Da je bratstvo Ličina primjer drugim bratstvima u Crnoj Gori a i šire, ovaj put dokazali su to izdavanjem Monografije bratstva Ličina. Ovo bratstvo u protekle tri godine organizovalo je okupljanja u Radmancima, Koritima i Kruščici koje je okupljalo više od 1 000 bratstvenika. Zajednički cilj bio im je izdavanje Monografije. Za ovu godinu najavljeno je okupljanje u Radmancima 6. avgusta.
BIHORSKI BAJKERI I ZVANIČNO REGISTROVANI
Nevladino udruženje Moto klub ‘’Bihor” iz Petnjice odnedavno i zvanično postoji. Ova družina ljubitelja motora, prirode i rodnog kraja nakon zahtjeva koji su podnijeli, od ministarstva Ministarstvu unutrašnjih poslova dobili su odluku po kojoj njihovo udruženje i zvanično postoji od 26. 02. 2016. godine. U odluci MUP-a pise da je u Petnjici osnovano udruženje pod nazivom MOTO KLUB ‘’BIHOR”, sa sjedištem u Sandžačkoj ulici bb, a ovlašćeno lice je Isad Muratović.
‘’Bihorski bajkeri” kako su ove momke često nazivali u narodu počeli su se okupljati prošle godine kada je i nastala inicijativa za osnivanje moto kluba. Kako kazu cilj im je da se okupljaju, druže, pomažu, promovišu zdrave stilove života. Udruženje broji oko 15 članova a pozivaju kako mlade tako i starije da im se u budućnosti pridruže i učlane.
Ispred sebe su u svom Statutu postavili ambiciozne ciljeve a neki od njih su da unaprijede I popularizuju motociklizam i biciklizam u Petnjici, da unaprijede i razviju saobraćajnu i tehničku kulturu među mladima. Planiraju i da organizuju kurseve različitih tematika i dovedu stručna lica ali i da promovišu Petnjicu kao turističku destinaciju.
NVU moto klub ‘’Bihor” baviće se i humanitarnim radom i planira da organizuje niz humanitarnih akcija. Obučavaće i edukovati nezaposlena lica kroz niz predavanja, a kao jedan od značajnijih ciljeva ističu borbu protiv bolesti zavisnosti(narkomanije, alkoholizma, nikotinske zavisnosti, kockanja i ostalih zavisnosti).
Djelatnosti ovog kluba u narednom periodu su raznolike pa tako planiraju da unaprijede bavljenje motokcilističkim i biciklističkim sportom u Petnjici, planiraju formirati svoj kafe klub u kojem će se okupljati i družiti članovi ovog kluba. Organizovaće izlete, ekspedicije, takmičenja, susrete , izložbe. Plan za 2016. godinu je da se održi jedna moto trka i izlozba motora. Planiraju i da urede i prilagode modernim navigacionim sistemima bihorske staze koje će biti namijenjene kros bajkerima. Zaštita životne sredine i divljači takođe su neke od aktivnosti koje će sprovoditi. Štitiće i najugroženije članove zajednicepa planiraju niz humanitarnih aktivnosti namijenjenih licima sa invaliditetom, starim licima, djeci bez roditeljskog staranja, licima u stanju socijalne potrebe kao i licima nesposobnim za rad. Poseban akcenat stavljaju na saradnju sa dijsaporom, drugim moto klubovima, društvenom zajednicom lokalnim i državnim institucijama, a trudiće se da uspostave međunarodnu saradnju.
Ovo su samo neke od djelatnosti kojima se planiraju baviti a nama preostaje da poželimo sreću momcima i da daleko ponesu glas o Bihoru.
POČELE PRIPREME ZA RUŠENJE STARE ŠKOLE
Radnici GP Izgradnja iz Berana su danas započeli sa pripremama za rušenje stare zgrade Osnovne škole u Petnjici. Oni će prvo da uklone ostatke inventara iz unutrašnjosti, prozore i krovnu konstrukciju. Građevinskom preduzeću Izgradnja iz Berana je povjereno rušenje objekta.
