U pomoć građanima opštine Petnjica u raščišćavanju puteva pritekao je i opštinski odbor Bošnjačke stranke. Oni u svom dopisu tvrde da opštinske službe nijesu reagovale pa su to uradili oni.

“OO BS Petnjica se i ove godine odazvao građanima Bihora da im se očisti snijeg na sljedećim putnim pravcima: PLANDIŠTE – DONJA JASIKOVIČA, PODVADE – GORNJA JASIKOVIčA,  PODVADE – LAZE – OKRUGLI LAZ – PLANDIŠTE,   RAMČILOVIĆI – KUĆA FERHANA RAMDEDOVIĆA – BOGAVAC – LATIĆI u mjestu Lagatore, PETNJICA – JOHOVICE – KORAĆKI KRŠ.  Planiramo očistiti i još neke putne pravce i kako bi pomogli lakše funkcionisanje građana Bihora”, stoji u saopštenju OO BS Petnjica.

Oni su dodali da su za čišćenje snijega angažovali Isada Muratovića.

I OO BS Petnjica čisti puteve od snijega

1 of 9

Opštinske službe su očistile put Petnjica – Stenice negdje oko podne. Sada je taj putni pravac potpuno prohodan. Ranije danas su radnici Crnagoraputa očistili put od Berana do Stenica i dalje prema Trpezima tako da se sada saobraćaj obavlja nesmetano.

Stenice

1 of 10

Sjutra će u Crnoj Gori biti veoma hladno. U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Na sjeveru prijepodne povećana oblačnost, poslijepodne djelimično razvedravanje. Vjetar umjeren do jak, ujutru ili prijepodne ponegdje na udare i veoma jak, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -21 do -4, najviša dnevna od -19 do 0 stepeni.
Podgorica: Malo do umjereno oblačno sa dosta sunčanih intervala. Vjetar umjeren, povremeno pojačan i jak, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko -8, najviša dnevna do -4 stepena.

Od svih branitelja Njegoševog lika i djela danas se niko u tom sizifovskom poslu ne sapliće i ne šeprtlja kao Miljenko Jergović. Doduše, niko i ne zapinje kao on. Čovjek dobio njegovu nagradu, pa se očajnički muči ne bi li dokazao da je bio i dostojan nje. Pogledajte njegove opservacije ovdje .

Krivnju za stigmu »genocidni pisac« koja se zalijepila za Njegoša Miljenko pripisuje veoma krvožednim srpskim nacionalnim vođama i ratovođama. Ubogi Njegoš nije mogao spriječiti Karadžića i Mladića da očiste zemlju BiH od nekrsta. Njegoš je kao humanista i veliki čovjek posebno kivan na ovu dvojicu manijaka, jer su u manipuliranju pretjerali, pa su većinu teritorije BiH očistili ne samo od poturica, već i od pokatoličenjaka! Nešto tako Njegošu nikada na pamet ne bi palo. Gorski vijenac to nigdje ne sugerira.

Jergović dalje objašnjava da Njegoš nije mogao biti genocidni pisac, jer on uopšte nije znao da ta riječ postoji. Njegoš je poznavao ono »udri vraga, ne ostav’ mu traga«, ili »trijebite gubu iz torine«, ali to nije to.

»Ako se Crnogorcima oduzmu Njegoš i Gorski vijenac, njima se zapravo amputiraju udovi; oduzima im se središnja tačka identiteta; oduzima im se, dakle, nešto što je možda važnije i od samog Njegoša kao pisca i od književnosti kao takve«, kaže Miljenko. Evo prijevoda ove strahote:

Crnogorci su zakržljali na nivou tribalnih zajednica osamnaestog vijeka, bez ikakvih hrišćanskih vrijednosti, kojih također nema ni u tragovima u Gorskom vijencu, brutalni su i skloni zločinu, ruganju i psovanju. Oduzmete li im sve to, ostat će sakata i obezglavljena trupina, nakaza na karti evropskih nacija.

Miljenko kaže: »Onoliko koliko je genocida u Gorskom vijencu, toliko je, pa još tri puta više, antisemitizma kod Šekspira.«

To je promašaj vrijedan Miljenka. Pogodak bi bio kad bi se uporedilo Njegoša i Šekspira po pitanju njihove vizije o zabranjenoj ljubavi: Njegoš dopušta da zaljubljenike Ružu Kasanovu i Muja Alića ubiju zlikovci i time se hvale, a Njegoš ih glorifikuje, dok Šekspir Romeu i Juliji priređuje humanitarni kraj. To je dan i noć, Miljenko moj.

Mnogo više zajedničkog bi Miljenko našao kada bi uporedio Gorski vijenac i Mein Kampf. Ali, zašto bi ovo upoređivanje bilo nekorektno, pokazat ćemo u daljem tekstu.

U nastavku odbrane Njegoša Miljenko kaže:
»Hoću reći da samo netko tko je lud, blesav ili zlonamjeran Njegoša može optužiti da je u 18. stoljeću zagovarao genocid, iako zna da se radnja Gorskog vijenca ne događa u vrijeme Njegoševe vladavine, niti Njegoševog života.«

Pa, ljudi moji, stvarno, ko je ovdje lud, blesav i zlonamjeran? Šta ima veze kad se događa radnja, ako je zločinačka.

