Među sedam škola u Crnoj Gori, u kojima će se realizovati projekat “Džudo za djecu“ nalazi se i OŠ “Mahmut Adrović” iz Petnjice.

U okviru ovog projekta organizovana je jednogodišnja obuka profesora fizičkog vaspitanja i djece u džudou, ali i donirana džudo oprema vrijednosti oko 30. 000 eura.

“Želim ovom prilikom da se zahvalim ministru prosvjete, Damiru Šehoviću, kao i ekipi koja  je uspjela da i našu školu, iz ove male, ruralne sredine, uvrsti u ovaj projekat. Svakako smatram da je sport veoma važna karika za zdravlje svih nas, pogotovo mlade generacije. Ovo je velika stvar, kako za naše učenike, našu školu, tako i za Petnjicu, koja je rame uz rame sa još šest crnogorskih gradova. Posebnu zahvalnost bih uputio ministru sporta Janoviću, džudo savezu Crne Gore, kao I predsjedniku saveza gospodinu Bečanoviću I Međunarodnoj džudo federaciji”, kazao je za portal Radija Petnjica, direktor Osnovne škole, Rifat Ramčilović.

ALDIJANA JAVOROVAC

Mještanin Radmanaca, Semir Ličina, poslao je portalu radija, slike puta u ovoj mjesnoj zajednici. Prema njegovim riječima, ovaj putni pravac je u katastrofalnom stanju.

„Mislim da je ovakav put putokaz omladini da odseli odavde i da nikada neće poželjet da se vrate“, kaže Ličina.

D.B.

1 of 19

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović poručio je političkim konkurentima da poljoprivredni proizvođači koje zajedno sa svojim saradnicima posjećuje, nijesu “neuki ljudi”, kako ih naziva opozicija, nego vrijedni, dobri i ugledni domaćini kojima ne dijeli partijske zadatke, već razgovaraju o njihovim potrebama, problemima i mogućnostima da se zajednički pronađu rješenja.
Simović potvrdio je da je u subotu boravio u Beranama, rekavši da je njegova posjeta „rad na terenu“, a ne „politikantstvo“ uoči lokalnih izbora u tom gradu. Odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše pisanja medija da je automobil resora kojim rukovodi uslikan u noćnim satima u Beranama,Simović je rekao da je to tačno, ali da nije u pitanju zloupotreba državnih resursa, već „odgovoran odnos nadležnih institucija“.
“Tačno je da sam bio u Beranama nakon povratka iz Andrijevice, kao što je tačno da sam tokom radnih dana bio i na Žabljaku i u Bijelom Polju, kao što ću danas biti u Nikšiću, a sjutra u drugoj opštini. Ali s jednom namjerom – da razgovaram s dobrim domaćinima, s vrijednim i uspješnim preduzetnicima, da čujem njihove sugestije i da na licu mjesta definišemo zajedničke odgovore na njihove probleme. Razgovor s njima se kroz „partijska saopštenja“ označavao kao razgovor sa neukim ljudima, to mi je posebno zasmetalo. To nisu neuki ljudi, nego mudri i vrijedni domaćini. To su ljudi koji su naučili kako se živi od svoga rada i kako se pošteno može živjeti od toga. Takav odnos i potreba dijaloga s tim domaćinima je obaveza svih nas“, rekao je Simović novinarima na predstavljanju mjera podrške koje će biti na raspolaganju poljoprivrednicima u ovoj godini.
Ministar je dodao da je njegova obaveza da stalno bude na terenu.
“Zar nije potrebno pojasniti agrobudžet budućim korisnicima? Jednako to saopštavam i u Beranama, Nikšiću, Pljevljima i Herceg Novom. Profesionalna je obaveza da funkcionišemo u tim, kako ih nazvaše, terenskim kancelarijama. Pa kako bi drugačije? Zar bi bilo korisnije za naše farmere da smo u kancelariji? Potrebno je iskomunicirati sa domaćinima, a sve ostalo je politikantstvo. Ovo nije zloupotreba državnih resursa, već odgovaran odnos nadležnih institucija. Život ne može da stane, izbora će biti stalno”, poručio je ministar.

Kandidat DPS pobjeđuje na predsjedničkim izborima

Simović nije htio da komentariše spekulacije da je on mogući kandidat Demokratske partije socijalista za predsjednika države, ali je kazao da će kandidat te partije biti sigurni pobjednik predsjedničkih izbora.
“Ono što mogu da vas uvjerim jeste da će kandidat koji bude u ime DPS-a biti sigurni pobjednik predsjedničkih izbora. Ponavljam, to je potreba Crne Gore, njene stabilnosti, njenih daljih integracionih iskoraka, to je potreba svih građana Crne Gore“, poručio je Simović.