Prvi sprat zgrade je podignut davne 1935. godine. Nadogradnja drugog sprata je urađena 1947. godine, a poslednji čas u ovoj zgradi je održan 90-tih godina prošlog vijeka. Kratak vremenski period je poslužila i za smještaj izbjeglica sa ratom obuhvaćenih područja. Od tada pa do danas zgrada čeka svoju namjenu.
D.B.
ĆILIMI IZ BIHORA NA IZLOŽBI U CENTRU PODGORICE 4. I 5. MARTA
Opština Petnjica u saradnji Turskim kulturnim centrom Yunus Emre iz Podgorice, organizuje 4. i 5. marta manifestaciju Dani bihorskog ćilima. Manifestacija će se održati u Ulici Slobode u Podgorici sa početkom u 18 časova, i to je nastavak manifestacije koja je prvi put održana 2014. godine u Petnjici.
Novina za ovu godinu jeste to da je ovaj projekat podržan, osim Ministarstva održivog razvoja i turizma, još i od strane Nacionalne turističke organizacije u da je u saradnji sa TKC Yunus Emre iz Podgorice dogovoreno da se održi u centru Podgorice kako i dolikuje ovoj bitnoj manifestaciji, ne samo za opštinu Petnjica već i za čitavu Crnu Goru.
Na samoj manifestaciji biće pozvani predstavnici Ministarstva kulture CG, jer su predstavnici organizatora ove manifestacije, prilikom posjete ministra Pavla Goranovića Petnjici, uručili aplikaciju da se Bihorski ćilim uvrsti kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Ideja je da se u Petnjici izgradi regionalni muzej ćilima, iz prostog razloga što su ćilimi bogastvo čitave Crne Gore i oni su do sada neopravdano zapostavljani. Nacionalna turistička organizacija nije dovoljno valorizovala vrijednosti koje ima Crna Gora, i nije imala u svojoj ponudi nešto što je autohtono, a ćilimi su nešto što je 100% crnogorsko, od sirovine, dizajna, tkalja kao i načina tkanja, sve u cjelosti dolazi iz Crne Gore.
„Ova manifestacija je od njenog samog osnivanja prepoznata kao jedna od značajnijih u Crnoj Gori i imamo pozitivne utiske i komentare i od strane ministarstva i posjetilaca kada smo je održali i to je prvi projekat koji je opština organizovala. Valorizujemo naše vrijednosti i pokazali smo da se ne treba ustručavat od malih projekata, jer su upravo ti mali i kvalitetni projekti siguran put ka nečem mnogo boljem“. izjavio je mr.sci. Ismet Latić koji je menadžer projekta.
DINO RAČIĆ
ADNAN MUHOVIĆ: NIKŠIĆANI SU UVIJEK VLADALI CRNOM GOROM PA NE MOŽEMO OČEKIVATI DA PREVIŠE MISLE O PETNJICI
Predsjednik SO Petnjica Adnan Muhović govorio je u emisiji “Putevi i raskršća” o urađenom u opštini i saradnji sa dijasporom. Evo dijela razgovora.
Da li se moglo više uraditi na razvoju Petnjice?
U povoju smo pravljenja institucija u Petnjici i taj proces ne ide zadovoljavajućom dinamikom. Treba više da se uključe oni koji su na poslednjim izborima osvojili najviši broj mandata i oni koji su kičma koalicione vlasti na državnom nivou. A oni se nijesu nešto bog zna pretrgli. Gledajući srednjoročno, ova opština neće moći bez projekta prekogranične regije Sandžak. I ne samo ova opština, već komplet sjeverni dio Crne Gore. Država je na neki način i podijeljenja na ove tri regije – sjevernu, centralnu i južnu i ma koliko to teško bilo za priznat, mnogo se više ulaže u ove dvije druge, nego li u sjevernu. Razlog za to vidim u tome što su Nikšićani uvijek vladali Crnom Gorom pa ne možemo očekivat da Nikšićani, pored Danilovgrada previše misle o Petnjici ili o Rožajama.
