Otvoreni je postupak javne nabavke za izvođenje radova na rekonstrukciji puta Petnjica-Bioča, a za izvođača radova javila se građevinska firma “Bemax”, saznaje Radio Petnjica a potvrdio je Albin Ćeman, potpredsjednik Demokratske Crne Gore i poslanik u CG parlamentu. Početak radova je predviđen najkasnije do mjeseca marta 2025.godine.

“Osim ovog veoma važnog projekta za našu opštinu, čija je procijenjena vrijednost oko 11,5 miliona €, u prethodnom periodu uspjeli smo uz pomoć državne vlasti realizovati i otvaranje Jedinice za hitnu medicinsku pomoć, koja je prije nekoliko dana opremljena i novim sanitetskim vozilom sa kompletnom opremom, ali i nabavku vozila za prevoz đaka za potrebe Srednje  mješovite škole u Petnjici. Takođe, podsjećam da će budžetom za 2025.godinu biti opredijeljeno 7,5 miliona€ za izgradnju puta prema Pešteri, kao i  200.000€ za izgradnju Kuće ćilima u Petnjici. Pored ovih projekata, javnost će u skorije vrijeme biti upoznata i sa novim projektima u našoj opštini koja ću amandmanskim djelovanjem na Predlog Zakona o budžetu za 2025.godinu obezbijediti za našu opštinu.
Uz ova rekordna ulaganja u Petnjicu, možemo slobodno reći da naša opština postaje jedno veliko gradilište. Vjerovatno da ima jedan broj Bihoraca koji nisu sigurni u realizaciju ovih projekata, poučeni nekim ranijim iskustvom, ali vjerujte da višedecenijska težnja naših građana postaje realnost. Realizacijom ovih kapitalnih projekata, Petnjica će biti kvalitetno saobraćajno povezana kako sa susjednim opštinama, tako i sa Pešterom, što pruža velike mogućnosti za njen dalji razvoj”, rekao je Ćeman za portal Radija Petnjica.

Humanitarnom akcijom pokrivena je kuća Senada Nazifovog Rastodera, u naselju Omerbožovići kod Podgorice.

Donaciju za krovnu konstrukciju,pokrivač i majstorluk, od 8500 eura, obezbijedili su Izet i Rafet Rastoder iz Slovenije.

Rođaci i prijatelji već su prikupil dio novca da vrijedni majstori nastave radove i urade demit fasadu i spoljašnje uređenje kuće.

Senad Nazifov Rastoder,nekada vrijedni građevinski radnik, preživio je moždani udar i  saobraćajnu nezgodu u avgustu 2011.godine. Dvadeset dana je bio u komi i od tada je izgubio radne sposobnosti. Nema nikakva primanja. Ovih dana je pokrenuta procedura za neki vid socijalne zaštite, koju  mu je do sada pružala samo rodbina.

Za detaljnije informacije može te se obratiti Mirsadu S. Rastoderu.

ZK „Bihor“ je i ove godine, 23. 11., organizovao muzičko-zabavni skup„Veče sevdaha“.
Doseljenici sa Balkana, posebno iz Crne Gore i Bihora stekli su apsolutno povjerenje u organizacione sposobnosti udruženja i ponovo se uvjerili u njihov kvalitet.

Zato ne čudi što je i ovaj put bio veliki broj posjetioca – po običaju prisustvuju cijele porodice – jer se učesnici večeri dobrano trude da bude za sve generacije ponešto i da sve prođe u duhu veselja i prijateljstva.

Učesnici ove godine bili su poznata imena sa muzičke estrade Balkana: Ferid Avdić, te Zijo i Samira Kasumović.

 Sadat Ramdedović, sekretar ZK Bihor

Nestao je rasni pas “haski” koji je posljednji put viđen u Vrbici.

Mole se građani opštine Petnjica da ukoliko ga primijete jave na broj telefona 068290766.

Reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat ef. Fejzić sa saradnicima Almirom Avdićem, predsjednikom SO Rožaje, Rejhanom Hotom glavnim imamom medžlisa Rožaje i Emirom Dacićem dipl ecc., posjetio je 23. 11. ove godine ZK Bihor u Luksemburgu. Tom prilikom rukovodstvo ovog udruženja upoznalo je uvažene goste i njegove saradnike sa aktivnostima udruženja sa posebnim akcentom na humanitarne akcije koje se permanentno sprovode još od osnivanja ovog udruženja, a jedna od nedavnih bila je i pomoć za postradale u poplavama u Bosni i Hercegovini gdje su članovi udruženja na ovu nemilu vijest brzo reagovali i prikupili znatnu finansijsku pomoć.

Predsjednik UO udruženja Remzija Hajdarpašić predstavio je članove UO i prisutne na ovom prijemu.
– Uglavnom, rekao je Hajdarpašić, radi se o vrlo uspješnim ljudima doseljenicima u Luksemburg iz Crne Gore i na privatnom planu, ali su vrlo uspješni i kada su u pitanju aktivnosti kluba. Bez takvih ljudi i bez takvog entuzijazma udruženje sigurno ne bi bilo ovo što jeste – naglasio je Hajdarpašić.

