PREDSTAVNICI ZK „BIHOR“ IZ LUKSEMBURGA POSJETILI AMBASADU R. TURSKE

Predsjednik UO ZK „Bihor“ Hamdija M. Rastoder i glavni i odgovorni urednik revije Bihor Faiz Softić posjetili su 10. februara Ambasadu R. Turske u Luksemburgu. Tom prilikom razgovarali su sa službenicama Ambasade o toku akcije prikupljanja pomoći unesrećenim u strašnom zemljotresu koji je pogodio njihovu zemlju.

Službenici ambasade su istakli da se pomoć za ugrožene dostavlja danima u kontinuitetu, da se prijavio veliki broj volontera koji rade na razvrstavanju i pakovanju pomoći, te da se već pojavljuje problem skladištenja pomoći.

Među ostalim volonterima, u ovoj akciji je uključen i jedan broj djevojaka, kćerki doseljenika iz Crne Gore u Luksemburgu, koje danima neumorno rade na sortiranju i pakovanju. Osim njih, na licu mjesta je zatečen i jedan broj doseljenika iz Crne Gore koji su se takođe angažovali u dostavi najpotrebnijih artikala pomoći, kao što su kartoni za pakovanje, dječja hrana, konzerve…

Ovom prilikom dvojica predstavnika ZK „Bihor“ obavijestili su zvaničnike Ambasade da su članovi ovog udruženja i njihovi prijatelji sakupili već blizu 20. 000€ pomoći i da se akcija prikupljanja nastavlja do 17. februara.

ZK Bihor je po ko zna koji put pokazao visok stepen empatije i razumijevanja kada su u pitanju unesrećeni elementarnim nepogodama i drugim nesrećama.

Bila je ovo prilika da se Rastoder i Softić upišu u knjigu žalosti a jedan od njih je napisao:
„Bratski narode Turske i Sirije, niste sami!“

F. Softić

 

PETNJICA: ZA SAMO JEDAN DAN PRIKUPLJENO VIŠE OD 7.000 EURA POMOĆI ZA TURSKU I SIRIJU

0

Inicijativa pokrenuta od strane Opštine Petnjica, a koja se tiče prikupljanja pomoći za područja pogođena zemljotresom u Turskoj i Siriji, naišla je na dobar odziv lokalnih institucija i građana.

Značajan finansijski doprinos pružili su Opština Petnjica, odbornici SO Petnjica, Medžlis Islamske zajednice u Petnjici, zaposleni u Opštini Petnjica i građani Petnjice, koji su za samo jedan dan sakupili iznos od 7. 036, 00 eura.

Osim novčanih sredstava, prikupljeno je 30 vreća sa stvarima za osnovne životne potrebe.

“Obavještavamo javnost da će pomenuta akcija biti produžena do srijede, 15. februara, kako bismo što više pokazali solidarnost i humanost prema onima kojima je to sada najpotrebnije i prikupili dodatna sredstva”, saopšteno je iz lokalne uprave.

Za dodatne informacije, zainteresovani gradjani mogu se obratiti u Opštini Petnjica.

ERSI BABAČIĆ

 

Štrpce, trideset godina sramote

0

“Ko u ovoj zemlji zaboravi 27. februar 1993. i stanicu Štrpci odustao je od budućnosti”. Ovo je zapisano na spomeniku u Prijepolju koji je 2009. podignut žrtvama otetim iz voza 671 Beograd – Bar. Nesrećnici su mučeni i likvidirani, a njihov jedini greh je što nisu bili Srbi.

Piše Milenko Vasović

Za one koji ne znaju, za one koji su kasnije rođeni treba priču o zločinu ponavljati. Bratoubilački rat je tutnjao Bosnom, koljači su se takmičili, neljudi odlučivali o ljudima, strah i smrt su deljeni kao obroci. Vozom 671 već od Beograda krenula je i grupa „osvetnika“ u maskirnim uniformama, pripadnici vojske ili paravojske Republike Srpske. Navodno tražili su dezertere.

