HAMDIJA RASTODER- PUT OD ZAVIČAJA DO LUKSEMBURGA

Radio Petnjica
-
0
HAMDIJA RASTODER- PUT OD ZAVIČAJA DO LUKSEMBURGA

ZAVIČAJNI KLUB “BIHOR” MJESTO KOJE SPAJA ISELJENIKE (III)

Očuvanje vlastitog identiteta, jezika, kulture i običaja Bošnjaka predstavićemo kroz prizmu Zavičajnog kluba “Bihor”, kroz XII Dane Bošnjačke kulture, koji su održani 9-10 decembra 2022. godine u Rumelangu. U ovoj kulturnoj razglednici iz Luksemburga zabilježio sam samo jedan dio životnih priča nekih od najistaknutijih aktivista samog kluba koji su u Luksemburgu postali značajni privrednici, visoki članovi gradske uprave, ministarstava, političkih partija, ali i samog društva.

Njihove životne ispovijesti i priče nose sa sobom ljubav i gorčinu, život i borbu, želje i očekivanja, nadu i strah. Poznati po svom aktivizmu i brojnim humanim akcijama, predstavljaju jedno od najupsješnijih društava naših iseljenika van svoje matice. Ljubav prema Crnoj Gori, rodnom Bihoru, ali i sjeveru Crne Gore pratila ih je i nosila kroz sve nedaće i oluje različitih istorijskih i životnih razdoblja. Kad god treba, oni su tu za sve nas, zato i Crna Gora treba da kroz jak sistem svojih institucija bude njima posvećena na pravi način, jer oni to zaslužuju. Izgradili su svojim teškim radom ime i ugled koje je na ponos nama u Crnoj Gori, Luksemburgu ali i čitavoj Evropi.

Hamdija Rastoder čini jedan od dragulja u ZK-Bihor, iskren, posvećen, skromnog i toplog osmjeha, spreman da vas u svakom trenutku sasluša, prenosi nam dio svoje životne priče o djetinjstvu, odrastanju, rodnom kraju, o svemu onom što čini život ovog iseljenika.

Hamdija Rastoder se rodio u Radmancima 1965. Godine. Osnovnu školu je završio u Petnjici, srednju u Beranama, nakon koje upisuje Višu Pedagošku u Prištini, odsjek fizika-hemija, koju uspješno završava. U Prištini je tokom školovanja i boravio, a vikende je provodio u svom rodnom selu koje je iznjedrilo brojne prosvjetare. Svoj radni angažman je imao u više preduzeća i privatnih firmi nakon školovanja.

O napuštanju rodne grude kaže: ,,U teškim devedesetim, zapravo početkom 1992. godine, bio sam silom prilika mobilisan u TO- Berane, nisam želio da budem ono što nisam. Rat i ratna dešavanja ostavili su brojne tragove i ožiljke na srcu i duši i to je bio jedan od prelomnih trenutaka da napustim Crnu Goru. Rat, stradanje, progoni Bošnjaka, haos u državi me natjerao da nakon 12 dana provedenih u TO-Berane sa onima koji nisu željeli ni dobro meni, ni mom narodu, uzmem svoju porodicu i napustim Crnu Goru. Odlazim u Njemačku kod svog oca koji je tamo radio već pune četiri decenije. U Njemačkoj provodim punih pet godina”.

Briga za porodicu, njihovo odrastanje i školovanje, sam u tuđini njemu dalekoj i stranoj, Hamdija se odlučuje da Njemačku zamijeni Luksemburgom, koji je u svakom pogledu pružao više šansi. Pa se tako sa porodicom 97/98 seli u ovu državu. U Luksemburgu su ispunili svoje snove i očekivanja. Ma koliko da je često bilo gorko i teško, toplina porodičnog doma je ispunjala njihov život. Crna Gora uvijek u mislima, ona nit i duh i dah predaka koji mami sve naše iseljenike, o svemu tome Rastoder kaže: ,,Odlučio sam da se kroz ZK-Bihor čiji sam jedan od osnivača posvetim makar dijelu naše dijaspore, da njegujemo sve što nas veže za Crnu Goru, Petnjicu, Radmance. Jezik, kultura, običaji, topla ljudska riječ, jer zapamtite u tuđoj državi uvjek si stranac.

Taj moj rad i veća posvećenost iseljenicima traje u kontinuitetu od 2009. godine, od kada sam u dva navrata bio predsjednik ZK-Bihor. Ja uvijek kažem- ja u Crnu Goru ne idem na odmor, ja se samo vraćam mojoj kući i rodnoj grudi. Svu moju ljubav prema ognjištima naših predaka prenio sam i na svoju đecu. Želim da i moja đeca i đeca svih iseljenika sačuvaju svoj maternji, autentični jezik, da kroz različite društvene procese i promjene, ne budu asimilovani ovdje, kao što se to dešavalo drugim zajednicama, kao naprimjer Italijanima koji su prvih 50 godina čuvali svoje korijene, nakon čega je nastupila kriza identiteta.

Međutim, ja ne brinem za moju generaciju i moje đece, brinem za one naredne koje će doći. To je proces koji moramo izbjeći i na čemu moramo svi zajednički da uložimo i snage i napora kako bi uspjeli. Na Balkanu imamo danas nažalost krizu identiteta, zato moramo izbjeći sve što nas dijeli, a raditi na svemu onome što nas spaja.”

