Kancelarija za dijasporu Opštine Petnjica u susret 8. martu, u saradnji sa dijasporom, organizuje takmičenje za najbolju fotografiju za učenike 7, 8. i 9. razreda osnovne škole.
Naime, tema konkursa je „Fotografijom do majčinog osmjeha“. Namjera je, da kroz ovakav vid aktivnosti djeca dobiju priliku da pokažu svoju kreativnost, maštovitost, da se afirmiše fotografija kao umjetnost, a da za svoju aktivnost dobiju nagradu u vidu poklona za svoju majku.
Zadatak učesnika je da, telefonom ili fotoaparatom, naprave fotografiju čiji sadržaj će odgovarati opisu teme na način da što slikovitije prikažu svoju ljubav prema majci.
To može biti fotografija sa detaljima prirode, koji će iskazati odnos prema majci na maštovit način, a žiri će, prilikom razmatranja pristiglih fotografija, posebno cijeniti kreativnost, domišljatost i maštovitost.
Uz fotografiju, učesnici treba da pošalju prilog sa kratkim tekstom koji opisuje istu, ime i prezime učenika, razred i naziv škole koju pohađa.
Konkurs traje do 02. marta, 2023. godine, dok će nagrada za prva tri mjesta biti uručena na dan praznika, 8 marta.
Za osvojeno I mjesto, učenik će imati mogućnost da obraduje svoju majku ručnim satom;
Osvojenim II mjestom, učenik će imati priliku da, svojoj majci, pokloni parfem;
Za osvojeno III mjesto, učenik će imati priliku da, svojoj majci, uruči vaučer koji će moći da iskoristi za tretman u frizersko – kozmetičkom salonu.
Radovi se mogu poslati na email: kancelarijazadijasporu1@gmail.com
U cilju promocije bošnjačkog kulturnog stvaralaštva i upoznavanja sa bihorskom tradicijom, održan je okrugli sto pod sloganom ,,Petnjica nas zove“ u Bošnjačkom kulturnom Centru Sandžak Petnjica.
Nosilac ovog projekta je Hidajet Ćeman, koji je kazao da moramo sačuvati kulturno bogastvo Petnjice, a pored Ćemana na tribini su govorili: profesor istorije u penziji Avdo Korać, Mirsad ef. Hadrović, Enko ef. Korać i istoričar Edin Smailović.
Moderator večeri bila je Sanela Ćeman, a okrugli sto je održan u Bošnjačkom kulturnom centru Sandžak Petnjica.
,,Petnjica nas zove“ je projekat koji ima za cilj da probudi svijest kod građana, na poljima očuvanja kulture i tradicije Bihorskog kraja, pa je samim tim I ovaj projekat izazvao veliko interesovanje građana.
Poruke koje su poslati sa ovog skupa jesu da se treba fokusirati i staviti akcenat na očuvanju kulture i tradicije ovog podneblja, ono što su predavači kazali jeste da je kultura baština bošnjačkog naroda sa područja Bihor nije dovoljno istražena i da je treba potpuno istražiti i valorizovati.
U mjesnoj zajednici Tucanje 2016. godine započeta je izgradnja džamije za koju se očekuje da će sljedeće ljeto biti zvanično otvorena. Tim povodom, u studiju Radija Petnjica bio je predsjednik Odbora za izgradnju džamije Muhamed Mule Šabotić.
On je govorio o ideji izgradnji džamije, koja datira kako Mule kaže od kako zna za sebe. „Nekako uvijek se govorilo o tome da se izgradi džamija na mjestu gdje se nekada nalazio mekteb u Tucanjama i uvijek mi je to ozvanjalo u glavi da je važno za sve mještane da zajednički izgradimo džamiju.
