0

Rezultati branja pečuraka u bihorskom kraju tokom ljetnje sezone su na zavidnom nivou. Naši Bihorci su pronašli više hiljada kilograma gljiva, među kojima prednjači vrganj, a jedan od uspješnijih sakupljača je Demo Rastoder.

,,Slobodno mogu reći da je ovo jedna od najuspješnijih godina kada je pečurka u pitanju. Mogu se pohvaliti da smo moja porodica i ja našli preko hiljadu kilograma pečurke. Jedan dio smo prodali, a dosta smo i osušili. Svi smo bili uključeni, obično idemo u jutranjim časovima, a kada nađemo slobodnog vremena prošetamo i poslije podne”, saopštio je Rastoder za naš portal.

No, izgleda da dobar rod može nekad da napravi i problem, te zastoj u otkupu, a upravo tome svjedočimo poslednjih dana u Petnjici.

“Do sada je bilo otkupljivača koji su pečurku uzimali za 2 eura po kilogramu prve klase i moglo se fino zaraditi. Međutim, pečurke su toliko dobro rodile, da su poslednjih nekoliko dana svi magacini u Bihoru i šire puni, otkupljivači više nemaju mjesta gdje da je skladište, i otkup je stao”, ističe Rastoder.

A. L.

 

 

DŽIP KLUB “BAĆO” TRPEZI- PETNJICA

0

Veliki entuzijasta, ljubitelj prirode i četvorotočkaša Baćo Hodžić, bio je jedan od prvih učesnika raznih džipijada u regionu. Sve dok je bio među nama rah.Baćo je na džipijade širom sjevera Crne Gore vodio i svoju kćerku Melisu i sina Mensura, te su oni vrlo rano zavoljeli ovaj rekreativni i vrlo egzotičan sport.

Poslije njegove smrti, oni su osnovali džip klub „BAĆO“ gdje su počeli okupljati ljubitelje džipova kojima su često neprohodnim putevima prevaljivali brda i doline po crnogorskim planinama. Učestvovali su na džipijadi u Bijelom Polju, Rožajama, Pljevljima, Petnjici…

Najbolji vozač ovoga kluba je jedina dama u Crnoj Gori koja se bavi off road sportom Melisa Hodžić koja osvaja zapažena mjesta na takmičenjima u klasi soft 1.

Valja napomenuti da je ovaj klub, prvi put po osnivanju, učestvovao na džipijadi u Petnjici koju je organizovao džip klub ”Bihor” iz Petnjice.

Na takmičenju na Puč-polju, učešće je uzelo oko 40 džipova koji su se takmičili u disciplinama Soft 1, Soft 2 i Soft 3. Nakon takmičarkog dijela, vožena je memorijalna vožnja za Baća Hodžića.

U kategoriji Soft 1, prvo mjesto uzela je Melisa Hodžić sa ostvarenim vremenom 3:36,4.

U kategoriji Soft 2, prvo mjesto – Mensur Hodžić rezultatom 4:03,25. dok je drugo mjesto ponio Eris Huremović.

U kategoriji Soft 3, prvo mjesto zazuzeo je Mursel Hodžić ostvarivši rezultat 3:30,92.

Džipijada u Pljevljima okupila je ljubitelje džipova iz gradova sa sjevera države na kojem su prisustvovali učesnici džip kluba Baćo iz Trpezi/Petnjica. Predstavili su se sa šest džipova u tri discipline. U disciplini Soft 1 prvo mjesto osvojila je Melisa Hodžić u veoma jakoj konkurenciji.

Članovi džip kluba “BAĆO” bili su uspješni na džipijadi “Izazov Bjelasice” održane u opštini Bijelo Polje, a čiji je organizator bio „Off road team” Bijelo Polje.

Članovi džip kluba BAĆO su osvojili nagrade u kategoriji Soft 1 – II mjesto Melisa Hodžić, Soft 2 – I mjesto Miro Hodžić

Džip klub Baćo broji 15 džipova, i preko 30 članova.

Ferid Muratović