Šta treba još da urade ljudi iz ovoga kraja kako bi se ta situacija promijenila?
Ništa više ni jedan Bihorac niti može niti treba da uradi za Crnu Goru. A šta više da uradi? Mnogo smo uradili. Nijedna veća mjesna zajednica nije glasala za nezavisnu Crnu Goru kao Petnjica. A glasalo nas je na hiljade, što ovi ljudi ovdje što žive to i oni koji su dolazili avionima. sa svih strana su dolazili da bi glasali za suverenu Crnu Goru. Moram da kaže da su dosta naši Bošnjaci, za razliku od Bošnjaka iz regiona, vezani za Crnu Goru. Mnogo ulažu u nju i mnogo je vole. Više nego Crna Gora njih. I moraće država vraća tu ljubav, vrijeme je za to. Ovo su procesi u kojima se možda Crna Gora i neće dobro snaći ako ne bude poštovala manjinske narode onako kako to oni zaslužuju. To sada nije na nivou na kojem bi to trebalo da bude. Jeste bolje nego što je bilo, i tome smo mi sami doprinijeli da bude tako.
Saradnja sa dijasporom?
Ono što oni treba da rade, to je da razvijaju ekonomski patriotizam, da ulažu u svoju opštinu, a da im mi, kako lokalna samouprava tako i država, omogućimo politički ambijent kako bi oni mogli nesmetano i bez ikakve brige da ulažu. Saradnja sa dijasporom se osjeca na mnogim poljima, i ovo je prilika da im se zahvalim. Naša dijaspora jeste moćna, ima nas mnogo u dijaspori, ima mnogo moćnih ljudi i taj led se probio i već je počelo da ide u nekom dobrom pravcu. Ja ne očekujem da se oni vrate. Zar neko može da očekuje da se vati onaj ko je otišao u Švedsku, Norvešku i da živi u Petnjici. Neće ljudi da dođu i da žive ovdje, a osnovali su tamo svoje porodice čija djeca idu i studiraju, rade…. Prosto oni ne mogu da ostvare ovdje taj stepen prava i nivo života tako da se i ne može očekivat da se vrate. Treba da imamo stalne veze u kulturološkom smislu, da ne dozvoljavamo da nas bilo ko asimiluje.
(Cijeli intervju možete čuti na našem portalu u okviru serijala “Putevi i raskršća)
FAIK ADROVIĆ – SJEĆANJA: VJENČANJA I ŠKOLOVANJE
Faik Adrović je u emisiji Putevi i raskšća govori o školovanju nakon odlaska Turaka sa prostora Bihora.
FAIK ADROVIĆ: Poslije odlaska Turaka sa ovih prostora, muslimanima je bilo uskraćeno školovanje – kako muškoj tako i ženskoj djeci. Međutim, oni koji su bili iz imućnijih porodica, su preko veze u vlasti ostvarivali pravo da upišu svoju djecu u medresu. Medrese su bile u Sarajevu, Skoplju i jedna na Kosovu. Hajro Duraković je prvi đak sa ovog terena koji je završio medresu. Ovu školu tada završili su i Nemet Hodžić, Džeko Odžić, Sabit Adrović i još nekoliko od njih. Odmah nakon završetka školovanja kod nekoliko ljudi iz ovog kraja probudila se svijest i počeo je otpor tadašnjoj vlasti iz Beograda. Tek je 1913. godine kralj Nikola naredio da se otvore prve škole u Bihoru i to prvo u Petnjici pa zatim i u Vrbici, Trpezima, Savin Boru i Azanama.
Kako su nekad izgledale prosidbe, vjeridbe i sami čin vjenčanja?
FAIK ADROVIĆ: Ranije je postojao sistem na taj način što su se ljudi odnosno i sami očevi koji su imali sinove za ženidbu raspitivali kod prijatelja ko ima djevojku za udaju. Poslali bi dva do tri čovjeka kao prosce kod oca od te izabrane djevojke. Raspitali bi se za imovno stanje – koliko imaju stoke, zemlje i tako dalje. Ako bi odgovaralo ocu djevojke on bi je pustio da se uda. Nakon toga bi se ugovarao bi se termin svadbe. Vjenčanje je obavljao hodža.