U tom „traganju“ zdušno su im pomagali kondukteri i policajci – legitimisali su putnike i upisivali imena na voznim kartama? Mirisalo je na nesreću. Pred ulazak u Štrpce (BiH) počelo je odvajanje po nacionalnoj pripadnosti. Voz je zaustavljen, a „osvetnike“ je čekalo pojačanje. U smrt su odvedeni nevini državljani Srbije, Crne Gore i BiH. Osamnaest muslimana i jedan Hrvat usput su opljačkani i prebijeni, pa prebačeni do Drine i pobijeni.

Trideset godina kasnije, ovog februara, Posebno odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu izreklo je prvostepenu presudu na ukupno 35 godina zatvora za četvoro optuženih: Gojko Lukić, Duško Vasiljevića i Jovan Lipovac po 10 godina zatvora, a Dragana Đekić pet. Matematički gledano, godina i nešto dana zatvora za svaku pojedinačnu smrt. Što reče jedan mladi aktivista, „ratni zločin se isplati“.

 

(VIDEO) MELE AJDARPAŠIĆ, KROZ SATIRIČNE STIHOVE ORGANIZOVAO NAGRADNU IGRU: JAGNJE, TEGLA MEDA, KAJMAK I 10 KG SIRA U RUKAMA POBJEDNIKA

0

Ispred prostorija Radija Petnjice su podijeljene nagrade pobjednicima takmičenja koje je organizovao Mehmed Mele Ajdarpašić, ugledni poljoprivrednik iz Vrševa, koji se bavi stočarstvom dugi niz godina.

Naime, on je na šaljiv način, kroz par stihova najavio takmičenje u okviru vajber grupe “Farmeri sa Bihora”, koja je poznata po brojnim aktivnostima, kao i promociji Opštine Petnjice i poljoprivrede u Bihoru.

Nagradna igra je počela prije nekoliko dana, a svrstana je u tri kategorije i za sve tri obezbijeđene su nagrade najboljima:

– Takmičar koji pogodi tačan ili približan broj njegovog stada ovaca za nagradu dobija jagnje

– Takmičar koji pogodi koliko tačno ili približno teži njegov pas, nagrađen je sa “teglom kajmaka i teglom meda od vašeg Mehmeda”

– Takmičar koji približno pogodi površinu njegovog tora gdje su smještene ovce, nagrađen je sa 10 kg sira.

Da se radi o veoma neobičnoj i zanimljivoj nagradnoj igri, govori i odaziv takmičara i samo interesovanje, a njegov video na facebook stranici broji preko 15.000 pregleda.

U prvoj kategoriji, koliko Melovo stado broji ovaca, najbliži tačnom rezultatu je bio Ilhad Ile Rastoder koji je rekao da ono ima 185 ovaca, a tačan odgovor je bio 187 i kao nagradu preuzeo jagnje.

U drugoj kategoriji na pitanje koliko kilograma teži Melov pas, Kangal, najbliži sa odgovorom je bio Amel Agović rekavši da pasi ima 75 kg i kao nagradu dobio je 1kg kajmaka i 1kg meda.

Treća nagrada, na pitanje površine tora u kojem je smješteno stado je otišla u ruke Alisa Adrovića, 10 kg sira.

Svi pobjednici su saglasni da se radi o veoma zabavnom takmičenju i da je bilo čast učestvovati u jednoj ovakvoj nagradnoj igri, koju je u djelo sproveo Mele Ajdrpašić. On je tom prilikom za naš portal kazao da je pokušao na ovaj način da kroz humor i šalu nasmije građane, kako u Petnjici tako i u dijaspori, a ujedno i uruči skromne nagrade pobjednicima.