Rastoder je neumorni neimar, koji se polako sa Luksemburškim propisima bliži zasluženoj penziji. Nesumnjivo je da će ovaj dragulj Bošnjaka, i dalje raditi za dobrobit zajednice u koju je sebe nesebično utkao. Spoj životne mudrosti i iskustva želio sam da od njega lično čujem, šta je to što bi poručio generacijama koje nastaju: ,,Volim mudrosti naših predaka, koji su u nama genetski prenijeli brojne ljudske vrline i vrijednosti. Mladi treba da su složni, da se ne odriču onoga čemu pripadaju. Za nas je Luksemburg bio nova kultura, novi običaji. Mi smo dobili sa njima, a oni su dobili sa nama. Ma koliko da je mladima u određenim trenucima teško i kada misle da nema izlaza, ne smiju da pokleknu, još manje da se odaju porocima, moraju biti istrajni, ali i uporni da vjeruju da svaki častan rad i djelo kad tad imaju i dobiju svoju cijenu i da će vas društvo nekog prije, a nekog kasnije prepoznati kao takvog”.

Završih svoj razgovor sa Hamdijom dok ispijam gutljaj kafe, a njega gledam onako iskrenog i sjetnom sa mislima koje plove ka Crnoj Gori, Petnjici i Radmancima. Njegova oštroumnost i odmjerene riječi, poštovanje sagovrnika i iskrenost, svrstavaju ga među onim posebnim dobrotvorima koji će više govoriti o dobru drugih nego o sebi samom. Ponosan na njega, ali i na sve druge iseljenike koji su uvijek uz državu Crnu Goru, iako je moja država u određenim periodima više bila maćeha nego majka prema Bošnjacima.

Tada mi dođe u glavu misao Milana Kundere, češko-francuskog književnika koji je zapisao: ,,Živjeti u tuđini znači kretati se u praznom prostoru visoko iznad zemlje bez zaštitne mreže koja čovjeku osigurava njegova vlastita zemlja, u kojoj ima porodicu, kolege i prijatelje, gdje se lako može sporazumjeti sa svakim na jeziku koji zna iz djetinjstva”.

Božidar Proročić, književnik i publicista

 

 

 

Demokrate: Odreknimo se svi po jedne odborničke naknade za pomoć Reku Osmanoviću

Radio Petnjica
-
0
Demokrate: Odreknimo se svi po jedne odborničke naknade za pomoć Reku Osmanoviću

Slučaj Reka Osmanovića iz petnjičkog sela Kalica, koji živi u uslovima nedostojnim čovjeka, čekajući prvi snijeg da mu sruši trošnu kuću, u kojoj nema ni struje ni vode, mora biti prioritet za organe lokalne samouprave ali i institucije države Crne Gore.

Naime, Osmanović zbog narušenog zdravlja više nije u stanju da radi, a iako su se njegovi prijatelji više puta obraćali lokalnim i državnim institucijama odgovora do danas nije bilo.

Vodeći se isključivo principima humanosti i ljudske solidarnosti, Klub odbornika Demokrata Petnjica poziva lokalnu upravu da riješi ovaj problem, kako bi ovaj čovjek od socijalnih službi dobio adekvatan smještaj.

“Ne želimo da vjerujemo da će lokalne i državne institucije u XXI vijeku dopustiti da naši potrebiti sugrađani budu žrtve izostanka društvene empatije. Onima koji su u stanju potrebe mora se pomoći, i to mora biti prvi prioritet našeg društva. Ako smo društvo!  U ime rješenja ove hitne potrebe Reka Osmanovića pozivamo sve kolege odbornike iz SO Petnjica da se odreknemo po jedne odborničke naknade kako bi se Reku Osmanoviću kupile namirnice potrebne za zimu”, kažu članovi Kluba odbornika Demokrata.

“Radi javnosti moramo naglasiti da ovom inicijativom ne želimo da bilo šta politizujemo ili da navedeno radimo zbog prikupljanja političkih poena jer bi to bilo ljudski krajnje nedostojno. Zbog toga pozivamo sve dobronamjerne i društveno odgovorne ljude da nam se pridruže u ovoj akciji kako bi cilj bio što prije i što kvalitetnije ostvaren, jer danas svi moramo biti Reko Osmanović”, kazali su za naš portal članovi Kluba odbornika Demokrata Petnjica.

A. Ć.

 

Premješten betonski stub: Radovi na dječjem igralištu nastavljeni

Radio Petnjica
-
0
Premješten betonski stub: Radovi na dječjem igralištu nastavljeni

Nastavljeni su radovi na izgradnji dječijeg igrališta u Petnjici.

Stvoreni su uslovi za nastavak radova, nakon što je betonski stub koji je pravio poteškoće i zbog čega se sa radovima kasnilo, premješten par metara dalje od igrališta. Nakon niza održanih sastanaka predstavnika CEDIS-a i Menadžmenta Opštine Petnjica, pronašlo se rješenje za ovaj problem i pristupilo se premještanju betonskog stuba. Lokalna samouprava, da bi ubrzala radove na izgradnji, finansirala je iz svog budžeta postavljanje podzemnog kabla u dužini od 170 metara. Podjsećamo da su u toku postavljanja kabla pomogli mještani i građani Petnjice.

Ukupna vrijednost ovih radova je 25.000 eura, a za izvođenje radova je zadužena građevinska firma “Bihor” iz Petnjice. Predviđeno je da površina igrališta iznosi oko 200m². Predsjednik opštine Samir Agović je za naš portal u ranijem obraćanju kazao da je ovo donacija Glavnog grada Podgorice, gradonačelnika Ivana Vukovića i da je riječ o velikoj donaciji za Petnjicu.