Rifat Ramčilović danas je imenovan za direkotora osnovne škola „Mahmut Adrović“ u Petnjici, saznaje Radio Petnjica. On je do danas bio vršilac dužnosti direktora ove ustanove.

Rifat Ramčilović je i ranije bio na čelu ove školske ustanove u Petnjici, a u posljednje vrijeme je radio u Ministarstvu.

Fabrika peškira „Eurobor“ na Boru obustavila je rad zbog čestih ispada na elektro mreži. Suvlasnik Mehmed Meša Adrović kaže da su na ovaj potez bili prinuđeni zbog toga što je, usled nestabilnog napajanja i nestabilne mreže, došlo do još jednog kvara na mašini. Podsjećanja radi, prije nekoliko dana iz istih razloga došlo je do otkazivanja elektronike na jednoj od mašina za linijsku proizvodnju.

„Radi se o kompjuterskim mašinama koje su osjetljive na naglu promjenu električne energije. Elektronika odmah strada ona je izuzetno skupa jer čine „srce“ mašine. Kod nas je česta pojava da struje ima – nema, da je napon nestabilan i da varira što se negativno odrazilo na našu proizvodnju“, kazao je za portal Radija Petnjica Mehmed Meša Adrović.

Prema njegovim riječima problem jeste u nemarnosti odgovornih ljudi iz Elektroprivrede i CEDIS-a koji nemaju razumijevanja za građane Bihora.

„Ovo je zlostavljanje i zapostavljanje Bihoraca od strane odgovornih ljudi, a prije svih od strane Saše Pešića iz Berana. Mnogo puta smo pričali sa Pešićem i ukazivali smo na probleme svih građana opštine Petnjica. Ponadali smo se da smo naišli na njegovo razumijevanje na poslednjem sastanku prošle jeseni na kojem je bio prisutan i predsjednik opštine Samir Agović. Lično sam tada ja iznio problem i dobio čvrsto obećanje od Pešića da će sve da uradi kako bi se snabdijevanje električnom energijom ustabililo i poboljšalo. Naravno, ostalo je samo na obećanju. Zbog njegove nemarnosti, svi mi koji ulažemo u Bihor i hoćemo da pokrenemo proizvodnju sada snosimo drastične posledice. Kao da nam se Pešić za nešto sveti, a zaboravlja dobro koje su lično njemu donijeli Bihorci zbog kojeg on duži niz godina ima i lični benefit. Ako on očekuje da mu Bihorci kleknu i da mole za nešto što je njegov posao, tu se grdno prevario. To od nas Bihoraca neće dočekat. Građani opštine Petnjica su poznati kao savjesni građani koji redovono izmiruju svoje obaveze u vidu plaćanja računa za struju prema Elektrodistribuciji. Otvoreno pitam da li on plaća struju u svom seoskom sokaku kod Lubnica, a građani treba da znaju da tamo danonoćno sija ulična rasvjeta. O nečem takvom Bihorci mogu samo da sanjaju dok je Saša Pešić na poziciji koju pokriva u Beranama. Naravno, nećemo da ćutimo već ćemo da se obratimo čelnim ljudima CEDIS-a i da upoznamo kakvu opstrukciju imamo od strane jednog čovjeka. Ubijeđeni smo da čelni ljudi nijesu upoznati sa našim problemima jer Pešić sve to njima prećutkuje. Vjerujemo u čelne ljude iz CEDIS-a, vjerujemo da su to odgovorni ljudi, da će imat razumijevanje kako za građane tako i za nas koji pokušavamo da oživimo Bihor. Ogorčeni smo na ljude iz beranske Elektroprivrede“, kazao je za portal suvlasnik EUROBOR-a Mehmed Meša Adrović.

D.B

Zima, koja je u Bihoru tek u januaru pokazala svoje zube, jasno je otkrila šta je najveći problem Opštine Petnjica. Nijesu to ni putevi, a ni ostali infrastrukturni probleme, već snabdijevanje električnom energijom. U januaru bi se na prste jedne ruke moglo nabrojati koliko dana nije bilo problema ove vrste, što ne pamte ni najstariji Bihorci. Rješavanje problema sa strujom, koji se odlaže godinama kulminirao je višednevnim nestankom električne energije do te mjere da je počela poprimati elemente elementarne nepogode. Mini fabrike u Bihoru su na ivici rentabilnosti i čak zatvaranja zbog ugrožene proizvodnje nestankom električne enregije. Mljekara “Radmančica”, fabrika peškira “EuroBor”, pogoni kompanije “Tref”, fabrika košulja “La vista”, na ivici su kolapsa. Građane izdaje strpljenje, a i nemaju više novca da poprave pokvarene kućanske aparate, kojih je svakog dana sve više.