„Dobra volja je postojala ali zvanično je donijeta odluka 2015. godine kad sam razgovarao sa Rustemom Šabotićem o poziciji gdje bismo mogli započeti izgradnju džamije. Na toj parceli je postojala stara kuća, koja je bila vlasništvo moje braće od amidže Hamza, Halila i Eleza Šabotića a obzirom da niko od njih trojice nije živ, onda su njihova djeca RuždijaElezov, Mirsad i Mujo Halilovi sinovi dok je Rustem Hamzin, odlučili da daju parcelu i uvakufe za izgradnju džamije“, kaže Mule.
„Prihvatio sam da nosim ideju izgradnje džamije, shvatio je u potpunosti i prionuo aktivnostima. Stava sam da je džamija odlika našeg identiteta, bez obzira što ljudi odlaze sa našeg prostora i ona će biti svjedok da smo ovdje postojali. Takođe, nužnost izgradnje gasulhane je veoma važna zbog velikog broja ljudi koji dolazi na hatar i olakšavajućegfaktora prilikom dženaza.
Ideja je prihvaćena od velikog broja ljudi a takođe dio ljudi je vršio opstrukciju izradnje džamije. Meni je bilo važno da budemo složni i da zajedničku energiju koncentrišemo u jednom pravcu a ne u dva i da mnogo ranije džamija bude u funkciji“, navodi Mule.
„Na početku, ljudi su se odazivali da budu u Odboru za izgradnju ali vremenom u tom očekivanju za doprinos, ljudi su nekako odustajali iz nekih svojih razloga. Odbor se vremenom osipao i sada sam trenutno sam u namjeri da izganjam posao do kraja.
Naime, 09. Maja 2016. godine položen je kamen temeljac za izgradnju džamije u Tucanjama i toga dana prisustvovao je veliki broj ljudi, čelnici Islamske zajednice, Opštine i u tom danu, dobili smo obećanja o pomoći.
Od Opštine Petnjica smo dobili 1000. eura i to je sve. Bilo je drugih obećanja ali na tome je ostalo. Od Islamske zajednice u Crnoj Gori ništa nijesmo dobili, a očekivali smo mnogo i od pojedinaca i institucije i jako sam razočaran, ali Bože moj.
Mi smo se svima obraćali za donaciju, jer smatramo da je džamija naša zajednička kuća u kojoj se molimo jednom Bogu i nastojimo kroz te aktivnosti da budemo bolji ljudi“, kaže Mule.
Obratio sam se muftiji sandžačkom Kujeviću sa željom da ga obavijestim o izgradnji džamije. On me je primio i kazao da će nastojati da pomognu koliko mogu pa makar da posjete objekat u izgradnji. Podučen iskustvom, nisam vjerovao ali poslije nekog vremena, pozvali su me u Novi Pazar kada su mi uručili donaciju preko 6000. eura i zaista sam zahvalan na datoj riječi, koja je veoma važna u našim komunikacijama pa čak meni draža od same donacije“, istiže Šabotić.
„Želio bih istaći da su ljudi pojedinačno dali veliki doprinost u izgradnji džamije. Imam spisak od preko hiljadu donatora u prvom dijelu i uglavnom ljudi su iz dijaspore, naravno da ima ljudi koji ovdje žive, koji su donirali sredstva. Želim takođe kazati da su ljudi davali srcem svoj imetak za džamiju. Spomenuću jedan primjer žene, koja je dala 65. eura i ja sam siguran da je ona dala sve što je imala i ta donacija mi mnogo znači koja je prvensveno iskrena“, navodi Mule.
„U prvom dijelu sakupljana novčanih sredstava, sakupili smo oko 120.000 eura što nije bilo dovoljno da se u konačnici završi izgradnja. Želim da istaknem da je čovjek iz Švajcarske u potpunosti odnirao novac za izgradnju munare koje je vrijedno 14.000 eura“, kaže Mule.
„Izgradnja traje nekih sedam godina a mi smo mogli mnogo ranije da završimo ali u jednom momentu nestalo je novca. Kontaktirali su me iz TIKE i dobili smo obećanje da će za kratak period biti završen ostali dio posla. Nakon obećanja, pokušao sam da kontaktiram TIKU ali nije bilo odgovora da realizuju obećanje i podvlačim, velike su opstukcije bile što ni dan danas ne mogu da vjerujem i da pronađem razlog zbog čega je to tako.