Petnjica do sada nije imala gradsko igralište, pa će ovo biti pravi poklon za mališane u našoj opštini.

E. B.

 

 

Ervin Duraković izabran za predsjednika odbora Bošnjačke stranke u Petnjici

Radio Petnjica
-
0
Ervin Duraković izabran za predsjednika odbora Bošnjačke stranke u Petnjici

Članovi novog saziva Opštinskog odbora Bošnjačke stranke Petnjica, na konstitutivnoj sjednici, izabrali su Ervina Durakovića, za predsjednika odbora.

Duraković je i do sada bio na čelu Odbora BS u Petnjici, a predvodio je listu Bošnjačke stranke na posljednjim lokalnim izborima održanim u decembru 2021. godine, kada je BS ostvarila značajan rezultat i osvojila šest odbornika.

“Zalagaću se, zajedno sa ostalim članovima OO BS Petnjica za ostvarivanje opštih ciljeva Bošnjačke stranke koji se tiču popravljanja položaja Bošnjačka u Crnoj Gori, ostvarivanja Ustavom zagarantovanih prava, očuvanja i afirmacije nacionalnih posebnosti i identiteta našeg naroda u Crnoj Gori, kao i vođenja računa o srazmjernoj zastupljenosti bošnjačkog naroda prilikom zapošljavanja u državnim institucijama”, kazao je Duraković.

Istakao je da je cilj da Bošnjačka stranka i na lokalnom nivou nastavi sa vođenjem ispravne politike u interesu svih građana.

“To podrazumijeva nastavak tendencije rasta podrške Bošnjačkog stranci u Petnjici, sa pojačanim intenzitetom, što će učiniti da BS u Petnjici postane najvažniji politički faktor u bliskoj budućnosti. Dakle, spremni smo preuzeti odgovornost za upravaljenjem lokalnom samoupravom i na taj način započeti rješavanje dva najveća problema u našoj opštini, na čijem rješavanju aktuelna lokalna vlast radi vrlo malo, a to su nerazvijenost i iseljavanje mladih”, poručio je Duraković.

AMILA PAČARIZ- OBRAZOVANJEM DO USPJEHA U ŽIVOTU

Radio Petnjica
-
0
AMILA PAČARIZ- OBRAZOVANJEM DO USPJEHA U ŽIVOTU

ZAVIČAJNI KLUB ,,BIHOR” MJESTO KOJE SPAJA ISELJENIKE (II)

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Očuvanje vlastitog identiteta, jezika, kulture i običaja Bošnjaka predstavićemo kroz prizmu Zavičajnog kluba ,,Bihor” kroz XII Dane Bošnjačke kulture, koji su održani 9-10 decembra 2022. godine u Rumelangu. U ovoj kulturnoj razglednici iz Luksemburga zabilježio sam samo jedan dio životnih priča nekih od najistaknutih aktivista samog kluba koji su u Luksemburgu postali značajni privrednici, visoki članovi gradske uprave, ministarstava, političkih partija, ali i samog društva. Njihove životne ispovijesti i priče nose sa sobom ljubav i gorčinu, život i borbu, želje i očekivanja, nadu i strah. Poznati po svom aktivizmu i brojnim humanim akcijama, predstavljaju jedno od najupsješnijih društava naših iseljenika van svoje matice. Ljubav prema Crnoj Gori, rodnom Bihoru, ali i sjeveru Crne Gore pratila ih je i nosila kroz sve nedaće i oluje različitih istorijskih i životnih razdoblja. Kad god treba, oni su tu za sve nas, zato i Crna Gora treba da kroz jak sistem svojih institucija bude njima posvećena na pravi način, jer oni to zaslužuju. Izgradili su svojim teškim radom ime i ugled koje je na ponos nama u Crnoj Gori, Luksemburgu ali i čitavoj Evropi.

Jednu od takvih heroina, mladu uspješnu i elokventnu Bošnjakinju, Amilu Pačariz, upoznao sam u ZK-Bihor. Njen aktivizam, polet, želja za napredovanjem, očuvanjem vlastitog identiteta, ljubav prema Crnoj Gori, čine je u svakom pogledu posebnom.

Amila Pačariz je rođena u Luksemburgu u gradu Dudelanžu 1995. godine. Njeni roditelji su prva generacija naših iseljenika koji su došli da rade. Završila je osnovnu i srednju školu, kao i školu za vaspitače. Od najranijeg djetinjstva gledajući borbu svojih roditelja za njen odgoj, školovanje ali i za bolji život, znala je da jedino znanjem i obrazovanjem može postići napredak u društvu koje pruža šansu svima. Završila je fakultet socijalnih nauka sa smjerom za višu edukaciju i višeg vaspitača. 2019. godine na fakultetu je bila asistent svojim profesorima već od drugog semestra. Želeći da unaprijedi život iseljenika, lokalne zajednice ali i same države Luksemburg  uključila se u politički pokret zelenih u Ešu. Jedan dio svog angažmana je posvetila socijalnim pitanjima i afirmacijom mladih. Nakon završetka fakulteta, zaposlila se u okviru gradske komune i od 2019. godine je direktorica ustanove za đecu, jer rad i podršku mladima smatra itekako važnim.