,,Pokušao sam na ovaj način da predstavim naš Bihor u što ljepšem izdanju, kao i to da naša dijaspora ima nešto lijepo i humoristično da vidi sa ovih načih divnih prostora. Odlučio sam da to bude kroz ovaj vid takmičenja. Hvala svim učesnicima i svim prijateljima. Želio bih da ovakvih takmičenja bude više. Takođe, želim da poselamim našu dijasporu, koja nas prati, koja nam pomaže”.

Još jedna uspješno realizovana nagradna igra u vajber grupi ,,Farmeri sa Bihora”, a ujedno i još jedna lijepa priča iz Petnjice za koju je zaslužan Mehmed Mele Ajdarpašić.

ERIS BABAČIĆ

 

 

PETNJICA: LOKALNA UPRAVA INICIRALA PRIKUPLJANJE SREDSTAVA ZA POMOĆ GRAĐANIMA TURSKE I SIRIJE

0

Lokalna uprava inicira prikupljanje sredstava za pomoć stradalima usljed zemljotresa u Turskoj i Siriji, koji je prouzrokovao nezapamćenu humanitarnu katastrofu.

“Ovim putem upućujemo apel i molbu svim državnim institucijama, javnim ustanovama, NVO organizacijama i ostalim pravnim licima, kao i svim humanim ljudima da se solidarišu i svojim učešćem daju doprinos u akciji prikupljanja pomoći Turskoj i Siriji.
Na preporuku Ambasade Turske, ono što je najurgentnije sada donirati jeste novac. Takođe, od koristi mogu biti i neke od sljedećih potrepština:
Topla ćebad, posteljina, hrana, nova (nekorišćena) garderoba, higijenska sredstva za djecu i ostale osnovne životne namirnice.
Naglašavamo da će u petak, u 14h u prostorijama Opštine Petnjica, biti organizovano neposredno doniranje gdje će svi zainteresovani, humani ljudi imati mogućnost prilaganja. Istoga dana, od strane Opštine Petnjica, odbornika SO Petnjica i zaposlenih u Opštini biće uplaćena sredstva na žiro račun koji će za tu namjenu odrediti Ambasada Turske.
Takođe, ovom prilikom želimo da pozovemo i našu dijasporu da se uključi u ovu akciju i u skladu sa svojim mogućnostima pruži neophodnu pomoć kako bismo, zajednički, što više doprinijeli prevazilaženju nedaća tamošnjeg stanovništva”, saopšteno je iz lokalne uprave.

Žiro račun banke, koji je Ambasada Turske odredila za ovu namjenu:
575-1900-48
ZIRAAT BANKA

 

 

KARNEVAL U OPŠTINI PETANGE (LUKSEMBURG), KONCERT GRUPE “NERVOZNI POŠTAR”

Fudbalski klub Rodange 91 iz Luksemburga, kao i prethodnih godina, aktivan je u organizaciji Karnevala u opštini Pétange u saradnji sa Kagepe-om.

“U sklopu Karnevala, organizujemo koncert legendarne grupe sa naših prostora “Nervozni poštar”, koji će se održati u subotu uveče, 18-og marta 2023. godine ispred Opštine Pétange”, saopštili su organizatori.

Pretprodaja ulaznica je po cijeni od 20,00 € po osobi.
Mogućnost rezervacije VIP stola za 4 ili 6 osoba.
Za više informacija i rezervacija:
Od ponedjeljka do petka (09.00 sati – 19.00 sati) pozivom na broj +352691832060
Rezervisite na vrijeme, jer žurka je zagarantovana sa “Nervoznim poštarom”.

 

BIZNIS AGRO KLUB: MELJO MURATOVIĆ, POVRATAK U ZAVIČAJ UZ RAZVOJ SEOSKOG DOMAĆINSTVA

0

Da Meljo Muratović nije zaboravio rodni kraj ni nakon trideset godina u dijaspori tačnije Luksemburgu, govori i činjenica sa koliko ljubavi, emocija i ulaganja je izgradio kutak za sebe i svoje prijatelje u Johovoj vodi. Izgradnja ovog kompleksa je započeta 2016. godine i sada osim uređene vikendice posjeduje i bungalov, a u planu je izgradnja još četri bungalov-a i završni radovi na bazenu.