Veliki je pritisak bio na meni i nekada je malo falilo da odustanem, već sam gubio volju a i snagu. Onda sam rekao sebi, mora se ovo završiti i u drugom dijelu sakupljanja novca, sakupili smo preko 30.000. eura“, kaže Mule.
„Danas izgradnja džamije je završena. Molitveni prostor je potpun, gasulhana funkcioniše već dvije godine dana i naravo postoje prostorije u sklopu objekta, u kojima je potrebno postaviti inventrar. U nekoj konačnoj cifri, ukupna investicija izlazi preko 200.000 eura i nastojaću da u narednom periodu, objavim u javnosti imena donatora“, navodi Mule.
„Ono što ja očekujem u narednom periodu to je da se završi enterijerski dio džamijskih prostorija a onda da predam ključeve Medžlisu Islamske zajednice Petnjica. Obavio sam razgovore sa ljudima iz Medžlisa i očekujem odgovor da oni preuzmu ključeve džamije i oni neka određuju način i termin zvaničnog otvaranja džamije. Moja misija i uloga je sa izgradnjom džamije završena“, podvlači Mule.
Uz to, na kraju Mule je podvukao da će džamija dobiti svoj potpuni sjaj kada se asfaltira putni pravac. Mislim da bi lokalna uprva trebala da se zabrine zašto do sada nije završeno asfaltiranje ali vjerujem da će u prvim proljećnim danima mašine za asfaltiranje biti na toj dionici puta i završiti taj posao, koji je prijeko potreban, ne samo zbog džamije nego zbog mještana, koji svakodnevno saobraćaju tom dionicom“, zaključio je Muhamed Mule Šabotić.
Da je Petnjica grad solidarnosti i humanosti govori i činjenica da je u prvoj fazi prikupljanja novčanih sredstava i humanitarne pomoći za građane Turske i Sirije, prikupljena značajna količina sredstva higijene, garderobe, ćebadi… dok je Opština Petnjica u kratkom vremenskom periodu u saranji sa Medžlisom Islamske zajednice Petnjica prikupila 8.406 eura novčane pomoći.
Sama akcija je naišla na dobar odaziv kako građana, tako i uposlenih u Opštini Petnjica, odbornika u SO Petnjica i srednjoškolci SMŠ Petnjica su hteli da daju svoj doprinos ovoj akciji i prikupili određena novčana sredstva.
Medžlis Islamske zajednice Petnjica – 2.476eura
Opština Petnjica – 2.000eura
Odbornici SO Petnjica – 1.450 eura
Građani Petnjice – 1030 eura
Zaposleni u Opštini Petnjica – 950 eura
SMŠ Petnjica – 350 eura
Centar za kulturu Petnjica – 150 eura
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je istakao zahvalnost svim učesnicima u ovoj akciji, nevladinom sektoru, pojedincima, grđanima i svim institucijama na ovakvom odzivu,
,,Iskazana je zaista velika humanost prema ljudima koji su ugroženi i kojima je potrebna pomoć. Svjedočimo svi o kakvoj tragediji se radi na prostoru Turske i Sirije, naši građani pored novca kojeg su prikupili tokom trajanja ove akcije u visini od 8.406 eura , ali je osim novca prikupljeno i razne humanitarne pomoći u vidu: posteljine, sredstava higijene, garderobe, hrane tako da je danas pomoć već otpremljena prema medresi u Tuzima i želim ovom prilikom da se zahvalim gospodinu Ernesu Muratoviću koji je ustupio svoj kombi za prevoz ovih paketa. Želim da se zahvalim i Medžlisu Islamske zajednice Petnjica koji su takođe vrlo aktivni bili u ovoj akciji i oni su prikupili 2.476 eura, Opština Petnjica je izdvojila 2.000 eura iz svog budžeta, građani Petnjice 1030 eura, odbornici su idzvojili 1.450eura, zaposleni u opštini 950eura, Srednja mješovita škola 350 eura, Centar za kulturu 150eura od zaposlenih i to je ukupno kako sam i kazao 8.406 eura. Još jednom svima zahvaljujem i da pošaljem poruku da je Petnjica još jednom pokazala humanost, kao i njeni građani”
Fond za aktivno građanstvo uručio je godišnje nagrade i priznanja za filantropiju “Iskra” za prošlu godinu. Specijalno priznanje za doprinos dijaspore dobio je Sait Latić koji živi u Švajcarskoj. Latić je poznat po dobročinstvu i brojnim dobrotvornim akcijama, a donirao je 20 hiljada eura za izgradnju mosta u Lagatorima, u Petnjici.