SLJEDEĆE SEDMICE SJEDNICA PETNJIČKOG PARLAMENTA, BUDŽET NA DNEVNOM REDU
Predsjednik skupštine opštine Petnjica, Adnan Muhović, zakazao je prvu sjednicu redovnog zasijedanja Skupštine, sa predloženim sledećim dnevnim redom:
1) Informacija o radu osnovnih i srednje škole na teritoriji opštine Petnjica za 2015
2) Odbornička pitanja
3) Predlog programa rada Petnjica za SO Petnjica 2016 godinu
4) Predlog odluke o budžetu Petnjice za 2016 godinu
5) Predlog odlule o izmjenama i dopunama odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta
Naravno, očekuje se da se najviše pažnje posveti četvrtoj tački dnevnog reda, tj. Predlog budžeta i njegovo usvajanje za 2016 godinu.
Sjednica će se održati u četvrtak 10-og marta sa početkom u 11 h, a radio Petnjica će je uživo prenositi.
ERVIN DURAKOVIĆ NOVI DIREKTOR OŠ MAHMUT ADROVIĆ U PETNJICI
Ervin Duraković stupio je danas na funkciju direktora JU Osnovna škola ’’Mahmut Adrovic ’’ u Petnjici i na toj funkciji zamijenio je Rifata Ramčilovića koji je ovu funkciju obavljao četiri godine. Jutros je u službenim prostorijama izvršena primopredaja a novi direktor je nakon uvida zatekao urednu dokumentaciju i predstavio se kolektivu ove ustanove po drugi put, ovog puta u ulozi direktora.
Ervin Duraković rođen je 1984. godine u Beranama od oca Meha i majke Nuradije a djetinstvo je proveo u Trpezima, gdje je i završio osnovnu školu. Srednju gimnaziju završio je u Beranama, da bi se nakon završenih studija u Čačku vratio u zavičaj, gdje je do nedavno radio kao prosvjetni radnik. Radio je kao profesor informatičke grupe predmeta u petnjičkoj osnovnoj skoli, beranskoj gimnaziji i elektro školi.
Fakultet tehničkih nauka u Čačku završio je kao jedan od najboljih studenata a već kao apsolvent sa 23 godine počeo je raditi u školi u kojoj je danas direktor mijenjajući profesora Nihada Kršića.
Svoj dosadašnji trud i uspjeh bi opisao narodnom poslovicom ’’tiha voda brijeg roni“. Smatra da čovjek ne treba previše da se eksponira da bude bučan, glasan, već da polako, svojom sposobnošću da stvori situaciju da njegovi rezultati govore o njemu. Mladim ljudima takođe savjetuje da rade na sebi i da se uzdaju u sebe i usavršavaju i takav trud će uvijek izaći na vidjelo.
Iseljavanje mladih ljudi sa ovih područja donekle razumije, jer prilično je teško se ostvariti u našim uslovima. Ali savjetuje svakog Bihorca da pokuša da ostvari se ovdje i pronađe svoje mjesto pod suncem i da se ostvari kao intelektualac, kao porodičan čovjek i kao koristan član zajednice.
Svi Ervinovi rezultati zalaganja preporučili su ga za funkciju direktora škole, na čiji konkurs se prijavio na inicijativnu prijatelja i društvene zajednice. Nakon razgovora kod resornog ministra odlučeno je da on bude imenovan za direktora ove škole s drugom tradicijom. Cilj mu je da ostavi dobar utisak kao što je to radio na svojim prethodnim angažmanima. Kvalitet nastave je naravno primaran i to će mu biti prioritet nakon toga i dobri međuljudski odnosi u kolektivu, među učenicima i naravno dobra atmosfera i harmonija u školi a sve sa ciljem podizanja kvaliteta nastave na što veći nivo.
DINO RAČIĆ