Uzalud su bili svi apeli i građana, a i lokalne vlasti kao što je uzalud uvijek naglašavani poslovično dobar odnos vlasti i CEDIS-a i njihova obećanja. Problemi su se samo gomilali i u januaru dosegli ovaj nivo.

Šta je rješenje?

To svakako nije krpljenje i zamjena stubova, niti polovična rješenja koja izdrže “dok majstori odu”, već trajno planiranje i ulaganje, prije svega u energetske objekte.

I prvi čovjek opštine Samir Agović svjestan je problema pa i sam kaže da više nijesu dovoljne riječi niti dobri odnosi sa CEDIS-om, izvršnim direktorom Zoranom Đukanovićem i njegovim pomoćnikom za sjeverni region Igorom Golubovićem.

“Osnovni problem Petnjice jeste što se naša opština napaja sa 10kW elektro-vodom što nije dovoljno, a naša urgencija i inicijativa prema CEDIS-u jeste da se u Petnjici mora graditi više energetskih objekata. Prije par dana nije bilo struje u Petnjici pa nije radila ni opština ali ni zdravstvena stanica, pošta nii svi ti vitalni objekti. Očekujem da će se u ovoj godini više ulagati u elektro – energetske objekate kao što su tzv.stubne trafostanice sa posebnim akcentom na potrebu izgradnje trafostanice na 35kW, kao i rekonstrukcija ili izgradnja novih dalekovoda od 10kW pema najudaljenijim mjesnim zajednicama naše opštine, što bi značilo stabilnost u napajanju električnom energijom. Jedan ovakav objekat postoji i on se nalazi na teritoriji opštine Berane u MZ Polica i dosta je dotrajao”, saopštava Agović. Omn dodaje da je lokalna vlast imala konkretne razgovore sa vrhom CEDIS-a te da je dobila uvjeravanja da će se u narednom periodu raditi na izgradnji i više trafostanica i raditi na dodatnoj rekonstrukciji niskonaponske elektro mreže.

“Vjerujem da je interes svih da u Petnjici imamo kvalitetnu struju. Važno je reći da i kada nijesu vremenske nepogode često dolazi do nestanka struje, a posebno je to izraženo u samom centru Petnjice, zatim na Boru, Lagatorima, Savinom Boru, Kruščici, Vrševu, Javorovi, Tucanjama”, kaže Agović.

Napomenuću da je 2011.godine u potpnosti rekonstruisan dalekovod Polica – Trpezi – Kalica te da naselje koje se napaju sa ovog dalekovoda imaju mnogo kvalitetnije napajanje, prvi čovjek opštine vjeruje da su svjesni u CEDIS-u da su ovo realni životni problemi koje moramo zajedno riješiti.

“Mještani su davali veliki doprinos kod izgradnje trafostanica kao i kod rekonstrukcije niskonaponske mreže. Teren je veliki, a relativno je davno bila elektrifikacija Petnjica tako da ima još puno dotrajale mreže i loših provodnika koji su praktično odradili dva svoja vijeka. Mislim da je konačno došlo vrijeme da se na području naše opštine zamijeni kompletna mreža tamo gdje postoji provodnik od 16 kvadrata. Uže od toliko kvadrata više nije za upotrebu jer je sve više domaćinstava koja imaju aparate koji troše više električne energije i jako je problematično održavati sistem kada imate veliki broj potrošača, a provodnici loši i trafostanice udaljene. Kvalitetan napon je potreban i za poljoprivrednog proizvođača ali i za porodična i mala preduzeća kojih u zadnje vrijeme na svu sreću imamo sve više pa je to dodatna obaveza svih nadležnih da u što kraćem roku uradi što više”, jasan je Agović.

On smatra da Petnjica mora imati neki organizacioni oblik CEDIS-a ili EPCG u kojem bi ljudi bili zaduženi da hitno intervenišu na otklanjanju kvarova.

“Nakon prijavljivanja kvara, ekipe iz Berana reaguju brzo, ali sam dolazak do Petnjice ili eventualno angažovanje u datom trenutku na drugom mjestu, izaziva duže čekanje i stvara neprijatnost potrošačima električne energije.  Moj apel i moja molba prema nadležnim iz CEDIS-a i Elektroprivredi jeste da što prije radimo na ovim rješenjima“, kazao je za portal radija Samir Agović predsjednik opštine Petnjica.

D.B i S.R.