Programska menadžerka u Fondu za aktivno građanstvo Nađa Dragović kazala je da je dodjela nagrada prilika da se oda priznanje i ukaže poštovanje svima koji doprinose stvaranju humanijeg i pravednijeg društva.
“Radosna sam što je “Iskri” – putokaza, sve više, što nam osvjetljavaju put dobročojstva i dobročinstva. Dodjeljujemo deset “Iskri”: sedam specijalnih priznanja i tri nagrade, od kojih je jedna posthumna”, kazala je Dragović.
Zamjenik gradonačelnika Cetinja Miloš Mudreša rekao je da humanost, pažnja i odgovornost jednih prema drugima moraju biti neizostavni dio zajedničkog puta razvoja lokalne zajednice i cjelokupnog društva.
Kako se navodi u saopštenju, preduzeće Put-Gross iz Bijelog Polja dobilo je nagradu za doprinos lokalnoj zajednici.
Dobitnik nagrade za individualni doprinos je učesnik i pokretač mnogih akcija dijaspore iz Njemačke – Rožajac Hajrudin Ledinić.
“Prikupljanje pomoći građanima Crne Gore prilikom pandemije kovid -19 kada je donirao deset hiljada eura, izgradnja mosta za mještane svog rodnog sela u vrijednosti preko 70 hiljada eura, samo su neki od razloga zbog kojih je dobitnik priznanja”, navodi se u saopštenju.
Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru uručeno je profesorici francuskog i latinskog jezika Gordani Sarić.
Sarić je autorka 22 knjige ljubavne i dječije poezije, a njene pjesme uče se u osnovnoj školi.
Isto priznanje dobila je i humanitarna grupa “Ana Đoković – in memoriam”.
Višedecenijski rad Raseme Hekalo, jedne od osnivačica Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju “Oaza” iz Bijelog Polja, na polju unapređenja uslova djece sa smetnjama u razvoju nagrađen je Iskrom za građanski doprinos opštem dobru.
„Zahvaljujući desetogodišnjem predanom radu i humanosti, koja je prepoznata širom Balkana, specijalno priznanje je dobio Hilal fond“, kaže se u saopštenju.
Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru uručeno je Cetinjaninu Aleksandru Vukoviću.
Specijalno priznanje za podršku mladima uručeno je kompaniji Coca Cola HBC.
Nagrada za dobročinstvo posthumno se dodjeljuje dr Dušanu Kosoviću, poznatom neuropsihijataru i psihoanalitičaru.
Kosović je osnovao prvo odjeljenje neuropsihijatrije u Podgorici, 1960. godine.
Dodjelu nagrade “Iskra organizuje Fond za aktivno građanstvo uz podršku Privredne komore i Fondacije “Ćano Koprivica”.
Učenici SMŠ Petnjica obilježili su međunarodni praznik Dan zaljubljenih koji se tradicionalno u svijetu obilježava 14. februara. Članovi Učeničkog parlamenta i učenici gimnazijskih odjeljenja ove škole pripremili su niz aktivnosti u kojima su širile ljubav, edukacija i pozitivna energija.