Na moje pitanje da li je bio težak put do uspjeha odgovorila je: ,,Imala sam punu podršku svojih roditelja i sama duboko svjesna da jedino svojim obrazovanjem i ličnim napretkom neću proći teškim životnim stazama kojima su prošli mnogi naši iseljenici. Profesori koji su sve sami stranci imaju poseban odnos prema mladima i to mi je puno značilo tokom čitavog obrazovanja. Između 120 kandidata, uspjela sam da dobijem svoju šansu da budem asistent na fakultetu i u mojoj generaciji bila sam jedina žena, kako oni kažu, sa EX YU prostora na što sam posebno ponosna”.

Prepoznajući njen kvalitet, profesori je uključuju u veliki projekat konferencije fakulteta soacijalnih nauka Evrope održanom 2018. godine. Učestovovala je u pripremanju nastavnih programa i procesa kao veoma zahtjevnog vida obrazovanja studenata.

Porodica je bitno uticala na njenu odluku da se posveti nauci i obrazovanju zbog šasni koje pruža Luksemburg. Profesori kada prepoznaju kvalitet svojih studenata, čine dodatne napore da podrže one koji imaju ogromnu energiju i želju da budu dio tog sistema. Mentalitet Luksemburžana je naprosto takav da kroz svoje viđenje multikulture daju doprinos svim nacionalnim zajednicama na njenom tlu.

O ZK Bihor kaže: ,,Moja želja da budem dio ZK-Bihor proistekla je kako bih dala svoj puni doprinos našoj bošnjačkoj zajednici, kako bih podržala i okupljala sve mlade spremne da mi se pridruže na putu napretka, ali i očuvanja sopstvenog identiteta. Članica sam kluba od januara tekuće godine, na mjestu potrpredsjednice. Ponosna na sve ono odakle sam i čemu pripadam. I iskreno vjerujem da samo obrazovanjem i radom na sebi možemo biti svi zajedno bolji i uspješni”.

Na moje pitanje: Šta je tebi Crna Gora i šta te veže za nju? Odgovara: ,,Crna Gora je meni sve od deda i nane, planina, mora, jezera, rodnog kraja, svakog izvora travke i kamena, svega onog što me veže kroz kulturu, književnost, naše sastanke i rastanke, miris pogače, pite, rodnog sela. Mi ovdje nemamo familije, sva naša familija je u Crnoj Gori. Čim bi završili sa školom 15. jula, već 16-og bi išli za Crnu Goru i vraćali se tek dva dana pred početak škole. Tamo su moji prijatelji, emocije, sve- jednostavno je to zemlja mojih predaka, na što sam ponosna. Crna Gora i Luksemburg gaje zajednički multikulturu. Obje države imaju svoja prirodna bogatstva i resurse koje Luksemburg iskreno bolje koristi, a Crna Gora ih ima više. Ono što Luksemburg priželjkuje, to Crna Gora odavno ima, pitanje je samo sposobnosti i države i sistema i pojedinca da se na pravi način to iskoristi.

Tokom razgovora upitah: Šta je za tebe maternji jezik i šta bi poručila mladima u Crnoj Gori? Odgovori mi: Jezik je za mene pitanje identiteta mog naroda, ja ga govorim kao da sam rođena u Bihoru, govoriće ga i sjutra i moja đeca da bi sačuvali sve ono što krasi našu kulturu. Mladima poručujem da se posvete obrazovanju, da se kroz život bore, da vjeruju u sebe i u bolje vrijeme. Ni meni niko ništa dao nije, sama sam se borila i izborila u životu. Neka vas lijepe misli i dobre ideje uvijek vode ka putu uspjeha. A on kad tad mora doći.

 

 

 

Izgrađen potporni zid u zaseoku Joše

Radio Petnjica
-
0
Izgrađen potporni zid u zaseoku Joše

Završeni su radovi na izgradnji potpornog zida u zaseoku Joše, MZ Radmanci.

Izgradnju zida dužine 20 metara pomogla je opština Petnjica na čelu sa predsjednikom Samirom Agovićem u vidu građevinskog materijala, dok je mještanin ovog zaseoka Ramo Ličina finansirao ostale radove.

,,Kao mještanin i jedan od inicijatora da se u ovom zaseoku uredi prilaz i prolaz do svake kuće, imam obavezu da se zahvalim u svoje ime i ime svih onih dobronamjernih mještana, opštini i onima koji su pomogli u realizaciji važnih projekata prema ovom zaseoku, na bilo koji način, pa makar i lijepom riječju. Najveći dio ovog projekta, važnog za cijelo naselje je finansirao Ramo Ličina, pored cije kuće i prolazi put, kao i njegove komšije, koje su pomogle finansijski ili radom“, saopštio je mještanin Semir Ličina.

 

Zabijeljeli planinski predjeli u Petnjici

Radio Petnjica
-
0
Zabijeljeli planinski predjeli u Petnjici

Planinski predjeli u našoj Opštini osvanuli su pod snježnim pokrivačem, dok je Centar Petnjice još uvijek bez snijega.

Smjenjuju se kiša i snijeg, ali tokom noći, meteorolozi najavljuju nešto obilnije padavine, pa će se tako temperatura spustiti i do 3 stepena ispod nule, dok će temperatura u planinskim predjelima Petnjice ići i do -6.

Donosimo vam fotografije zimske idile sa Savinog Bora.