Miljenko toliko zapinje u branjenju nečega što se ne može odbraniti, pa tone sve dublje: upoređuje Gogrski vijenac i Kur'an. A Gorski vijenac je školska lektira nekome. Kur'an nije. Moguće je da će srpsko-crnogorsko društvo na kulturnom planu napredovati do te mjere da Gorski vijenac povuku iz školstva. Danas iz skupštine, sutra iz škola. Tada bi pravda bila zadovoljena, a poređenje korektno. Gorski vijenac bi bio domaće štivo, knjiga za potrebe analitičara i istoričara.

Miljenko primjećuje da se o Gorskom vijencu ne izjašnjavaju ministri Bošnjačke stranke u Crnoj Gori. Pa nisu oni usamljeni u tome, Miljenko moj. Za očekivati je da se o njemu počnu izjašnjavati prvenstveno srpsko-crnogorski pisci. Tu ima pomaka – Andrej Nikolaidis i Damjan Pavlica su već učinili prve korake. Ne trebaju se bojati linča. Moderni istorijsko-kulturni tokovi zahtijevaju analize i revalorizacije spornih tekstova.

Oglasit će se i žeske, bez obzira na vjeru i naciju. Pjesnikinje, novinarke… Njegošev odnos do žena ih poziva: psihički oboljelu Anđeliju Vuk liječi onako junački, njegoševski:

VUK MANDUŠIĆ

…te ja uzmi trostruku kandžiju,
uženi joj u meso košulju:
vrag uteče nekud bez obzira,
a ozdravi snaha Anđelija. (847)

Žene su niža sebična bića vrijedna prezira, nesposobna za duhovnost, kod kojih plač nije izraz žalosti i tuge, već najveće laži:

KNEZ ROGAN

…Žena laže suze prosipljući… (1123)

Miljenko, a i neki drugi Njegoševi branitelji u ovim slučajevima tvrde da treba Gorski vijenac čitati i razumijevati u istorijskom kontekstu, i da stav lika nije (obavezno) i stav autora. A to je floskula. Jasno je naime da autor prilikom opisa zločina daljim književnim postupkom pokaže svoj stav – oponiranjem ili glorifikacijom istoga. Njegoš u Gorskom vijencu glorificira sve redom opisane zločine, pa i ovo nasilje u rodbini.

Zavrzlamu oko Gorskog vijenca trebaju riješiti na korektan način, institucionalno, prije svega filozofi, pisci, istoričari i mjerodavni naučnici, a njihov rad političari pretvoriti u odluku: da li Gorski vijenac treba povući iz školstva ili ne. Eventualni prijedlog da bi tu knjigu trebalo redigovati pa ostaviti u školskoj lektiri – tu se misli da se izbace govor mržnje, glorifikacija brutalnosti, nehumanosti, poziva na ubijanje itd. – treba odmah odbiti, jer bi u tom slučaju Gorski vijenac spao na »knjigu od dva slova«.

ŠEMSO AGOVIĆ

U Crnoj Gori saobraćaj se odvija otežano i usporeno podaci su AMSCG-a do 10.00 časova.

Iz AMSCG su kazali da snijeg umjerenog intenziteta uz jak vjetar stvara mećavu i otežano kretanje.

“Posebnu pažnju skrećemo na dionice u višim planinskim predjelima i preko prevoja gdje na kolovozu ima snijega i leda. Neophodna je maksimalno oprezna vožnja, uz obaveznu upotrebu zimske opreme”, kazali su iz AMSCG.

Saobraćaj je zatvoren za sve kategorije vozila na putu, Virpazar – Petrovac preko Paštrovske gore,

“Zbog snijega nije dozvoljeno kretanje kamionima sa prikolicom i šleperima na dionicama Vilusi – Vraćenovici, Nikšić – Plužine – Šćepan polje, Nikšić – Šavnik, Podgorica – Cetnje – Budva, Vilusi – Grahovo – Lipci i Berane – Rožaje.

“Do 31.03.2017. upotreba zimske opreme je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na vremenske uslove. Na magistralnom putu m2-3 Cetinje – Budva, dionica Brajići-Lapčići i dionica Ugnji – treća traka Obzovica. Saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično. Na mjestima izvođenja radova saobraćaj je regulisan semaforskom
signalizacijom. Na regionalnom putu r-1 dionica Cetinje – Njeguši promijenjen je režim saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.”

Na magistralnom putu m-2.3 dionica Podgorica – Cetinje u tunelu Mekavac promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Saobraćaj je umjerenog intenziteta..

U 11 nezgoda troje povrijeđenih

U Crnoj Gori se, u protekla 24 sata, dogodilo 11 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a dvije lakše.

Policija je izdala 141 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijela 11 prekršajnih prijava.

Oduzeto je pet vozačkih dozvola i tri para registarskih tablica.