U izdanju ZK „BIHOR“ iz Luksemburga  izašao je novi 25. broj revije Bihor, koja, na 68 stranica, donosi tekstove iz svih sfera života: društvenih aktivnosti, političkog života, kulture, sporta kao i vrlo bogatu rubriku Hroniku udruženja.
U ovom broju u rubrici „Umjesto riječi urednika“ revija donosi tekst Gojka Berića „Zastrašujući kolektivizam“ koji se bavi genezom ratnih zločina i njihovih stratega iz rata u BiH, te o odnosu nacije prema zločinima i zločincima iz vlastitih redova.
U bogatoj rubrici „Hronika udruženja“, revija donosi tekst o tradicionalnom festivalu kulture u Luksemburgu u organizaciji ZK Bihor – Dani bošnjačke kulture, o Izbornoj i generalnoj skupštini, te o drugim aktivnostima ovog udruženja jednog od najbrojnijih koje okuplja doseljenike iz Crne Gore u Luksemburgu i koje se nesebično zalaže za pokretanje mnogih humanitarnih akcija upućenih prema svome zavičaju i domovini  Crnoj Gori.
U rubrici Društvene teme u ovom broju se može pročitati analitički tekst: Šta je Bosni Turska, a šta Turskoj Bosna.

U rubrici Iz zavičaja revija donosi tekst o penzioneru – sportskom veteranu Beću Šabbotiću, čovjeku koji ne posustaje ni u trećem dobu. Tekst potpisuje Amer Ramusović. U istoj rubrici imamo i tekst „Hoće li biti obnovljena jedna od najstarijih džamija U Bihoru – Hajdarpašina džamija u selu Radulići u opštini Bijelo Polje“.

U rubrici istorijske teme, Jovan Muhadinović piše o odnosima Turske i Crne Gore u vremenu od 1878 – 1912. godine, a u rubrici Portret, Remzija Hajdarpašić piše o Suki Kijametu, čovjeku koji je jedan od osnivača udruženja ZK Bihor i koji je za sve vrijeme postojanja udruženja bio jedan od njegovih čvrstih stubova.

Esad Bajtal, sociolog i politički analitičar iz Sarajeva, govori kako smo sa ZABNOBIH – om bili Evropa i prije Evrope.

Ovaj broj revije Bihor donosi opširan intervju sa prvim predsjednikom opštine Petnjica poslije povratka statusa opštine – Samirom Agovićem. „Ne postoji ni jedna opština u Crnoj Gori koja je, srazmjerno broju stanovnika, učinila više za svoje građane od ove mlade opštine“ – ponosno naglašava Agović. No, ovdje smo dotakli širok spektar pitanja i odgovora kada je u pitanju društveni i privredni razvoj Gornjeg Bihora.
“MUSLIMANE SAM MASAKRIRAO BATINAMA, BIO SAM LUD“ je feljton iz knjige nedavno preminule  Jasne Babić, jedne od najpoznatijih istraživačkih novinarki u Hrvatskoj. Povodom njene smrti magazin Stav prenosi dijelove knjige “Zagrebačka mafija”, koju je feljtonizirao hrvatski portal Express. Treći dio feljtona govori o Veselinu Marinovu.
Revija Bihor preuzima ovaj feljton iz pomenutog magazina.

Esko Muratović prof. filozofije u Nikšiću se i u ovom broju bavi leksikom Bihora i donosi nam pregršt jezičkog bogatstva otkrivajući i čuvajući od zaborava prastare riječi i ukazujući na njihovu melodičnost i slikovitost.

U rubrici Kultura revija piše o laureatu nacionalne nagrade BNV iz Novog Pazara – Pero Ćamila Sijarića, koje je za prošlu godinu dodijeljena Muratu Baltiću piscu porijeklom iz Sjenice, kao i dvije originalne priče autora porijeklom iz Bihora: Saita Šabotića, priča Kijametski dan i Reha Ramčilovića priča Vasika. Tu je i autobiografski tekst akademika Abdulaha Sidrana: Mali Avdo veliki šampion u bježanju od kuće.
   Ruždija Kočan se temeljito osvrnuo na bihorsku sevdalinku – pjesmu Kaja, pod naslovom: Kaju je od zaborava sačuvala tuga.
U sportskoj rubrici revija donosi tekstove o najmlađim sportistima u Luksemburgu koji vode porijeklo iz Bihora i Crne Gore.
Osim ovih tekstova tu je i niz drugih koje, u svakom slučaju, vrijedi pročitati.
i ovaj broj revije Bihor u tiražu od 1 000 primjeraka odštampan je u štampariji Merkator u Bijelom Polju, a jedan dio tiraža je već unaprijed rasprodan. Budući da je ovo 25. jubilarni broj, planira se niz promocija širom Evrope.

 Glavni i odgovorni urednik revije „Bihor“ Faiz Softić