U kabinetu informatike pedagoškinja škole Amra Hasanović održala je predavanje na temu “Ljubav i manipulacija” svim učenicima gdje je ukazala na mogućnosti manipilacije osjećanjima i tehnike kako to prepoznati i prevazići.
Učenički parlament i literarna sekcija povodom ovog dana proglasili su pobjednike literarnog konkursa “Najljepše ljubavno pismo”. Na konkurs je pristiglo devet radova, a pobjednici su:
I mjesto – Arijana Adrović (IIIG)
II mjesto – Elisa Muratović (I E)
III mjesto – Minea Kožar (III G)
Koordinatorka Učeničkog parlamenta mr Dijana Tiganj uručila je zahvalnice svim učesnicima, a pobjednicama diplomu i knjigu.
Osim toga, u holu je pripremljen ljubavni kutak koji je dekorisan balonima i ukrasima crvene boje gdje je postavljena kutija za poruke u koju su učenici ostavljali anonimna pisma koja su dostavljena primaocima kasnije, a pored su bile ljubavne čokoladice sa porukama namijenjene učenicima.
Prof. dr Šerbo Rastoder reagovao je na tekst objavljen u Vijestima pod nazivom ‘ Saslušani zbog veličanja ratnog zločinca’, za koji tvrdi da je maliciozan i zlonamjeran.
Reagovanje prenosimo integralno:
U “ Vijestima” od 5 februara pojavio se tekst novinarke Jelene Jovanović pod naslovom “ Saslušani zbog veličanja ratnog zločinca”. U tekstu koji smatram nestručnim , malicioznim i nedobronamjernim, pominje se i moje ime sa pozivom na neki komentar koji sam dao nekom lokalnom radiju (Radio Petnjica) prije sedam godina. Ovo nije prvi put, da se moje ime, ne slučajno, dovodi u vezu sa Osmanom Rastoderom, bilo da se radi o montaži službi državne bezbjednosti koje su rezultirale fizičkim nasrtajem nekih mojih rodjaka na mene i članove moje porodice. Tada su nasrnuli na mene zbog toga što sam u nekim svojim djelima za Osmana Rastodera napisao da je “odlukom zemaljske komisije “ proglašen za “ratnog zločinca”.
Ovoga puta novinarka, željeći valjda da bude eksluzivna, u pomenutom tekstu izvan konteksta koristi moje riječi iz nekog intervjua od prije sedam godina. Čudim se tome , jer se radi o listu , u kojem više od pola redakcije ima moj kontakt, te da se radilo o bilo kakvoj dobronamjernosti ,novinarka Jovanović me mogla nazvati i ja bih sigurno iznio svoje mišljenje o svemu . S obzirom da to nije uradila , nego me “ slobodno tumačila “ to sam dužan da po ovom pitanje saopštim svoje mišljenje :
Prvo, radi se o nestručnom i zlonamjernom tumačenju istorije, mislim ne slučajno objelodanjenom na 80 godišnjicu najvećeg četničkog genocida nad Bošnjacima Sandžaka februara 1943 . Ako za novinare nije “ vijest” da se u džamijama u Crnoj Gori i Sandžaku 3.februara klanjala “kolektivna dženaza” za sve žrtve genocida od prije 80 godina, koje nijesu ni sahranjene saglasno običajima i vjerskim propisima, onda smo mi ponovo na “ krivom putu” . Novinarka Jovanović je svoju znatižeju za “istinom “ mogla vrlo jednostavno zadovoljiti, tako što bih joj, ja lično poklonio ediciju od šest knjiga “Bijele knjige žrtava Sandžaka 1941-1945” , u kojoj su pojedinačno popisane žrtve, Petnjica (311 ), Bijelo Polje ( 4634), Pljevlja ( 5.555) , Priboj(3682).Dakle, imenom i prezimenom, pojedinačno preko 20 hiljada žrtava četničkog genocida počinjenog Januara i februara 1943, na području Bihora, Bijelog Polja, Priboja, Pljevalja, Čajniča i Foče. Naravno, kako