 

 

 

OSVRT BOŽIDARA PROROČIĆA: XII DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU

Radio Petnjica
-
0
OSVRT BOŽIDARA PROROČIĆA: XII DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU

Očuvanje vlastitog identiteta, jezika, kulture i običaja Bošnjaka predstavićemo kroz prizmu, Zavičajnog kluba ,,Bihor” krot XII Dane Bošnjačke kulture koji su održani 9-10 decembra 2022. godine u Rumelangu. U ovoj kulturnoj razglednici iz Luksemburga zabilježio sam samo jedan dio životnih priča nekih od najistaknutih aktivista samog kluba koji su u Luksemburgu postali značajni privrednici, visoki članovi gradske uprave, ministarstava, političkih partija ali i samog društva. Njihove životne ispovijesti i priče nose sa sobom ljubav i gorčinu, život i borbu, želje i očekivanja, nadu i strah. Poznati po svom aktivnizmu i brojnim humanim akcijama predstavljaju jedno od najupsješnij društva naših iseljenika van svoje matice. Ljubav prema Crnoj Gori, rodnom Bihoru, ali i sjeveru Crne Gore pratila ih je i nosila kroz sve nedaće i oluje različitih istorijskih i životnih razdoblja. Kad god treba oni su tu za sve nas, zato i Crna Gora treba da kroz jak sistem svojih institucija bude njima posvećena na pravi način jer oni to zaslužuju. Izgradili su svojim teškim radom ime i ugled koje je na ponos nama u Crnoj Gori, Luksemburgu ali i čitavoj Evropi.

Ovogodišnji XII Dani Bošnjačke kulture održani su u znaku promocije Antologije proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore. U ovogodišnjim programu učestvovala su neka od najistaknjutih imena književne i kulturne scene i to: Prof. dr Sofija Kalezić, mr Misera Suljić-Sijarić, Selva Ramčilović-Šabotić, Nathalie Revnaux, prof Hanifa Halilović-Krasnić, Resmija Šutković-Ajdarpašić, Prof. dr Draško Došljak, Faiz Softić, Remzija Hajdarpašić, Braho Adrović, Božidar Proročić, Mirsad Rastoder, Tom Nisse, Dijana Tiganj, Petar Đuričković, KUD Evropa, KUD ZK Bihor, Saladin-Dino Burdžović, Amila Pačariz, dok je izvođač narodnih pjesama i sevdalinki bio Elmir Ramović uz muzičku pratnju Seada-Seja Muslića.

U petak 9. decembra za sve goste i učesnike bila je u znak dobrodošlice pripremljena svečana radna večera i razgovor sa učesnicima o 40-tom broju revije ,,Bihor.” Revija ,,Bihor” predsatavlja jedno od rijetkih glasila naše dijaspore koje uz izuzetan broj saradnika radi na očuvanju i jačanju identiteta i kulture Bošnjaka njegujući ljepotu izvornog maternjeg jezika ali i brojnih tema od značaja za samu dijasporu. Vrlo agilni Edin Latić predsjednik Zavičajnog kluba ,,Bihor” je srdačno pozdravio sve goste ovogodišnje manifestacije govoreći da je kultura samo jedan od puteva na kojima smo bliži i draži jedni drugima. Revija ,,Bihor” predstavlja naše ogledalo istorije, kulture, jezika i identiteta kojeg želimo da sačuvamo kod naših iseljenika njegujući kulturu dijaloga a podstičući posebno mlade na očuvanju naših autohtonih vrijednosti. Mirsad Rastoder novinar i publicista na svečanoj večeri povodom vrijednog jubileja revije ,,Bihor” je izjavio: ,,Večeras smo se okupili da se sjetimo samih početaka naše revije koja je zaživjela kao reprezent naše dijaspore. Nikada nije bilo lako i nikada neće ni biti ali iako su vaši putevi muhadžirski-iseljenički bili teški vi ste uspjeli da kroz samu reviju utkate onaj najljepši dio sebe bilo u priči, reportaži, pripovjedanju ili istoriji čuvajući duh i amanet ne samo naših predaka već i nekih od najvećih imena kulture Bošnjaka. ” Istaknuti privrednik i inžinjer Remzija Hajdarpašić u svom obraćanju prisutnima je rekao: ,,Dragi i uvaženi gosti i prijatelj, večeras smo ovdje svi zajedno da podijelimo radost zbog 40-tog broja naše revije ,,Bihor” sve ove godine bez obzira na izazove o društveno-političke promjene znali smo ko smo i što smo uvjek smo bili jedni uz druge i jedni za druge i ovdje u Luksemburgu ali i za sve naše prijatelje u Crnoj Gori. Pisana riječ koju ostavljama na stranicama naše revije nek bude jedan od djelova slagalice koju zovemo život. Čuvajući riječ čuvamo i sve ono što nas sve vezuje i krasi. ” Istaknuti bošnjački i crnogorski književnik, humanista i filkantrop Faiz Softić u svom obraćanju između ostalog kaže: ,,Uvažene dame i gospodo poštovani prijatelji. Večeras je lijepo vidjeti da smo ovdje svi večeras zajedno da slavimo jedan od vrijednih datuma naše revije 40-ti broj. Trebalo je mnogo volje rada i entuzijazma ćitave redakcije da revija ,,Bihor” bude i postane ponos naše dijaspore kako bi sačuvali od zaborava našu zajednicu sve ono što nas čini posebnim u kulturi, književnosti običajima. Ponosan sam na sve ono što godinama radimo i što ćemo u budućnosti raditit i što ćemo i dalje bliti glas Bošnjaka na najljepši i najreprezentativnji način.”