Seosko domaćinstvo je izgrađeno u etno stilu, svojevrsni autentični muzej, eksterijer krasi drvo spolja i prelijepa terasa, sa koje se pruža pogled na okolne planine, dok enterijer i unutrašnjost je ispunjena suvenirima i eksponatima specifičnim sa naših prostora, od kojih su neki stari i preko 100 godina, a može da primi šest osoba, dodatni dio koji je urađen može da primi još četri osobe.

Ono što je sigurno sami ambijent kako spolja tako i unutra nikog neće ostaviti ravnodušnim, a komisija Ministarstva turizma za kategorizaciju dodijelila je ovom seoskom domaćinstvu najbolju ocjenu od tri zvjezdice.

Meljo nam je saopštio koji su njegovi naredni koraci, kao i kada je predviđeno samo otvaranje.

,,Prve korake sam napravio ovdje, zatim sam se preselio u Berane, iz Berana u Podgoricu pa onda za Luksemburg i evo iz Luksemburga ponovo se vratio Johovu vodu. Naredni koraci su završetak bazena i izgradnja još četri bungalova kao i slikarska galerija, a svečano otvaranje bi trebalo da bude početkom ljeta ove godine”, kaže Meljo.

Direktor turističke organizacije Petnjica Rešad Muratović je kazao za naš portal da mu je bilo zadovoljstvo posjetiti ovo domaćinstvo i uvjeriti se da je ovaj rad vrijedan pažnje.

,,Bilo je zadovoljstvo vidjeti da je ovo domaćinstvo jedna ozbiljna priča koju će posjetioci imati priliku tek da otkriju, kao i to sa koliko energije i ljubavi prema svom zavicaju nas domacin to sve stvara. Naša uloga u narednom periodu ce se odnositi na promociju svih 6 seoskih domacinstava na podrucju naše opštine, a konkretno ćemo raditi na izradi info tabli za nekoliko seoskih domacinstava kao i na pripremi kataloga za svih 6 domaćinstava kako bi objedinili na jednom mjestu turističku ponudu za ovaj vid turizma.

Vjerujem da će u narednom periodu posjetioci prepoznati posebnosti naše opštine te da ce ovaj oblik turizma još vise zaživjeti čemu će i Turistička organizacija i Opština Petnjica dati punu podršku”, zaključio je Muratović.

 

 

Projekat Biznis Agro Klub podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

 

 

 

 

ERIS BABAČIĆ

Putevi u Petnjici okovani ledom, ali svi prohodni

0

Niske temperature i sniježni talas koji je prethodnog vikenda zahvatio Petnjicu uslovili su da putevi ovog jutra budu okovani ledom.

U razgovoru sa ekipom Komunalnog predužeća istakli da su svi glavni putevi u našoj opštini prohodni, uključujući i puteve koji vode prema planini.

,,Ekipa Komunalnog predužeća od subote je na terenu i radi punim kapacitetom. Na svim kritičnim tačkama, a kada se radi o zahtjevnom terenu kao što je u Lagatore mjesto Bogac posipa se rizla i so, kako bi se na taj način spriječilo formiranje leda, kao i u sami Centar Petnjice”

Magoistralni put Petnjica-Berane je takođe pod ledom, ali kako su nam kazali iz Komunalnog preduzeća za odžavanja tog dijela puta brine firma ,,CRNAGORAPUT”

Svim vozačima savjetujemo da vožnju prilagode uslovima puta, jer se saobraća po klizavom kolovozu.