bi ovaj najmasovniji zločin bio “prećutan” novinarka Jovanović po ustaljenom obrascu manipulacije, upravo na godišnjicu obilježavanja ovoga genocida izmišlja “ratnog zločinca “ tamo gdje ga nema. Zašto ovo navodim? Pa zbog toga, što novinarku nije zanimala vijest, da je neki državni tužilac, koji očigledno nema prečeg posla, nego da preispituje razlog i kontekst emitovanja nekog filma sa istorijskom tematikom o kojoj se veoma malo zna. Umjesto da tog državnog tužioca upozori na sljedeće neupitne ćinjenice :
Osman Rastoder nije nikada suđen za ratni zločin, nego je proglašen od upravnog i političkog, a ne sudskog organa ( Zemaljske komisije za utvrdjivanje ratnih zločina) i da je po tom obrascu u Crnoj Gori bilo preko 4000 “ratnih zločinaca”. Među tih 4000 su i neki kojima je suđeno i presudom proglašeni ”ratnim zločincem” a SPC ih proglasila “svecem” ( čuveni pop Maca) nazvan tako jer je štedio municiju i macolom ubijao ljude. Ne sjećam se da je bilo koji tužilac tim povodom reagovao, a to nije bilo davno, tek unazad nekoliko godina. Dakle, ako imate osobu koja je političkom odlukom proglašena “ratnim zločincem “ a nema “djelo zločina “ ne može biti ratni zločinac, te bi saglasno tome tužilac trebao podići optužnicu protiv novinarke koja potpuno neobavezno i krajnje tendeciozno, poput bogoslova, predsjednika komisije, Jakše Brajovića, proglašava Osmana Rastodera za “ratnog zločinca” dok u njegovom dosijeu nema “ djela zločina” .
Zašto? Pa zbog toga što je tada već bio mrtav. Najlakše je bilo opravdati njegovu likvidaciju , tako što će te ga “proglasiti ratnim zločincem”. Uz to, niko mu nije mogao oprostiti što je četnike spriječio da izvrše pokolj u Gornjem Bihoru, kao što su to uradili u Donjem Bihoru. Kada čovjek nema ”djelo zločina” onda mu treba nešto dodati i izmisliti. Istina, novinarka Jovanović nije autor laži da je Osman Rastoder bio član ‘Skenderbeg divizije” i da je uopšte bio u blizini pokolja u Velici. Jednostavno je principom “lažne simetrije” trebalo nešto izmisliti kako bi se prikrila suština. A suština je u sljedećem:
– da zaista u Crnoj Gori ima tužilaštva, ono bi povodom naznačenog teksta : pokrenulo tužbu protiv autorke zbog širenja nacionalne i vjerske mržnje zbog iznošenja lažnih činjenica i imenovanja “ratnog zločinca” lice koje nikada nije sudjeno za djelo zločina.
Zbog tendecioznih i lažnih podataka iznošenih u potrebi da se pojača negativno mišljenje o osobi koja je davno pogubljena, posebno lažnih optužbi za učešće u zločinu u selu Velika.
Zbog povezivanja imena Osmana Rastodera sa osobama koje su pravosnažno osudjeni za ratne zloćine ( Draža Mihailović).
Na kraju sebi dajem slobodu da podučim novinarku: da bi neko bio “ ratni zločinac” mora postojati pravno i nepobitno dokazano utvrđeno djelo ratnih zločina i pravosnažna i izvršna sudska presuda kojom je lice osušeno za ratne zločine. Ratni zločinci se ne mogu proglašavati odlukom upravnih organa, komisija i administrativnim mjerama već sudskom presudom nadležnih sudova. Da je novinarka to znala postavila bi pitanje tužiocu : odakle vama pravo da uopšte pokrećete proces protiv lica koja su vezana za film o licu ,kojeg je ideologija jednog reźima proglasila za “ zločinca”, a narod za “ heroja” jer je zahvaljujuci takvima opstao?