Subota 10. decembra 2022. godine bila je predviđena za okupljanje svih gostiju i članova ZK ,,Bihor” u prostorijama samog kluba. U 13 časova je predstavljana tradicionalna ,,Bihorska sofra” đe su posluženi i predstavljeni kulinarski specijaliteti rodnog kraja, kako bi se dočarala atmosvera gostoprimstva prema svim musafirima (gostima) koja je krasila Bihorce i Boišnjake uvjek kroz istoriju. Jednog neumornog neimara nikako ne smijem preskočiti to je Ernad-Ero Muhović koji se zajedno sa svima trudio da bude dobar domaćin. Uz brojne ukuse rodnog kraja i razgovor (muhabet) uz kafu, ratluk, baklavu i urmašicu evociranu se najljepše uspomene na rodni kraj koji je daleko ali uvjek u srcu i mislima. Ernad-Ero Muhović je onaj gorštak iz Trpeza koji je sa sobom u daleki svijet ponio najljepše osobine rodnog kraja no o njemu u nekom od nastavka napisaću više.

U 16 časova istog dana u Centru za kulturu Grand-Rue, Rumelanž počeo je program sa pjesmom u izvođenju Elmira Ramovića, nakon njegovog nastupa KUD ZK Bihor i KUD Evropa su uz izvođenje divnih koreografija predstavili izvorne igre i pjesme iz Bihorskog kraja, čime su na najljepši način predstavili bogato kulturno nasljeđe. Hamdija Rastoder moderator programa najavio je uvodnu riječ predsjednika Zvičajnog kluba ,,Bihor” Edina Ltića. Edin Latić je pozdravljajući prisutne goste i gradonačelnika Rumelanža Henri Hajnea otvarajući festival istakao: ,,Danas smo se svi zajedno okupili da nastavimo jednu od lijepih tradicija našeg festivala. Sa našim dragim gostima istaknutim poslenicima kulture našom dijasporom, kroz poeziju, prozu foklorno stvaralaštvo pokazujemo naš odnos prema kulturi. Ovogodišnji festival je posvećen našim majkama, ćerkama, suprugama kroz samu formu Antologije proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore koju je priredila Sofija Kalezić. Ta pripovjedačka nit pokazuje snagu intelekta koja krasi i ovu dragocjenu knjigu. ” Pročitano je i pozdravno pismo predsjednika opštine Petnjica Samira Agovića, koji je pozdravio i čestitao otvaranje festivala i doprinos koji mnogi Bihorci daju kulturi, privredi, obrazovanju sa iskrenom željom ali i podrškom da i dalje budu jedni od najljepših reprezenata i ambasadora rodnog kraja za koji su duboko vezani.

Moderator večeri Hamdija Rastoder pozvao je sve prisutne da kupe panoramu savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore, ,,Lirski zinet” koju su priredili Božidar Proročić i Dijana Tiganj jer cjelokupan prihod od prodate knjige koji je te večeri iznosio 300 eura autori su poklonili djeci sa smetnjama u razvoju u Plavu. Mirsad Rastoder istaknuti novinar i publicista je govorio o značaju festivala u zavičaju i dijaspori posjetivši na sve one bošnjačke velikane koji su gradili i dalje grade kulturu. Nekadašnji predsjednik ZK ,,Bihor” Esko Halilović uspješni preduzetnik i privrednik se osvrnuo na ZK ,,Bihor” kroz vrijeme istakavši: ,,Naše majke kad god bi nas ispraćale sa suzom u oku ka novim počecima uvjek bi nam govorile đe god da ste držite se zajedno. Poučen tim i ja i brojni naši iseljenici gledali smo da se okupljamo i držimo zajedno da se okupljamo družimo razgovaramo pomažemo jedni druge. Iz takve potrebe nastao je i naš zavičajni klub koji čini jednu svijetlu luču oko koje se svi zajedno okupljamo kako na njenim počecima tako i dan danas i nek traje i živi naš klub kao i naše sveto ime Bihora. ”

U 17 časova je počela promocija Antologije proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore, Prof. dr Sofije Kalezić o značaju jedne ovakve knjige govorile su autorke zastupljene u samoj knjizi i to: Misera Suljić-Sijarić, Selva Šabotić-Ramčilović, Resmija Šutković-Ajdarpašić, Dijana Tiganj. Dok je sa autorkom razgovor vodila: prof Hanifa Halilović-Krasnić a Petar Đuričković čitao izvode iz recenzije.