ERIS BABAČIĆ

BIZNIS AGRO KLUB: MLADI POLJOPRIVREDNIK I STOČAR ERMIN MURATOVIĆ ŠIRI BIZNIS I NA TURIZAM

0

Da se od sopstvenog rada i poljoprivrede može živjeti u Petnjici saglasan je i mladi poljoprivrednik Ermin Muratović, koji je sada već i ugledi stočar jer posjeduje farmu od 16. krupnih grla stoke. On po mnogo čemu može biti primjer svim mladim ljudima koji se opredijele da ostanu u Petnjici, jer kako nam kaže od stočarstva se može i lijepo zaraditi. Dok njegova generacija sreću traži u inostranstvu, on svoju gradi na sopstvenoj zemlji.

Ermin Muratović ima 25. godina, nastavio je porodičnu tradiciju, odnosno farmerski posao koji je naslijedio od oca i njegova farma sada broji 16. grla, simentalske rase. Kako nam je kazao sve potrebne uslove za bavljenjem stočarstvom posjeduje. Ljeti izlazi na planinu Vlahovi, gdje posjeduje imanje od šest hektara. Ovaj mladi stočar, osim bavljenja poljoprivredom, planira da svoj biznis proširi i na seoski turizam pa je već krenuo u razvijanje te ideje, shativši kakvim turističkim potencijalom raspolaže naša opština. On trenutno na svom imanju na planini Vlahovi ima na raspolaganju tri bungalov-a, koja su opremljena i spremna da prime prve turiste. Osim bungalova u ponudi će imati domaće proizvode koji su proizvedeni na njegovom gazdinstvu.

Kako nam je saopštio bavljenje stočarstvom iziskuje mnogo truda i rada, tako da jedan njegov radni dan započinje u zoru, a u svemu ovome ima podršku svoje supruge i porodice.

,,Uvidio sam da su strancima sve više primamljive naše planine, riješio sam da svoj biznis proširim i u svojoj ponudi uvrstim i seoski turizam i svoje proizvode, sir, kajmak, domaće meso, čajeve sve što nam priroda nudi ponudimo i mi gostima”, kaže Ermin

Na naše pitanje je li teško baviti se poljoprivredom on je odgovorio da je zahtjevno, ali da posjeduje sve potrebne mašine koje mu olakšavaju taj posao.

Kako nam je kazao ovogodišnji prinos sijena nije bio na zadovoljavajućem nivou, ali je manjak nadomjestio silažama.

,,Moj radni dan započinje ranom zorom, krećemo od hranjenjem stoke i čišćenjem, imam svu potrebnu mehanizaciju što nam dodatno olakšava posao. Mlijeko sada ne prodajem, pretežno prodajem sir, cijena mladog sira se kreće četri eura, dok je cijena zgorelog sira šest eura, a za kilogram kajmaka je potrebno izdvojiti 20 eura. Ovogodišnji prinos sijena nije bio na zdovoljavajućem nivou, ali sam manjak sijena snadbio silažom tako da će imati za ovu godinu. Premije za bavljenjem stočarstvom su ove godine povećane , ali mislim da ima još prostora za unapređenje”, kaže Ermin.

Ovo je još jedna pozitivna proča iz Petnjice i dokaz da se uz radi i trud može živjeti na ovim prostorima, sa čime je saglasan i Ermin Muratović.

ERIS BABAČIĆ

 

 

 

Projekt Biznis Agro Kluba podržan je od strane Ministarstva kulture i medija

VIJESTI: Saslušano više ljudi zbog veličanja Osmana Rastodera

0

Bjelopoljsko Više državno tužilaštvo još utvrđuje da li je i ko, u julu prošle godine, u Petnjici, izazivao nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju veličanjem veličan ratnog zločinca Osmana Rastodera.

Portparol tog tužilaštva, tužilac Hasan Lukač, “Vijestima” je odgovorio da su u toj istrazi uzete izjave od više osoba.