Vođen primjerom predsjednika i reis efendija  je u početku svoga obraćanja predstavio svoje saradnike iz Crne Gore, a onda naglasio kako je dolaskom u Luksemburg izrazio želju da  posjeti ovo udruženju za koje se, po dobrim djelima, čulo i naširoko i nadeleko. Pohvalio je odnos luksemburških vlasti spram islamske zajednice i muslimana u Luksemburgu i čestitao rukovodstvu, članovima, klao i svim mnuslimanima u Luksemburgu na takvim zaslugama koje su stečene radom, zalaganjem i poštenim odnosom i prema zemlji domaćinu.

Rukovodstvo i članove ZK Bihor interesovalo je zašto se već godinama ne uradi zaobilaznica oko Rožaja, dokle su došli radovi na obnovi Hajdarpašine džamije u Radulićima, te su postavljena još neka aktuelna pitanja na koja su uvaženi gosti dali iscrpne odgovore.
– Što se tiče džamije u Radulićima, rekao je rejs Rifat Fejzić, sa svih odgovornih istanci potvrđeno je da je tu oduvijek bila džamija i ona će se i obnoviti na tom istom mjestu jer, između ostalog, predstavlja i remek djelo islamske arhiteture toga doba.
Napomenimo da je ova džamija sagrađena krajem sedamnaestog i početkom osamnaestog vijeka a srušena je 1943. godine.
Trenutno su u toku aktivnosti oko njene obnove.
Na kraju reis Fejzić se zahvalio na toplom prijemu u prostorijama ZK Bihor i poželio da udruženje nastavi svoje aktivnosti nesmanjenim intezitetom i entuzijazmom.

F. S.

Prethodne noći jake sniježne padavine i vjetar uslovile su da saobraćaj na putu Tucanje – Gusare, bude u kratkom prekidu, zbog stabla koje se srušilo na putu.

1 of 5

Bošnjaci Luksemburga, porijeklom iz Crne Gore, najoštrije su osudili izjave iznesene tokom protesta na Slijepač mostu, gdje su, uz učestale islamofobične poruke, dominirale opasne izjave Petra Kljajevića.

Posebno zabrinjava činjenica da su izjave Kljajevića, uključujući direktne prijetnje muslimanima iz Bijelog Polja – gdje je poručio da “više neće moći da sprovode molitve na trgu” – očigledno podstaknute retorikom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Kljajević je tom prilikom izjavio: *„I mi, Srbi, moramo da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma.”*

Ovakve izjave predstavljaju otvoreni poziv na netoleranciju i stvaranje podjela u društvu, što je neprihvatljivo u zemlji koja se ponosi svojom multietničkom harmonijom. Podsjećamo da ovo nije prvi put da se Kljajević ističe javnim izjavama koje podstiču mržnju i nasilje prema bošnjačko-muslimanskom narodu. Njegove aktivnosti, koje datiraju još od ratnih dešavanja iz 1992. godine, prepoznate su kao dio kontinuiranog širenja netrpeljivosti i potencijalnog ugrožavanja mira u Crnoj Gori.

Bošnjaci Luksemburga zahtijevaju hitnu reakciju Višeg državnog tužilaštva – privođenje Petra Kljajevića i pokretanje postupka protiv njega za širenje govora mržnje. Očekujemo da nadležne institucije u Crnoj Gori, ali i međunarodni akteri, prepoznaju opasnost ovakvih poruka i jasno osude svaku vrstu ekstremizma.

Pozivamo premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andriju Mandića da se javno oglase povodom ovih incidenata i pošalju jasnu poruku da Crna Gora ostaje zemlja mira, jednakosti i suživota. Ova država mora stati na stranu svojih građana, a ne protiv njih.

Istovremeno, izražavamo zahvalnost našem iskrenom prijatelju, gospodinu Nikoli Zirojeviću, koji je ponovo stao u odbranu pravde i pokazao spremnost da se suprotstavi nepravdi. Njegov primjer treba da posluži kao inspiracija svima koji vjeruju u jedinstvo i suživot.

Bošnjaci Luksemburga porijeklom iz Crne Gore ostat će odlučni u borbi za prava svog naroda, uz zalaganje za mir, toleranciju i vladavinu prava u Crnoj Gori.

Ernad Rafetov AGOVIC

“U Pljevljima je 20. novembra 1943 godine  formiranjem Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobodjenja Sandžaka je postavljen temelj pravdi, demokratiji i razumijevanju izmedju naroda u tadašnjoj Jugoslaviji. Ubijedjen sam da na tim temeljima i principima može Crna Gora i region biti primjer zajedništva kako može jedan region kao što je Sandžak biti mjesto spajanja univerzalnih vrijednosti. Ako je moglo 1943 godine zašto ne bi moglo i sada! U to ime svim stanovnicima Sandžaka sretan Dan Sandžaka”, stoji u saopštenju Almira Muratovića, predsjednika SPP u Crnoj Gori