U 18 časova poznati kulturolog i lingvista Prof. dr Draško Došljak je imao uvodnu riječ o istaknutim autorima porijeklom iz Bihora sa osvrtom na zbirku poezije istaknutog bošnjačkog i crnogorskog književnika Braha Adrovića ,,Vrzino kolo.” Profesor Draško Došljak je istakao ulogu i značaj pisaca sa prostora Bihora, posebno skrećući pažnju na autore i djela koji su ostavili trajni pečat u našoj ali i kulturi Evrope. Poseban osvrt je napravljan na knjigu Braha Adrovića koja predstavlja jednu od kruna poetskog stvaralaštva književnika čiji je ukupan doprinos kulturi itekako značajan, dragocjen i poseban. Nakon završene promocije započeo je pjesnički karavan u komsu učešće uzeli: Dijana Tiganj, Božidar Proročić, Braho Adrović, Mirsad Rastoder, Faiz Softić, Saladin-Dino Burdžović, Nathalie Revnoux, Tom Nisse, Misera Sujić-Sijarić uz muzičku pratnju Seada-Seja Muslića. Na samom kraju večeri uz igre, pjesme i koreografije KUD ZK Bihor i KUD Evropa zatvoren je festival. Jedan od osnivača i neumornih protagonista ali i prvih predsjednika ZK Bihor Ruždija Kočan je na kraju večeri izjavio: ,,Drago mi je što je ideja koju smo zajedno započeli zaživjela na najljepši način. Trebale su godine rada da izgradimo naše društvo da širimo kulturne granice i vidike. Danas je ZK ,,Bihor” primjer i nama i drugima kako se voli ne samo rodni kraj i korijeni već kako se njeguje onaj naljepši dio naše istorije, tradicije, kulture i identiteta. Zato vam svima želim da u svim narednim godinama budete dio ove priče koja ima svoj istorijski smisao i značaj. ” Predsjednik ZK ,,Bihor” Edin Latić je svima učesnicima poklonio po buket ruža. Ono što je itekako važno istaći je prisustvo gradonačelnika Rumelanža Henri Hajnea koji je u znak podrške zajednici koja je dala velki doprinos Luksemburgu ispratio čitav festival veoma budno prateći sve programe. Na samom kraju veoma je važno istaći da neumorni poslenik kulture književnik Faiz Softić je dao svoj puni doprinos da organizacija festivala odabir gostiju i učesnika i posvećenost njima bude na visookom novou. Pored njega u narednim danima predastaviću brojne druge značajne Bošnjake i Bošnjakinje koji čine okosnicu ,,ZK Bihor” ali i društvenog, privrednog, kulturnog i političkog života Luksemburga.

(nastaviće se)

Božidar Proročić, književnik i publicista

 

 

ZAVRŠEN 12. FESTIVAL „DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU“

Radio Petnjica
-
0
ZAVRŠEN 12. FESTIVAL „DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU“

U kasnim popodnevnim satima 10. decembra, završen je 12. po reedu festival „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“ koji tradicionalno organizuje ZK Bihor, udruženje koje samo u naslovu ima lokalnu odrednicu, dok lepeza aktivnosti na kulturnom i humanitarnom planu svjedoče da se radi o udruženju koje svojim djelovanjem prelazi granice i Crne Gore i Luksemburga.

Piše: Faiz Softić, glavni i odgovorni urednik revije Bihor

Festival je započeo uoči spomenutog datuma, u prestižnom restoranu „L'Inconnu“ u luksemburškom gradiću Šengenu, gdje su se okupili učesnici koji su doputovali iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine te aktivisti i članovi UO ZK „Biohor“.
Bila je to prilika da se poslije radne večere pristupi promociji nedavno štampanog 40. broja revije Bihor, koju izdaje istoimeno udruženje u Luksemburgu.
Na promociji su govorili: prof. dr Draško Došljak i Mirsad Rastoder, te Remzija Hajdarpašić i glavni i odgovorni urednik Faiz Softić.

Prof. Došljak istakao da je revija BIhor glasilo koje se rado čita u dijaspori i u domovini, te da je već odavno prepoznatljiva po svom kvalitetu, pri čemu je naglasio:

– Da je u reviji samo „Riječ urednika“ bilo bi dovoljno za jedno izdanje ovoga glasila – misleći na tekst o ponašanju crnogorski navijača na utakmici Crna Gora – Bosna i Hercegovina.

I ostali promotori su vrlo afirmativno  govorili o reviji Bihor, izrazivši nadu da će ona još dugi niz godina radovati svoje čitaoce, kako u domovini, tako i širom Evrope i svijeta, znajući da vrlo često jedan dio tiraža odlazi i u daleke zemlje svijeta.

Festival je zvanično otvoren sutradan, 10. decembra, kultnom bošnjačkom sevdalinkom „Sejdefu majka buđaše“, a onda je moderator programa, sekretar ZK „Bihor“ Hamdija Rastoder, pozvao predsjednika Upravnog odbora ovog udruženja Edina Meda Latića da i zvanično otvori festival.
Latić je u svom pozdravnom govoru poželio dobrodošlicu gostima i kazao da su „kultura i tradicija osnovna obilježja svakog čovjeka, pa se i mi, već dugi niz godina, trudimo da pokažemo one vrijednosti koje nas čine prepoznatljivim u svakom pogledu“.

– Mi Bošnjaci Crne Gore imamo šta pokazati drugima i na to smo ponosni – kazao je Latić.

Ovaj festival bio je u znaku nedavno objavljene antologije „Prozno stvaralaštvo žena Bošnjakinja Crne Gore“, koju je priredila prof. dr Sofija Kalezić.

Učesnici ovogodišnjeg, 12. festivala „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“ bili su:
prof. dr Sofija Kalezić, mr Misera Suljić-Sijarić, Selva Ramčilović-Šabotić, prof. Hanifa Halilović-Krasnić, Resmija Šutković-Ajdarpašić, prof. dr Draško Došljak, Faiz Softić, Remzija Hajdarpašić, Braho Adrović, Božidar Proročić, Mirsad Rastoder, Dijana Tiganj, Petar Đuričković, Amila Pačariz, Sead Sejo Muslić (gitara), Dino Burdžović, te poznati izvođač sevdalinki Elmir Ramović.
U više navrata dva KUD-a: KUD „Evropa“ i KUD ZK „Bihor“, izveli su nekoliko koreografija.