– Nemam dilemu da svako lice koje ima “ djelo zločina” i pravno je presudjeno za ratni zločin, treba nazivati “ratnim zločincem” . Ako je potrebno novinarki Jovanović ,dostavit ću joj bar 500 presuda takvima iz Crne Gore, kao što sam spreman da dostavim “ dosije” Osmana Rastodera u kojem nema ničega od onoga za šta ga optužuje novinarka Jovanović. Ovako ispada da ona zna više o njegovim ( ne) djelima, nakon skoro 80 godi , nego Jakša Brajović koji je o tome pisao samo nekoliko mjeseci nakon njegove smrti 1946.godine. Sapienti sat.
Rešad Muratović novi je predsjednik Opštinskog odbora DPS Petnjica, odlučeno je na sastanku te organizacije. On je na toj funkciji zamijenio dugogodišnjeg predsjednika OO DPS Petnjica Mehmeda Adrovića.
Nakon imenovanja Muratović se zahvalio na ukazanom povjerenju.
On je istakao da funkcija koja mu je povjerena za njega predstavlja čast, odgovornost, ali i obavezu da se u budućem periodu, a uz podršku članova OO DPS Petnjica, zalaže i bori za ciljeve koji su zacrtani programom partije.
Rešad Muratovic je rođen 1978. godine u Beranama, a po zanimanju je dipl. geograf – prostorni planer. Nakon završenog pripravničkog staža u osnovnoj školi u Petnjici radnim angažman nastavlja u Opštini Berane, zatim u Centru za kulturu u Petnjici.
Od 2017. godine se nalazi na poziciji direktora Turističke organizacije Petnjica.
Od svog punoljetstva je aktivan član DPS, čije sve strukture je prošao, od Savjeta mladih, potom kroz Opštinski odbor Berane i Petnjica, te u krajnjem i pozicije sekretara koordinacionog odbora.
Takođe bio je odbornik u prvom sazivu Skupštine opštine Petnjica.
Pored članova Opštinskog odbora, simpatizera DPS-a i drugih gostiju, sjednici je prisustvovao i koordinator u ime Izvršnog odbora DPS za našu opštinu Admir Zejnelagić.
Na Međunarodnoj zimskoj džipijadi u organizaciji džip kluba “Hajla” iz Rožaja, koja se održala proteklog vikenda, a koja okuplja brojne takmičare iz regina i šire, zapažene rezultate ostvarili su predstavnici Petnjice zajedničkim snagama članovi džip kluba “Bihor” i džip kluba “Baćo”.
Naime, dvije mlade dame iz Petnjice ostvarile su zapažene rezultate u Soft 1 i Soft 3 kategoriji, Aida Latić je zauzela drugo mjesto u kategoriji Soft 1, dok je Melisa Hodžić, zauzela prvo mjesto u kategoriji Soft 3. Sama džipijada se održala po veoma zahtjevnom terenu, pa je tako i rezultat koji su ostvarile učesnice iz Petnjice za svaku pohvalu i divljenje, kao i to što su na najbolji mogući način prezentovale svoju opštinu.
U nastavku možete pogledati rezultate najbolje plasiranih takmičara sa Međunarodne zimske džipijade 2023.
Oba Džip kluba iz Petnjice su se zahvalila organizatoru na organizaciji džipijade i lijepom druženju.
Edin Medo Latić, predsjednik džip kluba “Bihor” je čestitao pobjednicima i učesnicima, a posebno je naglasio rezultate koje su ostvarile mlade dame Aida Latić i Melisa Hodžić. Rezultat koji je ostvarila Melisa Hodžić je ujedno i najbolji rezultat džipijade i istakao da je Melisa ponos Bihora i cijele Crne Gore.
Na ovoj džipijadi učešće je uzelo deset takmičara sa teritorije Opštine Petnjica.