Istraga je pokrenuta nakon što je, krajem jula, u prostorijama Bošnjačkog kulturnog centra Sandžak u Petnjici održana projekcija dokumentarnog filma “Osman ef. Rastoder – Oslobađanje zaborava”, autora Avda Huseinovića.

Vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije proglasile su Rastodera za ratnog zločinca nakon završetka Drugog svjetskog rata, a vođa takozvane Muslimanske milicije, svojevrsne paravojne formacije koja je sarađivala sa fašistima, ubijen je u januaru 1946. godine pod u potpunosti nerazjašnjenim okolnostima.

”Povodom promocije dokumentarnog filma u Petnjici pod nazivom ‘Osman ef. Rastoder, Oslobođenje zaborava’…Više državno tužilaštvo je u vezi navedenog događaja, formiralo predmet na osnovu tekstova objavljenih u medijima i obratilo se zahtjevom Upravi policije – Centru bezbjednosti Berane za prikupljanje potrebnih obavještenja u cilju utvrđivanja da li je tokom navedenog događaja od strane pojedinaca izvršeno neko krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, kazao je Lukač.

Tužilac objašnjava da je policija po zahtjevu tužilaštva prikupila obavještenja od više osoba.

”Te u cilju otkrivanja počinioca krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz čl. 370 st 2 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, preduzima druge radnje po nalogu ovog tužilaštva. Kako je postupak u fazi izviđaja, ovo tužilaštvo radi zaštite postupka u ovom trenutku ne može dati više informacija”, objasnio je Lukač.

Prema Krivičnom zakonu Crne Gore, zabranjeno je javno odobravanje, negiranje postojanja ili umanjivanje težine krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina…

”Vijesti” su ranije objavile da je, prema dostupnim podacima, Rastoder u filmu prikazan kao junak i spasilac bošnjačkog življa u Bihoru, a javnoj projekciji u Petnjici prisustvovalo je nekoliko desetina građana. Prema izvještaju lokalnih medija, prisutan je bio i muftija sandžački Abdurrahman ef. Kujević.

Inicijativu za rehabilitaciju Rastodera podnijeli su Bošnjaci Luksemburga, gdje je u januaru 2022. godine Huseinovićev revizionistički uradak prvi put i prikazan. Bošnjaci Luksemburga i dijaspore apelovali su na Bihorce da što prije pokrenu proceduru rehabilitacije Rastodera, “kako bi se ispravila velika istorijska nepravda prema čovjeku zaslužnom za opstanak bošnjačkog življa u tom dijelu Sandžaka”, ali i “prema pripadnicima njegovog naroda”.

Mediji su objavili da su “zamolili Alimira Muratovića da prenese selame (pozdrave) svim aktivnim političkim subjektima na Bihoru, a uz selame i molbu ili bolje rečeno apel, da što prije pokrenu proceduru rehabilitacije Mulla Osmana Rastodera kako bi se ispravila velika historijska nepravda”…

Nakon projekcije filma, kojom se bavi i tužilaštvo, iz Bošnjačke stranke i Stranke pravde i pomirenja nijesu “Vijestima” odgovorili šta misle o inicijativi, i o ratnom zločincu Rastoderu.

Iz beranskog odbora Socijalističke narodne partije ranije su oštro osudili projekciju filma, poručivši da osuđuju svaki pokušaj promovisanja ratnog zločinca bez obzira kojoj on strani pripadao.

”Sada, kada treba da koračamo naprijed, putem Evropske unije, kada više nego ikada treba da radimo na multietničkom poštovanju i toleranciji ne smijemo dozvoliti da idemo unazad i da promovišemo one koji su proglašeni ratnim zločincima”.

Ocijenili su i da “pojedinci i grupe vuku ka prošlosti, ka ponovnom otvaranju nekih bolnih tema”.

”Osman Rastoder, ratni zločinac, bio je vođa fašističke milicije u toku Drugog svjetskog rata i SS jedinice Skenderbeg”, kazali su tada iz SNP-a.