Po ocjeni gostiju i mnogih prisutnih, bio je ovo jedan od najbolje do sada organizovanih festivala.
Idemo dalje – moto je ZK „Bihor“!

NEISPUNJENA OBEĆANJA: Graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni nema ni u najavama

Radio Petnjica
-
0
NEISPUNJENA OBEĆANJA: Graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni nema ni u najavama

I pored brojnih zahtjeva stanovnika Bihora njihova inicijativa o otvaranju graničnog prelaza između Crne Gore i Srbije na Pešterskoj visoravni još uvijek nije dobila zeleno svijetlo. To se nije desilo iako je aktuelni predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović još prije godinu i po dana izjavio da će se iskreno založiti da se pomenuta inicijativa ubrzo pretočiti u djelo. Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović juče je u izjavi za “Dan” kazao da je lokalna uprava po ovom pitanju odradila svoj dio posla, ali da od nadležnih organa koji treba da daju konačnu riječ još uvijek nemaju povratnu informaciju.

– Otvaranjem graničnog prelaza i izgradnjom puta ka Tutinu, dio opštine Petnjica, koji gravitira prema Srbiji, potpuno bi se otvorio i bila bi to izvrsna prilika da se valorizuju svi potencijali koji postoje u ovom kraju. Sve to smo predočili nadležnim državnim institucijama očekujući da će se za početak barem u ljetnjim mjesecima na ovom potezu uspostaviti odgovarajući režim koji bi omogućavao mještanima da lako prelaze granicu. Međutim, mi još nemamo povratnu informaciju dokle se stiglo po pitanju ove inicijative, čija realizacija zavisi od stava dvije države – kaže Agović.

“Haništa”, mjesto budućeg graničnog prelaza

Zamjenik predsjednika Stranke pravde i pomirenja i odbornik u Skupštini opštine Petnjica Almir Muratović, navodi da je on dobio utisak da je Vlada Crne Gore odradila svoj dio posla i da je na potezu Vlada Srbije.

– Prije više od godinu dana dobili smo određene odgovore iz Vlade Crne Gore u kojima se navodi da su nadležni preduzeli potrebne aktivnosti da se ispravi nepravda koja je učinjena prema sjeveru Crne Gore, kao kraju iz kojeg je najviše stanovništva migriralo ka inostranstvu, zbog loših životnih uslova. Naime, iz tog odgovora shvatili smo da je potrebno da se zaključi novi međunarodni bilateralni sporazum o graničnom prelazu za međunarodni drumski i putnički saobraćaj sa Republikom Srbijom, koji bi bio rezultat zajedničke spremnosti da se otvori službeni granični prelaz na Pešterskoj visoravni. Zato još jednom apelujemo da i Vlada Srbije da doprinos da se ovo pitanje riješi na opšte zadovoljstvo naroda Sandžaka koji živi sa dvije strane državne granice – podvlači Muratović.

U odgovoru na poslaničko pitanje o inicijativi o otvaranju graničnog prelaza na Pešteru bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je naglasio da je problem što se ne primjenjuje dogovoreni režim pograničnog saobraćaja, jer Crna Gora i Srbija nijesu još otpočele da izdaju pogranične propusnice.

– Prilog Sporazuma o regulisanju režima pograničnog saobraćaja obuhvata i režim saobraćaja na 21 mjestu za prelaženje državne granice van službeno otvorenih graničnih prelaza, koja su u potpunosti usaglašena od strane graničnih policija Crne Gore i Republike Srbije, uvažvajući dosadašnja iskustva i potrebe lokalnog stanovništva u pograničnim opštinama Crne Gore: Pljevlja, Bijelo Polje, Petnjica i Rožaje i pograničnim opštinama Republike Srbije: Priboj, Pljevlja, Sjenica, Tutin i Novi Pazar. Međutim, dogovoreni režim pograničnog saobraćaja se ne primjenjuje jer Crna Gora i Srbija nijesu još otpočele da izdaju pogranične propusnice. Naime, Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, u februaru 2020. godine, dostavilo je, diplomatskim putem, Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srbije deset primjeraka pograničnih propusnica sa molbom da i Republika Srbija dostavi svoje, kako bi mogli utvrditi termin početka primjene Sporazuma. Republika Srbija još nije odgovorila na ovaj akt, te se dogovoreni režim ne može primjenjivati – istakao je tada Sekulović.

Ličina: Što prije iznaći valjano rješenje

Odbornik SNP-a u petnjičkom parlamentu Zaim Ličina smatra da bi za lokalno stanovništvo bilo izuzetno korisno da se iznad njegovog sela Kruščice otvori granični prelaz prema Srbiji.

– Mi smo prirodno upućeni na saradnju sa ljudima koji žive u dijelu Pešterske visoravni. Nas samo razdvaja administrativna granica i ništa drugo. Uspostavljanjem državne granice lokalno stanovništvo se suočilo sa određenim problemima, jer im je u ovom dijelu onemogućen slobodan prolaz ka teritoriji Srbije. Zato očekujemo da se što prije iznađe neko valjano rješenje koje bi stanovništvu iz pograničnog pojasa omogućilo da zarad ekonomičnosti nesmetano prelazi granicu – smatra Ličina.

PREUZETO:DAN

 

 

1...171172173...955Stranica 172 of 955