Prijatelji Radija Petnjica javljaju da je pronađen pas koji se u vjerovatno izgubio zbog haosa koji vlada trenutno u petnjičkoj ali i svim drugim opštinama u Crnoj Gori. Vlasnik psa može doći do kuće Selmana Ličine da preuzme svog ljubimca.

Ovih dana Muratović izdaje svoju treću knjigu poezije „Jorgan od kamena“ gdje je pjesničkim iskazom, sistemom slika i jezičkom svježinom proširio svoje poetsko polje ograđeno svojim vizijama u prethodno objavljene dvije knjige: Spremište za moju tugu i Pjesme noći.
Ako pažljivije iščitavamo poeziju Ferida Muratovića primijetit ćemo da je ona za njega most između vremena i prostora.
I previše je simbolike u naslovu ove knjige; možda da pjesnik ne osjeća kamenu težinu i studen onoga što ga okružuje i onoga čime su impregnirana njegova čula – i ne bi bilo ovoga naslova, koji je, priznaćemo, poetski vrlo zahvalan.
I u ovoj knjizi dominira rodoljubiva ili zavičajna poezija što nas vraća u davnu prošlost i povezuje sa nekim pjesnicima – romantičarima koje smo već počeli zaboravljati, i on postaje svojevrsni rizničar i poetski hroničar koji svaku promjenu u svome kraju pakuje u stihove i odlaže u pjesničku seharu.
Ali nije ovdje prisutna samo ta vrsta poezije, imamo i socijalne pjesme koje govore o zavežljajima i napuštanju zavičaja i ponovnom odlasku mladih Bihoraca u Bijeli svijet. Imamo nekoliko misaonih pjesama u kojima se pjesnik duboko unosi u svoj vlastiti usud i usud cijeloga kraja kome pripada – do onih duboko intimnih kada nam posredstvom stiha saopštava svoja najintimnija osjećanja, razgolićujući ih i tako praveći uvjerljivijim.
Ali da bi pjesnik bio uvjerljiviji na svim prostorima on de fakto mora da prevazilazi granice svog lokalnog bistvovanja i osjećanja i da zalazi van granica ličnog, što Ferid često i čini podastirući nam i zbilju Luksemburga gdje u jednoj pjesmi kaže:
„ I ove magle i ove kiše
nebo je teško jedva se diše…“
Kao zajednička pjesnička osjećanja kod njega se konstantno prepliću bol i radost sa znatno intezivnijim osjećajem prvog.
I ovdje se neminovno moramo prisjetiti engleskog pjesnika i osamnaestog stoljeća Persdi Biš Šelija (Persy Bysshe Shelley) koji kaže:
„Poezija je zapis najboljih i najsrećnijih trenutaka najsrećnijih i najboljih umova“ ovime nas slavni Englez upozorava da izvariramio misao o značaju poezije za upoznavanje značaja iskustva.
Instiktivnim osjećanjem Ferid Muratović zbija svoja iskustva u stih, u žižak koji traji.
S kritičkom budnošću Ferid razmišlja i zapisuje, isturajući zavičaj na prvo mjesto kao mjerilo životnih iskustava i svjestan prolaznosti i kruga u kojemu se svi krećemo – on ponovo priziva zavičaj, kao posljednje utočište.
I da naglasimo: knjiga poezije Ferida Muratovića izlazi u izdanju Literarnog kluba „Husein Bašić“ iz Luksemburga, a štampa je renomirana štamparija Merkator u Bijelom Polju (Crna Gora). Urednik knjige je Faiz Softić, recenzenti: Sead Ramdedović i Remzija Hajdarpašić, a predgovor potpisuje prof. dr Redžep Škrijelj.
   Prva promocija ove knjige biće organizovana u Luksemburgu, a očekuje se prisustvo velikog broja doseljenika iz Crne Gore i drugih krajeva ex-YU, uglavnom Feridovih prijatelja i prijatelja knjige.
F. Softić

“U Azanama nijedan put nije čišćen. Vidim komentare na portalu da je sve očišćeno, a ništa od toga. Ovdje nema ni čistača niti putara pa ni šljake”, javlja slušalac iz Azana. On kaže da glavni put koji povezuje dvije opštine, Petnjicu i Bijelo Polje nije očišćen. On je dodao da struje ima i da je došla u podne.

“Ovaj put je jako važan. Takvo je stanje sa sedam-osam sela, Azane, Tucanje, Goduša, Vrševo…”, kaže žitelj Azana.

Na FB stranici Radija javio se i član Savjeta MZ Azane Seka Šabotić koji je demantovao navode našeg sagovornika.

“Uvaženi pratioci stranice radija Petnjica obavještavam vas da je ova informacija netačna. Čistac je juče u obimu mogućnosti pročistio sve putne pravce kroz naselja MZ “Vrševo-Azane”. Za čišćenje puteva od strane MZ u saradnji sa opštinom Petnjica angažovan je Selim Ajdrapašić. Koristim ovu priliku da se u ime Savjeta MZ Selimu zahvalimo na dobro odradjenom poslu”, kaže Šabotić.

1 of 5