SS jedinica Skenderbeg, sastavljena uglavnom od Albanaca i pripadnika Muslimanske milicije, odgovorna je za brojne zločine, između ostalih i za pokolj u selu Velika 1944. godine, gdje je 28. jula zvjerski pobijeno više od 500 uglavnom žena, djece i staraca. Jedinicom je komandovao njemački oficir August Šmithuber, koji je osuđen i strijeljan u Beogradu 1947.

Zločin u Velici dogodio se u vrijeme takozvane Andrijevičke operacije, odnosno pokušaja njemačkih snaga da spriječe proboj partizana u Srbiju…

Prema brojnim istoričarima i arhivskim izvorima, neupitno je da je Muslimanska milicija na čelu sa Rastoderom sarađivala sa okupatorima – Njemcima i Italijanima, u borbi protiv partizanskih snaga.

Prije sedam godina crnogorski istoričar Šerbo Rastoder “pokušavao” je da razumije Osmana Rastodera i njegove postupke zbog činjenice da je Muslimanska milicija štitila sunarodnike od četničkog noža.

”Za mene je zločin nešto što se ne može pravdati, ali ga mogu razumjeti i pokušavam da ga razumijem”, rekao je 2016. Rastoder za Radio Petnjicu.

Kazao je i da “Muslimanska milicija nije pokret niti vojska, već skupina ljudi koji su branili svoj prag”.

”U jednom haosu ljudi se organizuju da brane svoju zemlju, djecu, porodicu. Osman Rastoder je bio na čelu te grupacije”.

Tada je objasnio da je “u ideološkom smislu Komunistička partija, koja je tada bila u usponu, najmanje uporište imala među muslimanima”.

”Ima razloga mnogo, ali suštinski razlog je u tome što je 1941. godine, musliman iz Bihora ne razlikuje partizane i četnike. Osman Rastoder je optužen pred crnogorskom komisijom za ratne zločine. Za mene je zločin nešto što se ne može pravdati, ali ga mogu razumjeti i pokušavam da ga razumijem…”.

Rastoder je naglasio da je Gornji Bihor tokom rata sačuvan, za razliku od Donjeg Bihora, koji je 1943. godine poharan, a građani su pobijeni.

”Gornji Bihor je sačuvan zahvaljujući tome što je postojala neka naoružana organizovana sila koja je branila te ljude. To je bila Muslimanska milicija na čelu sa Osmanom…”.

Projekcija filma posvećena ratnom zločincu nije prvi pokušaj rehabilitacije Osmana Rastodera – u Petnjici je 2015. postavljena tabla na ulici sa njegovim imenom, bez odluke lokalne vlasti.

Tadašnji predsjednik lokalne Skupštine Adnan Muhović poručio je da to ne predstavlja provokaciju jer je riječ “o vrlo značajnoj osobi” za Bošnjake…

Ime Osmana Rastodera, ali i brojnih drugih ratnih zločinaca – četnika i ustaša, nose ulice u Bosni i Hercegovini.

Jedna od sarajevskih ulica nazvana je po komandantu Muslimanske milicije, a diljem BiH postoje ulice Draže Mihailovića, Jure Francetića, popa Đujića...

Rastoder je dobio ulicu na Ilidži, a Mihailović u Istočnom Sarajevu, ali i Trg u Bijeljini.

Mihailović je bio vođa četničkog pokreta kojem se pripisuju mnogobrojni zločini u Drugom svjetskom ratu.

Parlament BiH usvojio je krajem 2021. godine inicijativu Naše stranke da se ti nazivi moraju mijenjati.

Za inicijativu je glasao i jedan od poslanika SDA, a nakon oštrih optužbi iz “bošnjačkog korpusa” pravdao se da nije znao o čemu je riječ…

PREUZETO: VIJESTI